DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 71 <-- 71 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNCATION UDK 712 (Prinus pinea L.) Sura. list CXIV (1990) 273 SUŠENJE PINIJA (PINUS PINEA L.) U DRVOREDIMA NA PODRUČJU SPLITA Vlado TOPIĆ, Boško MILOŠ* SAŽETAK: U ovom radu autori obrađuju uzroke sušenja pinija (Pin us pinea L.) u drvoredima na području Splita. O pažanja i mjerenja su provedena 1985. godine. Istraživanja su obuhvatila analizu tla, dendrometrijske izmjere stabala, razvijenost korjenovog sistema kao i druga terenska opažanja. Provedena istraživanja i dobiveni podaci pokazuju da su uzorci sušenja pinjola u drvoredima nesrazmjer između nadzemnog i podzemnog dijela stabla, koji je uvjetovan nepovoljnom sredinom (supstratom) za razvoj korijenja, prevelika redukcija krošnje i nepravilna sadnja (duboka sadnja). 1. UVOD Pinija je vrsta šumskog drveća koja od prirode dolazi kod nas. Svojim habitusom daje primorskom pejsažu osobitu karakteristiku. Traži najtoplija primorska staništa na kojima dolazi do izražaja intenzivan utjecaj svjetlosti. Niske temperature ispod 0"C, naročito ako duže traju, vrlo su nepovoljne za razvijanje ove vrste (1). Osjetljiv je na sušu i buru. Kako je veoma dekorativnog izgleda u starijoj dobi pinjol se počeo koristiti u podizanju drvoreda. Tako je masovnije korištenje pinjola za podizanje drvoreda na području Splita započelo 1971. godine. U razdoblju od 1971.—1975. godine podignuti su drvoredi pinjola u Ulicama Maksima Gorkog, Splitskog odreda, Maslešinoj i Oslobođenja (si. lj . Prvi drvored u Ulici Maksima Gorkog podignut je 1971. godine. U Ulicama Splitskog odreda i Oslobođenja drvoredi su podignuti 1974. godine, dok je drvored u Maslešinoj ulici podignut 1975/76. godine. Sadnja je obavljena u rupe dimenzija 80x80x80 cm i s razmacima od 8 m. Sadnice su dijelom bile u kontejnerima, dijelom u baliranoj slami, starosti 5 godina. Stablašice su bile visine 2,5 m s promjerom debla od 3,8—4,5 cm. Tijekom 1981/82. godine izvršeno je osim u Ulici Maksima Gorkog, obrezivanja donjih grana (reducirano 50-´/t> žive krošnje). Prva pojedinačna sušenja stabala pinija u drvoredima registrirana su 1983. godine u Ulici Splitskog odreda koja danas poprima veći intenzitet. U Dr. Vlado Topic, Dr. Boško Miloš, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split 273 |