DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 82     <-- 82 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS


UDK 630*232.5 (Q. robor L.) Sum. list CX1V (1990) 284


PRILOG ZA UVOĐENJE NOVIH METODA NA NJEZI PODMLATKA
I MLADIKA HRASTA LUŽNJAKA


Stjepan SABLJAK*


SAŽETAK: Prirodna obnova hrasta lužnjaka je vrlo složen i
skupi način, a često i neuspješan. Zato njega podmlatka i mladika
ima izuzetno značenje za uspjeh obnove. U ovom članku je prikazana
praktična strana nove metode njege podmlatka i mladika
koja se izvodi u kombinaciji ručnog i strojnog rada. Prednosti su
značajne i odnose se na smanjenje radnih dana po jedinici površine,
humanizaciju rada, te otvaranje niza pogodnosti u pravilnom
rasporedu stabala i gustoj mreži prosjeka. Metoda je dobila
potpunu primjenu u mladim sastojinama hrasta lužnjaka na
području šumarije Đurđenovac.


1. UVOD I PROBLEMATIKA
Šume hrasta lužnjaka (Genisto elatae — Quercetum roboris Horvat 1938)
su naše najvrijednije i najznačajnije sastojine. One su predmet stalnih istraživanja,
ali još uvijek nedovoljnih.


Od pojave holandske bolesti koja je uništila nizinski brijest, uslijed izgradnje
hidromelioracionih sistema i utjecaja drugih ekoloških faktora ove
sastojine su izgubile prirodnu stabilnost. U njima je česta prisutnost šumskih
štetnika (hrastovog savijača, mrazovca, gubara, jasenove pipe i dr.), te
bolesti izazvanih gljivama roda Ceratostomella, pepelnica, mednjača i druge.
Nestabilnost se očituje u sušenju pojedinih stabala, često i čitavih grupa.
Obnova hrasta lužnjaka u takvim sastojinama otežana je i zbog slabog
rađanja sjemenom i zakorovljenog tla obraslog gustom podstojnom etažom
graba i drugih vrsta drveća i grmlja koje se pojavljuju odmah nakon sušenja
pojedinih stabala glavne etaže.


Smanjenje lisne površine defolijacijom štetnika koji se gotovo svake
godine javljaju u manjoj ili većoj mjeri, pospješuje rast prizemnog raslinja.


Obnovu otežava i preveliki broj jelenske i ostale divljači pa je obnovljene
površine potrebno ograditi žičanom ogradom. Prisutnost miševa i rovki
također je značajna te se redovno mora vršiti ispitivanje brojnosti i po
potrebi njihovo trovanje.


U ovakvim složenim uvjetima hrastov ponik i podmladak imaju jaku konkurenciju
graba, lipe, lijeske i drugih vrsta drveća te grmlja, a i korova, te


* Stjepan Sabljak, dipl. inž. šumarstva, Upravitelj šumarije Đurđenovac
284