DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 93 <-- 93 --> PDF |
OSVRTI OSNIVANJE, RAD I RAZVOJ ORGANIZIRANOG ŠUMSKOG SJEMENARSTVA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD TRIDESET GODINA (1959—1989.) M. Gradečki, K. Poštenjak, B. Regent* Šumarski institut Jastrebarsko Šumsko sjemenarstvo je relativno mlada znanstvena disciplina, čiji je brži razvoj nekoliko posljednjih desetljeća posljedica napretka i znanstvenih dostignuća u šumarskoj znanosti. Sjeme je kraj i početak svakog životnog ciklusa, ono je nosilac budućeg života, sobom prenosi kvalitete dobrih i loših svojstava svojih predaka, o kojima ovisi i kvaliteta budućeg potomstva. To je razlogom da se sjemenu već dugo vremena posvećuje dužna pažnja osobito u ratarstvu, cvijećarstvu, hortikulturi itd. Radi specifičnosti šumske proizvodnje još se veća važnost daje genetski kvalitetnom šumskom sjemenu i njegovoj pravilnoj upotrebi, jer jednom počinjena greška se u šumarskoj proizvodnji skupo i dutrajno plaća. Moderno šumsko sjemenarstvo temeljeno na zasadama i dostignućima šumarske znanosti je osnova naprednog podizanja i uzgajanja šuma. Nedovoljne količine kvalitetnog šumskog sjemena poznatog porijekla kako u svijetu tako i kod nas predstavljaju jednu od bitnih prepreka za uspješno izvođenje šumskokulturnih radova, a time i za postizavanje kvalitativno i kvantitativno bolje proizvodnje u šumarstvu. Problematikom šumskog sjemenarstva njegovom primjenom u praksi na području NR Hrvatske ozbiljnije se je pozabavila Sekcija za šumarstvo Poljoprivredno- šumarske komore NR Hrvatske. Unutar te Sekcije formirana je posebna komisija za šumsko sjemenarstvo. Koncem 1957. godine donijet je u Komori zaključak da se nužno ima organizirati privremena služba izdavanja certifikata o kvaliteti šumskog sjemena putem ovlaštenih šumarskih stručnjaka — uglavnom praktičara. Slijedeće godine u spomenutoj sekaiji je zaključeno da se osnuje Stanica za kontrolu šumskog sjemena i sadnog materijala. Ovaj zaključak je ostvaren rješenjem Upravnog odbora Poljoprivredno-šumarske komore NR Hrvatske broj 365 od 28. 03. 1959. godine. Tim rješenjem osnovan je Zavod za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci kao ustanova sa samostalnim financiranjem s početkom rada od 01. 05. 1959. godine. Zadaci Zavoda bili su da obavezno učestvuje u odabiranju sjemenskih sastojina, da vodi evidenciju o istima, da vrši instruktažu kod sakupljanja i manipulacije sa šumskim sjemenom, da analizira dostavljene uzorke šumskog sjemena te o tome izdaje certifikate, kako za promet sjemenom unutar Republike i Jugoslavije, tako isto i za inozemstvo, da iznalazi kroz istraživački rad metode za analize šumskog sjemena, da osposobljava stručne kadrove za sjemenarsku službu u šumarstvu itd. Osnivačko pravo Zavoda preuzelo je sa 01. 07. 1964. godine novoosnovano Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija u Zagrebu, koje je od tada |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 94 <-- 94 --> PDF |
nadležno za poslovanja Zavoda. Djelokrug rada i zadaci Zavoda ostali su i nadalje isti. Godine 1974. Zavod za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci spojen je s Institutom za šumarska istraživanja u Zagrebu i Jugoslavenskim institutom za četinjače u Jastrebarskom u jednu radnu organizaciju s nazivom Šumarski institut Jastrebarsko sa sjedištem u Jastrebarskom. Unutar tog novostvorenog Instituta dotadašnji Institut za šumarska istraživanja postao je Odjel za tipologiju sa sjedištem u Zagrebu, a bivši Zavod za kontrolu šumskog sjemena pretvoren je u Odsjek za sjemenarstvo Rijeka kao odvojena jedinica Odjela za oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo s istim djelokrugom rada i zadacima kao i prije spajanja. Sjemenarstvo kao privredna djelatnost odavna je regulirana zakonskim propisima; tako već 1954. godine imamo savezni Zakon o prometu sjemenske robe, a 1958. godine savezni Pravilnik propisuje norme kvalitete šumskog sjemena i jedinstvenu metodiku analize šumskog sjemena. Da bi se otklonile nedorečenosti saveznog zakona iz 1954. godine odmah po osnivanju Zavod donosi privremena tehnička uputstva za slanje uzooraka radi ispitivanja kvalitete šumskog sjemena i privremene upute za proizvodnju, ispitivanje kvalitete i zdravstvenog stanja šumsko sjemenske robe. Nedugo iza toga 1964. godine se donosi Jugoslavenski standard za šumsko sjeme četinjače a 1965. godine za sjeme listača. Iste godine se donosi savezni Osnovni zakon o sjemenu, koji je regulirao sve faze šumskog sjemenarstva; njime je po prvi puta kod nas propisano, da sve sjeme koje se koristi za šumsku proizvodnju mora potjecati iz priznatih sjemenskih sastojina. Godine 1971. donose se novi Jugoslavenski standardi za šumsko sjeme četinjača i listača, a 1974. donijet je republički Zakon o šumskom sjemenu i sadnom materijalu. Ovim je zakonom propisano da sve šumsko sjeme namijenjeno za šumsku proizvodnju mora biti ispitano prije njegove upotrebe ili prodaje, isto tako je zabranjeno mješanje sjemena iz različitih sjemenskih sastojina. Godine 1986. pokrenuta je inicijativa za promjenu republičkog Zakona o šumskom sjemenu i sadnom materijalu, da bi postupak oko donošenja novog zakona bio okončan upravo ovih dana. U toku 1988. godine dokinut je Jugoslavenski standard za šumsko sjeme četinjača i listača da bi se mogao pokrenuti postupak za izradu saveznog Pravilnika o normama za ispitivanje kvalitete šumskog sjemena, koji je u toku a usklađen je s normativima ISTA. Koliko god možemo biti zadovoljni donesenim zakonskim i drugim regulativima iz područja sjemenarstva, toliko s druge strane je oživotvorenje istih u praksi nedovoljno, štoviše zabrinjavajuće loše, kod čega veliki dio odgovornosti leži na šumarskoj inspekciji (primjerice ima čitavih područja i regija gdje o ovom pitanju šumarska inspekcija nije poduzimala godinama doslovno ništa!). Kroz protekla tri desetl´jeća djelatnost nekadašnjeg Zavoda za kontrolu šumskog sjemena a sada Odsjeka za sjemenarstvo se može pratiti u dva pravca koji se preklapaju, dopunjuju i izlaze jedan iz drugoga a to su: istraživačka i transmisijsko-servisna. Možemo konstatirati da su prve godine postojanja Zavoda za kontrolu šumskog sjemena vezane za intenzivnu istraživačku djelatnost, što je -i normalno, jer se je na ovim našim ne samo republičkim prostorima počimalo od temelja tj. od početka. Upravo ova konstatacija rezultirala je gotovo preko polovicu objavljenih radova istraživanja i iznalaženja metoda koje će se primjenjivati u servisnoj djelatnosti Zavoda, a njihov popis donesen je na kraju u pregledu literature. Osim objavljenih znanstvenih i stručnih radova u ovom 296 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 95 <-- 95 --> PDF |
periodu je napravljeno preko tri stotine stručnih elaboorata, zakonom propisanih programa mjera njega i genetske melioracije-programa gospodarenja sa priz natim sjemenskim sastojinnma četinjača i listača. Prvi pokušaji praktičnog rada na odabiranju sjemenskih sastojina početi su u Jugoslaviji još 1949. godine. Te su godine M. Krsti č i J. Šafa r izradili privremene upute za izdvajanje sastojina za proizvodnju kvalitetnog šumskog sjemena. Nepunih deset godina kasnije J. Šafar donosi prvu razdiobu Hrvatske na sjemenske cjeline (oblasti, podoblasti i područja), ali ista nikad nije primjenjivana u šumarskoj operativa. Značaju rajonizacije data je prava težina i kao tema obrađivana je u sklopu znanstvenoistraživačkog rada u periodu od 1976. do 1982, (temu je vodio B. Regent) , ali je ostala nedovršena. Savezna radna grupa za područje sjemenarstva donijela je 1988. godine među ostalim zaključcima prilikom izrade saveznog pravilnika o analizama šumskog sjemena kao prioritetni zadatak izradu jedinstvene metodologije rajonizacije područja cijele Jugoslavije. Prilikom prvog izdvajanja dijelova gospodarskih šuma za priznate sjemenske sastojinc šezdesetih godina, kao uostalom i petnaestak godina kasnije kriteriji su ostali isti, uglavnom je to subjektivni dojam vodećeg uzgajivača u radnoj organizaciji temeljen na kvalitetnim vrijednostima fenotipskih osobina predlagane vrste drveća. Možemo slobodno reći, da je u zadnje vri´jeme osnovni motiv izdvajanja novih priznatih sjemenskih sastojina isključivo nestašica sjemena pojedine vrste vezano za problem izostanka prirodne obnove. Šezdesetih godina bilo je izdvojeno u Hrvatskoj: — 30 vrsta četinjača u 245 sastojina i grupa stabala na površini od 3.428 ha, te — 13 vrsta listača u 75 sastojina i grupa stabala na površini od 2.006 ha. Petnaest godina kasnije u drugom turnusu izdvajan´ja dolazi do značajnih promjena, tako da danas imamo: — 21 vrstu četinjača u 100 sastojina i grupa stabala na površini od 1.246 ha, te — 17 vrsta listača u 101 sastojim i grupi stabala na površini od 3.845 ha. Iz napred dznesenog vidljivo je slijedeće: — kod četinjača je broj vrsta manji, broj sastojina je više nego dvostruko manji, a također i njihova površina; — kod listača je broj vrsta veći, veći je i broj sastojina kao i njihova površina, koja je gotovo dvostruka. Prema tipološkoj razdiobi u Hrvatskoj je definirano ukupno 71 gospodarski i 8 zaštitnih tipova, a od toga su u: — dinarskom području 31 gospodarskih i 7 zaštitnih tipova, — panonskom području 29 gospodarskih i 1 zaštitni tip, te u — eumedileranskom i submediteranskom području 11 gospodarskih tipova šuma. U tabeli 1 dat je pregled sumarne zastupljenosti priznatih sjemenskih sastojina po radnim organizacijama, a u tabeli 2 po najznačajnijim autohtonim vrsvtarna drveća. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Tabela 1 03 V U k u p n a U k u p u a U 52 površina ha površina ha 3 : 2 6 : 5 adna gani um. sa 0/ % četinjača p s s listača ps s n *3^ 1 2 3 4 5 6 7 Buzet Split Delnice Gospić Karlovac Varaždin Zagreb Bjelovar Sisak N. Gradiška Našice Osijek P. Slatina S. Požega S. Brod Vinkovci Sveukupno w > * b 1 ariš alepski bor crni boljela smreka bukva kitnjak lužnjak p. jasen c. ´joha lipe 15.612 50 .32 222.994 27.289 492 1.80 302.846 — — 113.818 461 .40 55.780 77 .13 47.905 85 .33 47.804 — — 9.654 88 .91 61.231 292 .47 3.536 35 .98 11.589 7 .06 3.411 5 .14 29.041 34 .11 6.133 6 09 155.478 443 .28 2.892 — — 79.250 183 .23 1.251 1 .07 115.807 593 51 499 — — 49.190 499 1.01 59 — — 27.735 63 .22 2.939 7 .2 23.237 65 .27 3.075 20 .65 43.474 121 .27 803 — — 20.233 273 1.34 217 — —. 61.008 1.237 2.02 238.876 1.249 .52 1.306.715 3.887 .33 Tabela 2 P o v r š : ukupan in au ha pss 3 : 2 % Broj ekološko gosp. 1 ukupna ipova ps s 6 : 5 % 2 3 4 5 6 7 487 4 .80 20.808 37 .17 3 1 33.33 21.936 445 2.02 8 4 50.00 164.968 363 .22 12 4 33.33 5.187 261 5.03 17 10 58.82 299.319 77 .02 33 1 3.03 144.672 423 .29 11 1 9.09 176.961 2.763 1.56 17 2 11.76 24.979 283 1.13 17 1 5.88 12.352 59 .47 4 3 75.00 2.052 209 10.18 4 3 75.00 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Komentirati tabelu 1 i 2 je gotovo bespredmetno; one same za sebe dovoljno govore i najvjerodostojnije pružaju najrealniju sliku o šumskom sjemenarstvu u Hrvatskoj, kao i koliko tko razmišlja pri tom o onome što će ostaviti u svom radu generaciji koja dolazi iza njega. Izdvajanjem djelova gospodarskih šuma u uređa´jni razred šuma s posebnom namjenom za proizovdnju kvalitetnog šumskog sjemena u dobrom dijelu slučajeva se i okončava gospodarska (uzgojno zaštitarska) djelatnost u priznatim sjemenskim sastojinama, a u jednom dijelu njih (posebno u sjemenskim sastojinama četinjača) i interes n´jihove namjene-korištenja za sakupljanje kvalitetnog sjemena. U tabeli 3 donesena je dinamika izrade programa gospodarenja za sadašnje priznate sjemenske sastojine od 1975. do 1986. godine. Tabela 3 _ ,. Godina Doneseni proarami gospodarenja za pss izrade četinjačaha % ha listača% ha ukupno % svega 1975 1.269 226 100 18 3.509 211 100 5 4.778 437 100 9 1976 — — 201 5 201 9 1977 10 1 321 8 331 7 1978 70 6 390 10 460 9 1979 — — 141 4 141 3 1980 88 7 1.571 41 1.659 33 1981 323 26 493 - 13 816 16 1982 65 5 96 2 161 3 1983 — — 33 1 33 1 1984 176 14 — — 176 3 1985 189 15 36 1 226 4 1986 122 10 16 — 138 3 1987 — — — Iz prednje tabele se vidi da je najveći dio uređivan 1980 i 1981. godine gotovo polovina sastojina. Nakon donošenja programa gospodarenja za pojedinu pss u pravilu prođe minimum još 3 do 4 godine dok se provede dio zacrtanih gospodarskih i uređivačkih radova t´j. prva selektivna meliorativna proreda, koja je ponekad i koncepcijski pogrešno izvedena (jer doznačivač nije bio u prilici da se upozna s koncepcijom doznake u pss koja se znatno razlikuje od doznake u gospodarskoj sastojini). Slijedom misli a ovo se posebno odnosi na žarište problematike lužnjakove priznate sjemenske sastojine u donedavno gospodarskim sastojinama lužnjaka nakon par godina ne možemo očekivati značajnije promjene u smislu učestalosti, kvalitete i kvantitete plodonošenja i poboljšanja fenotipske kvalitete sastojina. Isto tako sama selektivna proreda nije dovoljna garancija plodonošenju; ona može biti samo karika u lancu još mnogih drugih |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 98 <-- 98 --> PDF |
mjera gospodarske aktivnosti, gdje se prvenstveno misli na mjere zaštite šuma, prihranjivanja itd., čega svega nema do danas u priznatim sjemenskim sastoji nama. U slijedećoj tabeli doneseni su podaci o optimalnoj proizvodnji normalnog šumskog sjemena na površinama priznatih sjemenskih sastojina u Hrvatskoj za gospodarski značajne vrste drveća. Tabela 4 Količina češera u kg koji se mogu Vrsta drveta Površina sabrati za: punog uroda među uroda _ 1 2 3 4 Abies alba 362 87.097 32.690 Cupressus semp. horizon. 22 4.080 757 „ „ pyramid. 10 1.065 183 Larix europaea 4 235 157 Picea abies 265 59.161 23.639 Pintts brutia 25 6.151 2.879 „„ halepensis laricio var. cor. 39 4 2.953 1.071 1.435 536 „ „ „ „ „ nigra var. „ pinea pinaster silvestris strobus austr. dalma 52 393 4 25 36 2 12281 92.606 4.875 20.236 5.947 2.078 6.140 46.303 1.595 8.114 2.525 861 Pseudotsuga menziesii 3 637 315 Taxodiwn distichum 1 300 71 Svega četinjače 1.246 300.773 128.200 Alnus glutinosa 58 4.399 2.188 Carpinus betulus 15 1.243 790 Fagus silvatica 77 1.614 123 Fraxinus angustifolia 214 17.136 6.375 Juglans nigra 37 8.042 2.430 Quercus petraea 424 112.572 10.017 „ robur 2.705 530.484 46.271 „ rubra 2 371 44 „ robur var. tar. 59 21.539 2.316 Robinia pseitdoacacia 45 5.647 2.751 Tilia a r gen tea 41 475 175 cordata 1 399 147 „ platyphyllos 167 3.209 1.256 Svega listače 3.845 707.124 74.893 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Na temelju gornjih podataka može se u optimalnim uvjetima svake pete godine flj. kod pojave punog uroda) sakupiti 300.773 kg češera, a svake godine 128.200 kg češera 16 vrsta četinjača; isto tako se može svake četvrte godine sakupiti 707.124 kg sjemena, a svake godine 74.893 kg sjemena 13 vrsta listača. Osim toga lako se može vidjeti i slijedeće: — učešće smreke u ukupnoj proizvodnji četinjača kod punog uroda iznosi 75.5%, a jele svega 4.6%, ariša 0.0008",,, duglazije 0.002°/«, dalmatinskog crnog bora 11.5% itd; — učešće crne johe u ukupnoj proizvodnji listača kod punog uroda iznosi 32%, poljskog jasena 22.9%, lužnjaka 17.5%, kitnjaka 28´°/o itd. Gore izloženo upućuje na zaključak da nekih vrsta ima više nego dosta, dok su neke vrste izrazito slabo zastupljene, a posebno se to odnosi na lužnjak. Konačno treba istaknuti bitnu konstataciju da se optimalna proizvodnja jako razlikuje od stvarne proizvodnje; ta razlika nije kod svih vrsta četinjača i listača jednaka, a da stanje bude još gore ona je najveća kod sjemenom deficitarnih vrsta listača (lužnjak, poljski jasen, kitnjak itd.). Slijedom misli postavlja se pitanje kada će stvarna proizvodnja doseći optimalnu. Radi niza objektivnih razloga odgovor se može dati ovako formuliran, da će se to postići: — adekvatnijim učešćem površine ekološko-gospodarskih tipova sjemenom deficitiranih vrsta drveća u ukupnoj površini pss, — porastom prosječne starosti pss listača (osobito lužnjaka), — poboljšanjem ekoloških uvjeta šumskih sastojina, — primjenom veće i adekvatnije zaštite i drugih kulturnih mjera što sve skupa nije ostvarivo od danas na sutra već traži rad na duge staze. Raskorak između stvarne proizvodnje u pss listača te potrebe jednostavne i proširene biološke reprodukcije šumarska operativa je rješila u korištenju gospodarskih šuma nazvanim privremene sjemenske sastojine (sastojine u kojima se pojedine godine pojavj takav urod sjemena da je interesantan za sakupljanje, ili bogatima eiegantnija solucija kupnja sjemena kod specijalizirane radne organizacije-najčešće »Semesadike«). Na hislogramu 1 prikazana je prosječna godišnja potrošnja sjemena u razdobljima: 1964—1968, 1969—1973, te 1979—1989. i pojedinim područjima: mediteransko, dinarsko i panonsko. Analizirajući veličine u histogramu mogu se uočiti slijedeće konstatacije: — četinjače rastu iz perioda 1964—1968. u period 1969—1974. sa indeksom od 102, da bi pala u periodu od 1979—1989. na 21; — listače imaju u svim periodama rast, u prvom 125, a u drugom čak 410; ako se gleda situacija po pojedinim područjima slika se donekle mijenja samo u četinjačama, dok su listače ostale nepromijenjene a odnose se na panonsko područje; tako u: — mediteranskom području imamo najprije rast od 112 a u posljednjem razdoblju pad od 47; — dinarsko područje ima u svim razdobljima pad i to najprije 97, a zatim na drastičnih-desetkovanih 9! (ako se ovome doda činjenica da je gotovo svaka druga biljka četinjača posađena u Hrvatskoj od 1959. godine do danas UVEZENA prema podacima analiza šumskog sjemena laboratorija Odsjeka za sjemenarstvo u Rijeci za analizirano i prijavljeno sjeme, a kako bi tek izgledala situ 301 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 100 <-- 100 --> PDF |
acija da se stavi na papir i ono što nije prijavljeno i analizirano, a čega je pretežno zadnjih godina i previše/, tada čovjeku jednostavno fali riječi za dalji komentar). Kada se govori generalno o sakupljanju sjemena, gdje se kod toga misli na način sakupljanja, tada se može istaci da je uglavnom neprimjerno, od ni |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Histogrsmski pregled korisnika usluga laboratorijskih analiza šumskog sjemena po područjima od 195 9.g „ do danas 1 „ptosjcćan Ltoj morakai* peil- Od od 29 sodlna Uiorska ta poilod od 29So bfo) godina s!a |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 102 <-- 102 --> PDF |
kakvog na dinarskom i mediteranskom području, a kako se ide prema istočnom nizinskom dijelu poprima obilježja i pozitivne karakteristike. Nastavno dalje u proizvodnom procesu i slijedeća faza — dorada sjemena je gotovo isto takva kao i sakupljanje, dapače, kada se ima na umu dorada četinjača — to je prošlost koje će se teško prisjetiti i najstariji, jer je posljednja trušnica zatvorena početkom šezdesetih godina. U ovakvim okolnostima i uvjetima proizvodnje, dorade i distribucija kao slijedeća faza u nizu proizvodnog ciklusa je doslovno nikakva, te svako daljnje pojašnjavanje rečenog je suvišno, ali je isto tako suvišno napomenuti da ovakvo stanje nije budućnost, niti je opravdano niti održivo, jer njegove posljedice su nesagledive, dakako u negativnom smislu. stješlenc jetla i prostora O značenju kvalitativnih svojstava šumskog sjemena (vitalitetu, postotku klijavosti itd.) u procesu umjetne obnove sastojina, a osobito što to znači za rasadničku proizvodnju danas je nepotrebno govoriti; ipak činjenice kod nas gotovo generalno uz maie iznimke opovrgavaju napred izneseno i upućuju na sasvim suprotan zaključak — nama je još uvijek svejedno kakve je kvalitete šumsko sjeme. Laboratorij za ispitivanje kvalitete šumskog sjemena u vrijeme osnivanja 1959. godine jedini takve nam´jcne u nas radi od tada kao servisna institucija za potrebe šumarske operative prvenstveno u Hrvatskoj. U vrijeme osnovanja |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 103 <-- 103 --> PDF |
tehnološki moderno koncipiran i opremljen obavljao je poslove ispitivanja kvalitete šumskog sjemena prema ISTA normama i JUS-u kvalitetno i na vrijeme. Od tada do današnjih dana vremenom fizički stari a tehnološki još više zaslarjeva nekada moderna oprema, koja postaje u posljednje vrijeme »usko grlo« u radnom procesu ispitivanja kvalitete šumskog sjemena, što se reflektira u znatnom kašnjenju pružanja informacija operativi o kvaliteti poslanih uzoraka šumskog sjemena; ovo se posebno drastično ispoljava u vrijeme obilnog uroda žira lužnjaka, kada nikakve organizacijske mjere i napori ne mogu pospješiti i ubrzati dostavu pravovremenih informacija o kvaliteti šumskog sjemena. Da ovo nije samo subjektivna ocjena sadašnjeg stanja laboratorija govore i slijedeće činjenice: — zabrana upotrebe laboratorija 1982. godine od inspekcije SO Rijeka radi opasnosti udara električne struje, — u toku 30 godina postojanja svega jedan put je nabavljen novi instrument, tako da prosječna godišnja investiciona ulaganja iznose 10.000 din ili 1 konvertibilni dinar, — posljednjih četiri godine kvalitet usluga je smanjen, jer u radnom procesu nema visokokvalificirane radne snage, — preko deceniju i pol osoblje nije bilo u prilici da prati i upozna tehnološka dostignuća sa tog područja, te ukoliko korisnik usluga smatra da se ovako može dalje kročiti u budućnost suvišno je kako iznošenje ove materije tako i traćenje vremena i truda oko njena dokazivanja i opravdanosti promjena na bolje, stručnije i suvremenije. BIBLIOGRAFIJA Nastavno se donosi bibliografija radnika od 1959. godine do danas po mjestima objavljivanja kako slijedi: I. Informativno glasilo šumarske operative 1. Mučalo , V.: Ubrzanje klijanja i povećanje energije klijavosti sjemena pucaline (Colutea arborescens L.), 1959 2. Mučalo , V., Regen t B.: Ispitivanje o mogućnosti i ispravnosti upotrebe biokemijskih metoda (tetrazol, indigokarmin) za određivanje vitaliteta sjemena jele i cedra, 1968 3. Mučalo , V., Regen t B.: Određivanje vitaliteta sjemena nekih vrsta četinjača topografskim metodama (alepski, brucijski, i crni bor, borovac, smreka), 1968 4. Regent , B.: Sjemenske baze četinjača i listača u SR H. 1963 5. Regent , B.: Nova brza metoda određivanja klijavosti hrastova žira u klijalici na podlozi od filter papira, 1966 6. Regent , B.: Uputstva za izbor, izdvajanje i bonitiranje priprodnih šumsko sjemenskih objekata, 1968 7. Regent , B.: Šumsko sjemenarstvo, 1972 8. Regent , B.: Njega i genetska melioracija objekta za proizvodnju normalnog šumskog sjemena, 1974 9. Regent , B., Mučal o V.: Mogućnost i način konzerviranja sjemena obične jele, 1964 305 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 104 <-- 104 --> PDF |
10. Regent , B., Mučal o V.: Ispitivanje o mogućnosti određivanja vitaliteta sjemena jasena i javora metodom sposobnosti rastenja eksplantiranih embriona, 1967 11. Regent , B., Mučal o V.: Prilog poznavanju čistoće, apsolutne težine i metoda za određivanje klijavosti sjemena duglazije, ljeske, crnog graba i judina drva, 1968 12. Rupert , P.: Primjena sjetvenog okvira kod pošumljavanja sjetvom sitnog sjemena, 1959 13. Rupert , P.: Libocedar ili tamjanceder, 1959 14. Rupert , P.: Razdioba teritorija Hrvatskog Primorja, Istre i kvarnerskih otoka na sjemenarske cijeline, 1961 15. Rupert , P.: Uređivanje jednosobnih sastojina šumskih sjemenskih baza primorskih četinjača ..., 1966 16. Rupert , P.: Uređivanje raznobdobnih sastojina šumskih sjemenskih baza obične jele s primjenom ..., 1966 17. Rupert , P.: Uređivanje raznodobnih sastojina šumskih sjemenskih baza obične smrče ..., 1967 18. Rupert , P.: Uređivanje jednodobnih sastojina šumskih sjemenskih baza hrasta lužnjaka ..., 1967 19. Rupert , P.: Genetska melioracija šumskih sjemenskih baza, 1967 II. Dokumentacija za tehnologiju i tehniku u šumarstvu, Beograd 1. Regent , B.: Šumsko sjemenarstvo u SRH, stanje i problematika, 1978 2. Regent , B.: Šumsko sjemenarstvo u SRH, stanje i problematika, 1978 3. Regent , B., Mučalo , V.: Stimuliranje klijavosti i energije klijanja sjemena jele i duglazije ..., 1966 III. Šumarski list Zagreb 1. Regent , B.: Tehničke upute za ispitivanje kvalitete i zdravstvenog stanja šumskog sjemena, 1970 IV. Radovi Šumarskog instituta Jastrebarsko 1. Regent , B., Mučalo , V.: Kvalitativna svojstva sjemena jele u odnosu na sušenje, 1973 2. Gradečki, M., Poštenjak, K.: Izbor i bonitiranje šumskih sastojina te njihova njihova genetska melioracija, 1984 3. Gradečki, M., Poštenjak, K.: Acknowledged seed stands in SR Croatia, IUFRO poster 1986 4. Gradečki, M., Poštenjak, K.: Contrabution to the knowledge of the stand´s structure in the N. P. Risn´jak, IUFRO 1986 5. Gradečki, M., Poštenjak, K.: Development of forest seed husbandry in SR Croatia, IUFRO 1986 6. Gradečki, M., Poštenjak, K.: Uređivanje priznatih sjemenskih sastojina u Hrvatskoj, Glasnik za šumske pokuse 1987 7. Gradečki, M., Poštenjak, K.: Problematika proizvodnje šumskog sjemena, 1988 8. Gradečki, M., Poštenjak, K.: Šumsko sjeme i njegova upotreba zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj, 1988 306 |