DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Odnos dubine podzemne vode prema šumskim zajednicama Mikroreljef Šumska fitocenoza Srednja podzemne 1970. dubina vode u m 1988. Razlika u m Greda Niza — polugreda Carpino bctuli-Quercetumroboris typicum Genisto elatae-Quercetumroboris aceretosum tatarici —2,75 , —3,95 —3,50 1,20 Niza Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum rem. —1,80 —3,20 1,40 Niza — bara Niza — zib Leucoio-Fraxinetumfoliae typicum Franuglo-Alnetumulmetosum laevis angustiglutinosae —2,40 —1,75 —1,75 . RAZVOJ ŠUMSKE VEGETACIJE U BAZENU SPAČVA U RAZDOBLJU 1970—1989. GOD. Na položenim nivelmanskim profilima u bazenu Spačva dužine oko 70 km obavljeno je kartiranje šumske vegetacije tijekom 1970. i 1989. godine. Dobiveni rezultati prikazani su u tablicama 1—4. i njihovoj rekapitulaciji tablici 5, kao i u dijelovima grafičkih shema 1—4. Iz toga mjernog materijala vidimo da su promjene u šumskoj vegetaciji, putem prirodne sukcesije, zajednicama: u razdoblju 1970—1989. nestale u ovim šumskim 1. Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rau š 1971 + 6,4% 2. Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici Rau š 1971 +14,7% 3. Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horva t 1938 —16,8% 4. U svim ostalim zajednicama, kulturama i barama — 4,4% Vidimo da se udio tzv. suših zajednica povećao za 21%, a udio tzv. vlažnih zajednica smanjio za 21%. To se sve dogodilo zbog promjene sinekoloških uvjeta, a osobito zbog sniženja nivoa podzemne vode kako je naprijed navedeno i do 1,40 m. Radi kontinuiranog praćenja toga problema postavljeno je (1988) u bazenu Spačva 16 setova piezometara (različitih dubina), koji će dati pravu sliku kretanja nivoa podzemnih voda* ZAKLJUČAK Na temelju obavljenih istraživanja sukcesije šumske vegetacije u bazenu Spačva za razdoblje 1970—1989. možemo donijeti zaključke i to: * Praćenje i znanstveno objašnjenje stanja u piezometrima obavlja prof. dr. Branimir Prpić. |