DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Ekološke faktore, koji su došli do izražaja, proučili smo i prikazali pojedinačno, a ovdje želimo ukazati na njihovo skupno djelovanje, koje u prirodi jedino i postoji. Današnja dostignuća sinekološke nauke još uvijek ne dozvoljavaju, jer nisu pronađene metode i sredstva, da se točno utvrdi uzajamno djelovanje žive i nežive prirode kao i snaga tog djelovanja. Jasno je, međutim, i nepobitno da to uzajamno djelovanje postoji i da se međusobno nadopunjuje. Na istraživanom području su naročito došle do izražaja geomorfološke (nežive) prilike, i to u obliku mezoreljefa i mikroreljefa, jer je s njima usko povezana pojava pojedinih šumskih (živih) zajednica. Tu povezanost i međusobni utjecaj mi smo nepobitno dokazali na oko 70 km dužine nivelmanskih vlakova, tj. uzdužnih profila kroz sve spomenute biljne zajednice. Na njima se prvenstveno pokazalo da se promjenom prvobitno formiranog reljefa mijenja i pridolazak biljne zajednice, no isto tako da i biljna zajednica svojim djelovanjem (rastom i obnovom) utječe na reljef te ga mijenja, npr. bare zarašćuju vegetacijom i diže se nivo terena zbog organskih otpadaka i njihove mineralizacije. Zajednički utjecaj reljefa površinske i podzemne vode na šume istraživanog područja još je više došao do izražaja, što smo prikazali u shemi pridolaska šumskih zajednica u odnosu na poplavnu i podzemnu vodu (karta 1. i shema 1—4). Praporna geološka podloga osigurala je na cijelom području dovoljnu fiziološku dubinu te se korijenje glavnih edifikatora — šumskog drveća — nesmetano probija do dogovarajuće optimalne dubine za pojedine vrste drveća i cjelokupnu biljnu zajednicu. Na taj način matična je podloga omogućila uzrast orijaških hrastova, koji duboko razvijaju žilu srčanicu i tvore osnovu, odnosno glavnu vrstu drveća u gotovo svim šumskim zajednicama spomenutog područja. Odlično razvijena mreža vodotoka pridonosi bržem sakupljanju i odvođenju nepotrebnih količina površinske vode i tako u sinekološkom smislu djeluje na šumsku vegetaciju i ostale faktore životne sredine. Sabiranjem suvišne vode i dovoljno dugo zadržavanje normalne količine vode u svojim vodotocima tijekom godine rijeke i ostali vodotoci pridonose razvitku i održavanju biljnog svijeta tog područja. Cjelokupna Posavina i u njoj istraživano područje vjekovima je bilo plavljeno. Tek unatrag četiri decenije zaustavljene su pojave katastrofalnih poplava izgradnjom obrambenih nasipa uz Savu. Nepobitna je činjenica da je i faktor poplava utjecao na oblikovanje i fizionomiju pojedinih šumskih zajednica spomenutog područja (šume crne johe). Vidimo da se najveća oscilacija nivoa podzemne vode zbiva u cenozi Carpino betuli-Querc&tum roboris typicum te da ona iznosi (4,3—1,3 = 3,0 m) puna 3,0 m. U ostalim šumskim asocijacijama ta je amplituda oscilacije mnogo niža pa iznosi 1,4—2,0 m, a to nas u svakom slučaju upućuje na slabiju i jaču propusnost pojedinih tipova tala. Kao ograničenja pridolaska šumskih fitocenoza (barska granica šuma) na istraživanom području javlja se visok nivo podzemne vode. Međutim, u spomenutim fitocenozama, gdje smo obavljali istraživanja nivoa podzemne vode, taj najviši nivo u proljeće je bio još uvijek ispod 1,0 m (1,10 m), a |