DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 58 <-- 58 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA Na znanstvenom savjetovanju »Zelenilo grada Zagreba« koje je u organizaciji Znanstvenog savjeta za promet JAZU održano u palači JAZU 10. siječnja o.g. izvanredni član Akademije Dušan Klep-ac, govorio je o »zelenilu kao ukrasu, zaštite i zdravlja grada Zagreba«. U kratkom osvrtu na Medvednicu akademik Klepac odao je priznanje radu šumara počam od M. Vrbaniča preko Leusteka, Anića, Virta i mlađih a zatim prikazao stanje gradskog zelenila. Današnja površina od 9,2 m2 po stanovniku (a u Centru svega 3,3 in2) nikako ne zadovoljava, pa je jedna od »poruka umjesto zaključka« predavača, da bi bilo nužno nastojati tu površinu povećati na 15 m-u bližoj a na 20 m- zelenila u daljoj budućnosti. Prema podacima UNEP-a (Programa Organizacije ujedinjenih naroda za okoliš) Sahara se širi brzinom od 6 km godišnje. No pustoš se širi i od unutrašnjosti, od naselja, prema van i uslijed neracionalnog iskorišćivanja zemljišta. Po računu UNEP-a štete iznose oko 26 milijardi dolara godišnje a mogle bi se spriječiti s ulogom od 4,5 milijarde godišnje. K tim štetama treba pribrojiti i štete koje nastaju devastacijskim iskorišćenjem tropskih šuma kojim je, po ocjeni organizacije FAO, godišnje obuhvaćeno oko 7,5 milijuna ha ili 0,6,;7o ukupne površine tih šuma. Relativno najveći uvoznik, s 20J/o drva i/, tropskih šuma je Japan (dok svoje šume čuva od jače eksploatacije). Od tropskih šuma posebno je ugrožen amazonski prašumski kompleks ne samo zbog sječe u cilju prodaje drvne mase nego i krčenja sa svrhom iskorišćivanja u ratarske svrhe. U ovoj godini promijenio se i odnos brazilske vlade prema uništavanju ovog prašumskog kompleksa, koje je važan ne samo za Brazil nego i za cijelu zemaljsku kuglu. — Krajem veljače o.g. Zapadnom Evropom prohujao je jaki orkan, koji je nanio velike štete i šumama. Količina vjetroloma i vjetroizvala kreće se trećine (u Austriji i Francuskoj) do dvije trećine (u Švicarskoj) godišnje etata. U Austriji, npr., to je masa od 4,5 m3 drvne mase, od čega u državnim šumama oko 800 000 m:i a u privatnim oko 3,5 milijuna m:l (što odgovara i odnosu površina šuma prema vlasništvu). Dakako da treba, i iz sanitarnih razloga, najprije iskoristiti oštećeno stabalje a da se što manje poremeti drvno tržište vlasnici kojih su šume manje stradale neće iskoristiti pune etate; s druge strane drvna industrija obavezala se preuzeti sve drvo iz poharanih šuma. Vlasnici šuma iz Fonda za prirodne nepogode primit će po 150 ATS (austrijskih šilinga) po 1 m:´´. Pomoć šumoposjednici dobivaju i u Njemačkoj, pa tako, npr. u saveznoj državi Badcn- Wiirtemberg posjednici do 200 ha šume dobivaju 5 DEM po 1 m:! za guljenje, premiju od 15 DEM/m3 za drvo prodano do kraja rujna 1990. godine. Za veće i velike šumoposjednine osigurana su obrtna sredstva od časa prerade do prodaje drva. Dodajmo, da je iz Hrvatske otišlo više ekipa šumskih radnika kako bi se oštećeno stabalje što prije izradilo i tako spriječilo širenje potkornjaka. Prema Zakonu o šumama iz 1929. godine na gašenje šumskih požara bili su obavezni svi za taj posao sposobni stanovnici, a »radovima oko gašenja upravlja najstariji od šumarskog osoblja, koji se tamo (tj. na garištu) nađe«. Danas pak o suzbijanju šumskih požara težište leži na vatrogasnoj službi kao dijela organizacije unutrašnje sigurnosti. Postoje i dobrovoljna vatrogasna društva udružena u Vatrogasni savez. Vatrogasni savez Hrvatske preko radija i televizije upozorava i na moguće uzroke šumskih požara i poziva na oprez. Vjerujemo, da će takva propaganda imati i stanovitog uspjeha osim kod onih koji svjesno izazovu šumski požar, a tih je ove, 1990. godine, nemali broj. Takvi potpale šumu u vjetrovito, burovito, vrijeme, kada je gašenje često ne samo otežano nego i onemogućeno. Požari su izazivani i noću, kada je gašenje i uz pomoć aviona ili helikoptera nemoguće. O. P. |