DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 87 <-- 87 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630*425 + 56 (Abies alba L.) (497.13) Sum. list CXIV (1990) 289 DINAMIKA SUŠENJA JELOVIH STABALA U GORSKOM KOTARU I POSLJEDICE NA POSLOVANJE Tomislav HESKI* SAŽETAK: Analiza Izvrtaka posušenih jelovih stabala ukazujeda proces sušenja od I do IV stupnja oštećenja traje prosječno15,69 ± 2,77 godina. Najduže traje kod stabala debljine 55 do 66 cm prsnog promjera, a kraće kod tanjih i debljih stabala. Uz pretpostavku da će se proces defolijacije, odnosno oštećivanjejelovih stabala nastaviti linearno bez promjena može se očekivati da se od ukupnog fonda jele u Gorskom Kotaru 85°/0 stabala jele, koliko je oštećenih od I do IV stupnja posuši do 2.013-te godine, odnosno da će se sušiti godišnje u razdoblju od 1997. godine 10O´´]´o, od 1998. do 2006. god. 273% i od 2007. do 2013. god. 271% sadašnjeg godišnjeg etata jele. Ključne riječi: jela, sušenje. 1. UVOD Sušenje jele u Gorskom kotaru je sve intenzivnije što se vidi iz podataka da se svake godine siječe sve više sanitarnih stabala jele. Zbog toga što se u proteklom razdoblju nije posebno vodila evidencija odvojeno o količini posušenih stabala, izvala i prijeloma, već se sve to evidentiralo kao sanitar, nemože se egzaktno utvrditi intenzitet sušenja jelovih stabala. Kako količina izvala i prijeloma, osim u godinama elementarnih nepogoda, u pojedinim područjima u pravilu čini manji dio od ukupne količine sanitara i podjednakog je nivoa svake godine, može se pretpostaviti da je povećanje količine sanitarnih sječa posljedica povećanog opsega sušenja jele. Sadašnji opseg sječa suhih stabala jele u pojedinim predjelima Gorskog kotara znatno je veći od utvrđenog prirasta i etata. Ovaj trend povećanja opsega sječa zbog sušenja jele, ne samo što onemogućuju obnovu šuma i gospodarenja kako je propisano gospodarskim osnovama, već stvara ogromne probleme u organizaciji prizvodnje i uzrokuje poremećaje na tržištu. Za planiranje proizvodnje i prodaje kao osnov bile su empirijske procjene količine sanitara koje nisu imale egzaktno utvrđenu osnovu, što je uzrokovalo velika odstupanja izvršenja od planova sječa, poremećaje u proizvodnji i na tržištu. * Mr. Tomislav Heski, dipl. inž. Vrbovsko |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 88 <-- 88 --> PDF |
2. CILJ ISTRAŽIVANJA Za šumarsku operativu od prvorazrednog bi značaja bilo saznanje o trendu daljnjeg sušenja jele, kako bi se moglo što realnije utvrditi količine koje će se morati sjeći i plasirati na tržištu u pojedinom razdoblju. Cilj ovih istraživanja je bio da se utvrdi koliko traje proces sušenja jele od I do IV stupnja oštećenja krošnje, odnosno koliko se očekuje sušenje jele u narednom razdoblju. Na osnovu saznanja i podataka dobivenih inventarizacijom utvrđivanog oštećenja krošanja jele u šumama Gorskog kotara i podataka dobivenih ovim istraživanjima, moguće je s velikom pouzdanošću utvrditi trend sušenja jele odnosno količinu mase jele koja će se u određenom vremenskom razdoblju posušiti. 3. METOD RADA Polazeći od pretpostavke da je širina goda odraz vitalnosti stabla, prije svega stupnja defolijacije, markantno smanjenje širine goda uzeto je kao godina u kojoj je stablo prešlo iz normalnog stanja vitalnosti s normalnom količinom iglica u krošnji, ocjenjeno kao 0-ti stupanj oštećenja, u stagnaciju koju karakterizira gubitak iglica i početak propadanja stabala, ocjenjeno kao I do III stupnja oštećenja. Ova pretpostavka ima oslonac na istraživanjima (Kalafadžić , Ku ša n 1989.) po kojima je najveće smanjenje debljinskog prirasta kod stabala jele na prijelazu iz 0-tog stupnja u I stupanj oštećenja i iznosi čak 40i;/o dok se iz I u II i iz II u III stupanj kreće od 6,6% do 9,7%>. Na područjuOOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma Gomirje u gospodarskoj jedinici Litorić pretežno ekološko gospodarskog tipa Fagetum Croatieum UČESTALOST TBADANOA PROCESA STA6NACI0E K.crm 28 :L ia. 2o 18 16 14. «. 1o a G 2. GOD. 290 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Abietetosum (EGT l-C-10) na nadmorskoj visini 500 do 900 m Presslerovim svrdlom uzimani su izvrtci iz 80 posušenih stabala jele. Na svakom izvrtku (si. 1.) označeno je mjesto markantnog smanjenja debljinskog prirasta (širine goda). Ta mjesta su na svim izvrcima bila jasno uočljiva i vrlo lako se relativno točno mogle utvrditi godine naglog smanjenja prirasta, koji se do sušenja stabala nije više povećavao, već se u pravilu i dalje blago smanjivao. Brojanjem godova utvrdio se broj godina koliko je proteklo od početka stagnacije prirasta do sušenja stabala. Računskom i statističkom obradom izmjerenih podataka, dobiveni su rezultati kao temelj za zaključke. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 90 <-- 90 --> PDF |
4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Prosječno vrijeme stagnacije jelovih stabala od početka defolijacije determinirane kao I stupanj oštećenja pa do sušenja stabala traje od 4 do 40 godina, u prosjeku 15,69 ± 2,77 godina. Vrijeme stagnacije prirasta od 11 do 15 godina je najučestalije i čini 36"/o slučajeva što se vidi iz tabele 2. i grafikona 2. Iz tabele 1. i grafikona 1. vidi se da je vrijeme stagnacije najduže kod stabala debljinskog stupnja 57,5 koje iznosi 19,14 godina, dok je kraće kod starih i mlađih stabala. k-vrijeme stagnacije -*| (I 3 ) ) ) ) ))))))))))))))! t t početni god kora očitavanja ZAKLJUČAK Relativno širok raspon trajanja stagnacije prirasta kod stabala jele od I do IV stupnja oštećenja ukazuje, da su pojedina stabla osjetljivija i teze podnose nepovoljne utjecaje koji uzrokuju defolijaciju. To ujedno znaci da se pojedinačno stablo nalazi u različitim uvjetima i da je različitog intenziteta djelovanja tih štetnih faktora na pojavu gubitka iglica. Nedvosmisleno se može zaključiti da su najdeblja i tanka stabla manje otporna na utjecaj faktora koji uzrokuju defolijaciju od srednjedobmh stabala. U koliko uzroci sušenja i nadalje ostaju isti i ako se proces propadanja oštećenih stabala nastavi linearno bez promjene, za očekivati je s 99´/o vjerojatnosti da će se stabla jele u G.I Litorić koja se sada nalazi u grupi oštećenja od I do IV stupnja posušiti u roku 23 godine odnosno do 2.013-te godine Poneka stabla III stupnja oštećenja suše se već sada a od onih I stupnja oštećenja zadnje stablo u istraživanoj gospodarskoj jedinici bi se posušilo za 40 godina. Inventarizacijom oštećenih stabala jele u Gorskom kotaru utvrđeno je da ih ima od I do IV stupnja 8SV», a 0-tog stupnja odnosno neoštećenih 15 /o (Prpi ć 1989. g.), i uz pretpostavku da je identičan proces sušenja u sumama Gorskog kotara s onim u GJ Litorić u kojima su obavljena istraživanja, što možemo poistovjetiti obzirom na podjednake uvjete i stanje šuma i kada bi se nastavio sadašnji proces sušenja jele, odnosno ako ne dođe do pro |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 91 <-- 91 --> PDF |
mjena, za prosječno 15 godina a najkasnije za 40 godina ostalo bi u šumama Gorskog kotara svega 15% živih stabala jele od sadašnjeg fonda. Nije utvrđeno koliko stabala jele u određenom vremenu prelazi iz 0-tog stupnja oštećenja u I do IV stupanj, koliko prelazi iz I stupnja u 0-ti stupanj oštećenja, te koliko se urastanjem pojavljuje novih mladih stabala u 0-tom stupnju, a da bi pouzdano moglo tvrditi u kojem vremenu i koliko će se jele posušiti odnosno nestati u šumama Gorskog kotara. Iz ovih pokazatelja proizlazi, da će se u narednom razdoblju do 2013. godine sjeći kao sanitar prosječno godišnje 3,?Vo sadašnjeg fonda četinjača, a to je oko 2,1 sadašnjeg etata četinjača. Uz pretpostavku da se proces sušenja stabala jele odvija linearno tako da se najprije suše stabla III stupnja, zatim II stupnja i zadnja ona I stupnja, da će kod svih već sada oštećenih stabala jele, teći proces sušenja kao što je kod posušenih stabala jele obuhvaćenih ovim istraživanjima, te na osnovu saznanja da je u Gorskom kotaru oštećeno stabala jele I stupnja 33"/o, II stupnja 38(9/» i III i IV stupnja 14´/«, i ovim istraživanjima dobivenim podatkom da će se to sušenje završiti u roku 23 godine, proizlazi da će se godišnje sušiti stabala jele u prvih 8 godina odnosno do 1997. lOO´/o, drugih 8 godina odnosno od 1998. do 2006-te god. 273% i posljednjih 7 godina odnosno od 2007. do 2013. godine 271% sadašnjeg godišnjeg etata jele. Za više od dvostrukog povećanja sječe četinjača zahtijeva povećanje kapaciteta proizvodnje u šumarstvu i preradi drva, te pronalaženje dodatnog plasmana na tržištu za povećanu količinu tih proizvoda. Nadalje, ovako znatno povećani opseg sječa, zahtijeva povećana ulaganja u obnovu šuma a da bi se osigurala biološka reprodukcija i stabilnost ekosistema, te saniranje niza drugih štetnih posljedica osobito onih koje će uslijediti nakon što se završi period povećanih sječa i nastupi vrijeme radikalnih smanjenja sječa. Moramo se nadati, da neće doći do sušenja jele kako to proizlazi iz sadašnjeg trenda, ne samo radi toga što nije uzet u obzir veliki broj nepoznanica za koje neznamo kako i koliko utječu na proces sušenja šuma, već i radi toga što će se, nadamo se, poduzeti mjere, da se smanje uzroci sušenja šuma, te konačno moramo se pouzdati u samoobrambeni mehanizam ekosistema. LITERATURA 1. Pranj ić A. 1986: Biometrika SN »Liber« 2. Kalat´adžić Z., Kušan V. 1989: Opadanje prirasta jele u Gorskom kotaru Šum. list 9—10 3. Prpi ć B. 1989.: Propadanje šuma u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji, Šum. list 6—8 4. Klepa c D. 1963.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina NK Znanje Zagreb 5. Klepa c D. 1956.: Istraživanje debljinskog prirasta jele u najširim fitocenozama Gorskog kotara, Glasnik za šum. pokuse br. 12. 6. G r g u r i ć D. 1989.: Diplomski rad |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Dieback Rate of Fir Trees in Gorski kotar and Consequences on Trade" Summary Analysis of the material drilled out from died Fir trees indicates that the dieback process, ranging from I to IV degree of damage, lasts for 15.69 ± 2.77 years on average. It lasts longest in trees of 55 to 60 cm DBH, and lasts less in trees with a smaller and bigger diameter. With the presumption that the defoliation process, i.e. damaging of fir trees, will continue lineary without changes, it can be expected that out of the total reserve of fir trees in Gorski kotar 85°/o of the trees, already effected from I to IV degree, will have died by the year of 2.013. In fact the annual dieback in the period from 1997 will be 100%, 273% from 1998 up to 2.006 and from 2007 up to the year of 2.013 271°/o of the present annual felling quantity of Fir trees. Key words: Fir, dieback |