DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 82 <-- 82 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630*232.5 (Q. robor L.) Sum. list CX1V (1990) 284 PRILOG ZA UVOĐENJE NOVIH METODA NA NJEZI PODMLATKA I MLADIKA HRASTA LUŽNJAKA Stjepan SABLJAK* SAŽETAK: Prirodna obnova hrasta lužnjaka je vrlo složen i skupi način, a često i neuspješan. Zato njega podmlatka i mladika ima izuzetno značenje za uspjeh obnove. U ovom članku je prikazana praktična strana nove metode njege podmlatka i mladika koja se izvodi u kombinaciji ručnog i strojnog rada. Prednosti su značajne i odnose se na smanjenje radnih dana po jedinici površine, humanizaciju rada, te otvaranje niza pogodnosti u pravilnom rasporedu stabala i gustoj mreži prosjeka. Metoda je dobila potpunu primjenu u mladim sastojinama hrasta lužnjaka na području šumarije Đurđenovac. 1. UVOD I PROBLEMATIKA Šume hrasta lužnjaka (Genisto elatae — Quercetum roboris Horvat 1938) su naše najvrijednije i najznačajnije sastojine. One su predmet stalnih istraživanja, ali još uvijek nedovoljnih. Od pojave holandske bolesti koja je uništila nizinski brijest, uslijed izgradnje hidromelioracionih sistema i utjecaja drugih ekoloških faktora ove sastojine su izgubile prirodnu stabilnost. U njima je česta prisutnost šumskih štetnika (hrastovog savijača, mrazovca, gubara, jasenove pipe i dr.), te bolesti izazvanih gljivama roda Ceratostomella, pepelnica, mednjača i druge. Nestabilnost se očituje u sušenju pojedinih stabala, često i čitavih grupa. Obnova hrasta lužnjaka u takvim sastojinama otežana je i zbog slabog rađanja sjemenom i zakorovljenog tla obraslog gustom podstojnom etažom graba i drugih vrsta drveća i grmlja koje se pojavljuju odmah nakon sušenja pojedinih stabala glavne etaže. Smanjenje lisne površine defolijacijom štetnika koji se gotovo svake godine javljaju u manjoj ili većoj mjeri, pospješuje rast prizemnog raslinja. Obnovu otežava i preveliki broj jelenske i ostale divljači pa je obnovljene površine potrebno ograditi žičanom ogradom. Prisutnost miševa i rovki također je značajna te se redovno mora vršiti ispitivanje brojnosti i po potrebi njihovo trovanje. U ovakvim složenim uvjetima hrastov ponik i podmladak imaju jaku konkurenciju graba, lipe, lijeske i drugih vrsta drveća te grmlja, a i korova, te * Stjepan Sabljak, dipl. inž. šumarstva, Upravitelj šumarije Đurđenovac 284 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 83 <-- 83 --> PDF |
mu je potrebna redovna njega i zaštita. Stoga je neophodno vršiti njegu u prvim godinama mlade sastojine hrasta lužnjaka i to vrlo često, gotovo svake godine do starosti 5—6 godina, a kasnije svake 2—3 godine do stadija koljika (12—15 g.). Kako su se iz godine u godinu površine mladih hrastovih sastojina povećavale, potrebe i razmišljanja o uvođenju mehanizacije i olakšavanju uvjeta rada na njezi sastojina bile su sve prisutnije. Stručnjaci »Slavonske šume« na stručnoj ekskurziji po Francuskoj 1975. god. u kojoj je bio i autor vidjeli su pokuse za obavljanje njege sa staza. Ideja njege sa staze viđena u Francuskoj dala je poticaj da se pokuša s uvođenjem mehanizacije u cilju povećanja produktivnosti i smanjenja troškova na njezi šuma. Odbor za proizvodnju tadašnje SŠGO »Slavonska šuma« u IV mj. 1979. g., a na prijedlog savjetnika za uzgoj šuma Jure Kulaša, dipl. inž. šumarstva, prihvatio je uputstvo za primjenu u njezi podmlatka i mladika u razmaku od 5 m. U 1980. god. nakon pregleda površina i analize uspjeha ponovo je Odbor za proizvodnju predložio metodu za širu primjenu na području »Slavonske šume«. Primjena staza za obavljanje njege podmlatka i mladika na području šumarije Đurđenovac započeta je 1977. god. u šumskom predjelu Ražljevo, odjel 88 a, u razmaku staza od staze 30 m i 1978. god. u šumskom predjelu Kovačica, odjel 58 a, u razmaku od 10 m u cilju lakšeg obavljanja njege, uvođenja normiranja i bolje kontrole izvršenja njege. Kako je razmak između staza bio relativno velik, prohodnost se nije znatno povećala, a radovi na normiranju i praćenju nisu dali odgovarajuće rezultate, te je predloženo uputstvo za primjenu staza u njezi podmlatka i mladika od strane »Slavonske šume« koje je predviđalo razmak između staza 5 m, prihvaćeno kao optimalno rješenje za izvršenje njege sa staza. Ono je od 1979. god. stalno u primjeni na području šumarije Đurđenovac. 2. OBJEKT RADA Gospodarska jedinica Đurđenovačke nizinske šume, šumski predjel Kovačica, odjeli 46—58 na površini od 299,04 ha i šumski predjel Golubovac, odjeli 104—111 na površini od 142,72 ha ili ukupno 441,76 ha. Cijela površina je sastojina hrasta lužnjaka stara 2—12 godina, podignuta prirodnim putem, potpomognuta sadnjom žira i sadnica hrasat lužnjaka. U šumskom predjelu Kovačica obnova sastojina započeta je nakon obilnog uroda hrasta lužnjaka 1974. god. Do tada je na obnovi vrlo malo rađeno i to sa slabim uspjehom. Na površinama gdje je izvršen pripremni sijek površina je bila još više zakorovljena i obrasla podrastom graba. Sječa glavne sastojine započeta je 1975. god. i to na povećanim površinama da se što više iskoristi ponik hrasta lužnjaka koji se pojavio na cijeloj površini Kovačicc i to većim dijelom u gustom grabovom podrastu koji je bio jedan do tri metara visine. Za spašavanje ponika bila je potrebna pored |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 84 <-- 84 --> PDF |
sječe glavne sastojine i sječa odnosno redukcija podrasta i to 50—SO111/« stabalaca podstojne etaže. Sječu podrata bilo je potrebno provoditi i u narednim godinama do potpunog uklanjanja podrasta. U međuvremenu zajedno sa hrastom redovno njegovanim svake godine pojavio se razni korov i izbojci iz posječenih panjeva koje je također trebalo uklanjati. Mlada hrastova stabalca stalno su bila u opasnosti od propadanja pod zastorom graba ili drugih vrsta koje su imale daleko veći prirast od hrasta ili od korova. Da se to ne dogodi organizirana je sječa predrasta sa svim raspoloživim radnicima, uvedeni su tarupi — rotosjekači da sijeku podrast iznad visine ponika i podmlatka hrasta. Nakon provedenih dovršnih sječa i popunjavanja sadnicama hrasta lužnjaka, mlada sastojina hrasta lužnjaka bila je u još većoj opasnosti od propadanja, jer izbojna snaga graba, lipe, lijeske i ostalog grmlja bila je daleko veća od prirasta hrastovog podmlatka. Za spašavanje hrasta potrebno je bilo provoditi intenzivne i česte njege, ponekad i dva puta godišnje. 3. NAČIN RADA Površina odjela je podijeljena na polja širine pet metara, a između polja su prosjeke širine 1,50 m. Te prosjeke ili staze idu paralelno s glavnim putem ili cestom, a okomito na ove idu izvozni putevi (prosjeke širine 3,0 m) koji se izvode u razmaku od 50—70 m zavisno o veličini odjela (table). Prosjecanje je vršeno rotacionim sjekačima — tarupima (Fors 651) u starosti sastojine do 5 godina kada nema debljih stabalaca od 3 cm do koje debljine može stroj uspješno vršiti sasjecanje. Širina radnog zahvata stroja rotacionog sjekača iznosi 1,50 m. Nakon izvršenog prosjecanja staza čija površina iznosi oko 20—25*/o površine odjela obavlja se njega sastojine sasjecanjem nepoželjnih vrsta drveća i grmlja sjekirom težine 0,60—1,00 kg na držalici dugoj 0,80— —0,90 m. Njegu sastojine na jednom polju širine 5 m obavljaju dva radnika. Svaki ide svojom stazom i obavlja njegu do polovice polja (2,5 m širine). Održavanje staza vrši se svake godine tokom 12—15 godina, kada dolazi do sklapanja krošanja na stazi. 4. PREDNOSTI NOVE METODE Ova metoda njege podmlatka i mladika hrasta lužnjaka ima prednosti nad klasičnim načinom izvođenja njege koje se očituju u slijedećem: — smanjena je površina za ručni rad oko 22a/». Tu površinu čine prosjeke i staze koje se održavaju rotosjekačem, — bolja je prohodnost, veći učinci, te uštede u radnoj snazi i troškovima, — rad sa staza je lakši, manja je mogućnost povrede, pa radnici više vole raditi njegu sa staza, nego klasično, |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 85 <-- 85 --> PDF |
SKICA IZVOĐENJA STAZA Odjelna prosjeka širine 4,00-6,00 m Staza širine 1,50 m Pravac izvlačenja drvnog materija Prosjeka širine 3,00 m B O O 03 C s H/ S 1 n3 01 U L I/I S s 3 1 u-, o \ Uf) -Odjelna prosjeka — u ljetno vrijeme kada su visoke temperature na stazama je prozraka i radnici se manje znoje, a napad insekata je manji, — veća je mogućnost ujednačavanja uvjeta rada, — lakše je normiranje i kontrola izvođenja njege, — povoljno je djelovanje postranog svjetla sa staza na rast hrasta, — u slučaju nmogućnosti redovnog obavljanja njege neće doći do propadanja hrastovih biljaka, — izvedne staze i prosjeke ostaju trajno u sastojini i koristit će za iznošnje i izvlačenje drvnog materijala, — u slučaju požara staze mogu olakšati rad na gašenju i povećati efikasnost gašenja, — lakše je odabiranje stabala prilikom prorjeđivanja, — u gusto sklopljenim mladićima s grabom, kupinom, glogom i crnim trnom gdje su uvjeti rada vrlo teški to je praktično jedina mogućnost da se njega obavi na cijeloj površini. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 86 <-- 86 --> PDF |
5. ZAKLJUČAK Gore navedene prednosti nove metode njege pomlatka i mladika hrasta lužnjaka, a koje se naročito očituju u smanjenju radnih dana po jedinici površine, humanizaciji rada te otvaranju niza pogodnosti u pravilnom rasporedu stabala i gustoj mreži prosjeka, utjecale su da se njega u mladim sastojinama hrasta lužnjaka na području šumarije Đurđenovac izvodi isključivo na ovaj način. Do danas je tako uređeno preko 600 ha površina na kojima se obavlja njega sa staza. Za verifikaciju i kvantifikaciju prednosti ove metode potrebno je provesti odgovarajuća naučna istraživanja. Contribution to the Introduction of New Methods in Tending Young Plants and Saplings of Pedunculate Oak Summary Natural reforestation of Pedunculate oak is a very complex and expensive task, often resulting in failure. Therefore, the tending of young plants and saplings plays an exceptionally important role in the successful outcome of reforestation. This paper presents the practical side of the new method for tending young plants and saplings, which is performed in a combination of manual and mechanized work. Advantages are significant and contribute to a reduction of work days per unit of area, humanization of work and creation of a number of favourable conditions in the lay out of trees and dense network of lanes. The method has been fully adopted in young stands of Pedunculate oak at the Forest Office of Đurđenovac. |