DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 13 <-- 13 --> PDF |
klima, koja se od asocijacije do asocijacije mijenja u ovisnosti o građi i drugim uvjetima koji vladaju u njoj. Tu posebnu šumsku fitoklimu možemo osjetiti čim dođemo u to područje, no nažalost njene karakteristike u pojedinim biljnim zajednicama još nisu proučene. Uzajamni utjecaj šuma—tlo i obratno proučili smo zahvaljujući svesrdnom zalaganju pedologa dr. Mirjane K a 1 i n i ć. Reakcija šumskih tala kreće se od kisele do praktično neutralne (pH = = 4,5—7,0). Utjecaj biljnih zajednica na šumska tla najbolje se ogleda u tome što šuma vraća tlu. Naša su istraživanja pokazala da se preko otpalog lišća i grančica vraćaju šumskom tlu znatne količine organske tvari. Utvrdili smo da najmanje vraća zajednica Leucoio-Fraxinetum angustifoliae typicum, i to svega 3080 kg/ha zračno-suhe organske tvari, a najviše zajednica Carpinobetuli-Quercetum roboris fagetosum u iznosu od 5320 kg/ha. Biotske faktore na istraživanom području moramo također ubrojiti u sinekološke činioce, jer se i oni vrlo jako odrazuju u stvaranju i razvitku tamošnje vegetacije. Sinergetsko (zajedničko) djelovanje svih navedenih faktora (reljef, voda, geološka podloga, klima, tlo, organska tvar, biotski faktori i dr.) omogućilo je stvaranje i razvitak postojeće šumske vegetacije, koje sindinamski razvitak donosimo u prilogu (graf. 1)« (Rauš, 1972). ŠUMSKA VEGETACIJA SPAČVANSKOG BAZENA (PRIKAZANA NA NIVELMANSKIM PROFILIMA DUGIM OKO 70 KM) Šumsku vegetaciju spačvanskog bazena opisali smo u našim ranijim radovima pa ovdje donosimo, zbog ograničenog prostora, samo nazive ranije opisanih šumskih fitocenoza (Rauš , 1972—1983): Tipična šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rau š 1971), šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem (Genisto elatae- Quercetum roboris aceretosum tatarici Rauš 1971) Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Genistoelatae-Quercttum roboris caricetosum remotae Ht. 1938) Tipična šuma poljskog jasena (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae typicumGlav. 1959) Tipična šuma crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 1971) STANJE PODZEMNE VODE U ŠUMSKIM ZAJEDNICAMA SPAČVANSKOG BAZENA DOBIVENO JEDNOKRATNIM MJERENJEM 1970. i 1988. GODINE Osnovne pojmove o podzemnoj vodi i njenoj klasifikaciji u tlu donosimo prema Maj eru (1989), koji u svojoj doktorskoj disertaciji citira različite autore, a mi iz nje donosimo samo najvažnije: |