DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 26 <-- 26 --> PDF |
pseudooglejani. Osnovno ograničenje za ranker i distrični kambisol je relativno mala dubina fiziološki aktivnog profila. c) Podneblje Podneblje višeg gorskog pojasa, odnosno fitobioklimat šume bukve i jele panonskog potpodručja (u smislu Bertović a 1984) moguće je prikazati podacima meteorološke stanice Brezovo polje (982 m nad. visine) na Psunju. Vrijednosti se odnose na razdoblje 1970—1984. godina. Srednja godišnja temperatura iznosila je 6,6°C, a kolebanje 17,1°C. Siječanj, veljača i prosinac imaju srednju mjesečnu temperaturu ispod 0°C, srednji minimum temperature najhladnijeg mjeseca je —4,0°C, a apsolutna minimalna —25,2 stupnja. Srednja maksimalna temperatura najtoplijeg mjesca (srpanj) iznosila je 19,8°C, a apsolutna maksimalna 29,7 stupnjeva. Srednja relativna vlaga zraka iznosi 81%. U navedenom je razdoblju godišnji prosjek padalina 1117 mm s izraženim ljetnim maksimumom. U vegetacijskom razdoblju palo je 639 mm ili 57% padalina. Srednji broj dana s kišom je 106, sa snijegom 50, s mrazom 23, s maglom 77, a snijeg se zadržava prosječno 111 dana na tlu. Srednjak stupnja naoblake iznosi 5,3. Na temelju navedenih podataka može se zaključiti da fitobioklimat panonskih šuma bukve i jele na slavonskom gorju karakterizira umjereno hladna, humidna klima koja po Koeppenovoj klasifikaciji odgovara tipu Cfwbx" klime. Ovakvo podneblje jedan je od presudnih čimbenika razvoja bujne šumske vegetacije. d) Neka šumskouzgojna i gospodarska obilježja sastojina obične breze Za istraživano područje može se, kao uostalom i za veći dio šumarstva Hrvatske, konstatirati da je brezi poklanjana vrlo mala pažnja. Najčešće je smatrana predrastom koji se čišćenjima i proredama uklanjao zajedno s ostalim nepoželjnim vrstama (Skenderovi ć 1990). Međutim, svojstvo izrazito pionirske vrste, relativno skromni ekološki zahtjevi, otpornost na industrijska onečišćenja, mali broj prirodnih štetnika, dobar prirast i visoka industrijska vrijednost njena drveta svrstavaju brezu u drvo budućnosti. Istražujući vegetacijsko-uzgojnu problematiku brezovih sastojina Papuka, Rauš, Matić&Prpić (1988) ističu da u prirodnim mješovitim sastojinama ophodnja breze može biti i do 60—80 godina bez opasnosti za matičnu autohtonu sastojinu u kojoj je ona primiješana. Za manje ili više čiste brezike istraživanog područja treba primijeniti M a t i ć e v e (1986) preporuke po kojima čišćenja i prorede treba obavljati uz načine i intenzitete koje je šumarska praksa usvojila za regularne sastojine visokog uzgojnog oblika. To praktično znači da postepenim proredama u sadašnjim jednodobnim brezovim sastojinama treba stvarati uvjete koji će omogućiti pravilan razvoj u sloju grmlja obilno prisutne obične jele i formiranje i prebornih sastojina panonske šume bukve i jele. Osim toga citirani autori zalažu se za osnivanje šumskih i intenzivnih kultura breze u širem području Papuka na površinama predviđenim za proširenu biološku reprodukciju. Danas su već stvoreni potrebni preduvjeti za njihovo osnivanje. |