DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 97     <-- 97 -->        PDF

Komentirati tabelu 1 i 2 je gotovo bespredmetno; one same za sebe dovoljno
govore i najvjerodostojnije pružaju najrealniju sliku o šumskom sjemenarstvu
u Hrvatskoj, kao i koliko tko razmišlja pri tom o onome što će ostaviti
u svom radu generaciji koja dolazi iza njega.


Izdvajanjem djelova gospodarskih šuma u uređa´jni razred šuma s posebnom
namjenom za proizovdnju kvalitetnog šumskog sjemena u dobrom dijelu
slučajeva se i okončava gospodarska (uzgojno zaštitarska) djelatnost u priznatim
sjemenskim sastojinama, a u jednom dijelu njih (posebno u sjemenskim
sastojinama četinjača) i interes n´jihove namjene-korištenja za sakupljanje kvalitetnog
sjemena.


U tabeli 3 donesena je dinamika izrade programa gospodarenja za sadašnje
priznate sjemenske sastojine od 1975. do 1986. godine.


Tabela 3


_ ,.
Godina
Doneseni proarami gospodarenja za pss
izrade četinjačaha % ha listača% ha ukupno %
svega
1975
1.269
226
100
18
3.509
211
100
5
4.778
437
100
9
1976 — — 201 5 201 9
1977 10 1 321 8 331 7
1978 70 6 390 10 460 9
1979 — — 141 4 141 3
1980 88 7 1.571 41 1.659 33
1981 323 26 493 - 13 816 16
1982 65 5 96 2 161 3
1983 — — 33 1 33 1
1984 176 14 — — 176 3
1985 189 15 36 1 226 4
1986 122 10 16 — 138 3
1987 — — —


Iz prednje tabele se vidi da je najveći dio uređivan 1980 i 1981. godine
gotovo polovina sastojina. Nakon donošenja programa gospodarenja za pojedinu
pss u pravilu prođe minimum još 3 do 4 godine dok se provede dio zacrtanih
gospodarskih i uređivačkih radova t´j. prva selektivna meliorativna proreda, koja
je ponekad i koncepcijski pogrešno izvedena (jer doznačivač nije bio u prilici
da se upozna s koncepcijom doznake u pss koja se znatno razlikuje od doznake
u gospodarskoj sastojini). Slijedom misli a ovo se posebno odnosi na žarište problematike
lužnjakove priznate sjemenske sastojine u donedavno gospodarskim
sastojinama lužnjaka nakon par godina ne možemo očekivati značajnije promjene
u smislu učestalosti, kvalitete i kvantitete plodonošenja i poboljšanja fenotipske
kvalitete sastojina. Isto tako sama selektivna proreda nije dovoljna garancija
plodonošenju; ona može biti samo karika u lancu još mnogih drugih