DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 32     <-- 32 -->        PDF

turn, Lamiastrum galeobdolon, Carex sylvatica, Stachys sylvatica, Viola reichenbachiana,
Sanicula europaea, Mycelis muralis, Scrophularia nodosa, Euphorbia
amygdaloides, Glechoma hirsuta i druge. Njihov udio u brezovim
sastojinama, kao i udio bukve, jele, javora i drugih vrsta govori o osnovnom
karakteru tih sastojina i stupnju njihove prirodne vegetacijske strukture.


Sigurno je da su navedene diferencijalne vrste, osobito breza, a zatim
i visoke biljke šumskih čistina, odigrale značajnu ulogu u očuvanju, a možda
i poboljšanju nekih svojstava tla, pogotovo njegovih površinskih slojeva, što
će pokazati istraživanja koja se na tim lokalitetima upravo provode (Per nar).


Usporedba nekih ekoindikatorskih osobina u ovih diferencijalnih vrsta
(prema Ellenberg u 1979) daje zanimljive rezultate, osobito u odnosu
na svjetlo u sastojini.


Srednja indikatorska vrijednost diferencijalnih vrsta koje su dominantne
u brezovim sastojinama iznosi 6,1, a diferencijalnih vrsta dominantnih u sastojinama
bukve i jele 3,7. Da je pritom vrijednost pojedine vrste množena
sa stupnjem udjela, razlike bi bile još očitije.


ZAKLJUČAK


Na temelju literaturnih podataka i provedenih fitocenoloških istraživanja
brezovih sastojina gospodarske jedinice »Zapadni Papuk II« može se
zaključiti:


1. Obična breza kao pionirska, meliorativna, relativno brzorastuća i industrijski
vrlo vrijedna vrsta dobiva sve veće značenje u šumarskoj privredi.
U gospodarskoj jedinici »Zapadni Papuk II: uređajni razred breze zauzima
182 ha, a u mješovitim sastojinama s više od 20% učešća u ukupnoj drvnoj
masi uspijeva na 508 ha. U ukupnoj drvnoj zalihi jedinice sudjeluje s
5,3%,
2. Istraživane, uglavnom čiste brezove sastojine mogu se u fitocenološkom
pogledu okarakterizirati kao progresivni stadij obične breze u razvoju
bukovo-jelovih šuma na sječinama, iskrčenim i opožarenim površinama ili na
drugi način uzrokovanim šumskim čistinama (Fagetum croaticum boreale
abietetosum, stadij Betula pendula).
3. Usporedba flornog sastava i kvantitativnih elemenata zastupljenosti
pojedinih biljnih vrsta u brezovim i tipski razvijenim sastojinama panonske
šume bukve i jele pokazuje identičnost u prisutnosti mnogih temeljnih elemenata
reda Fagetalia koji karakteriziraju bukove i bukovo-jelove šume jugoistočne
Evrope: Abies alba, Fagus sylvatica, Acer pseudoplatanus, Galium
odoratum, Lamiastrum galeobdolon, Carex sylvatica, Stachys sylvatica, Glechoma
hirsuta, Sanicula europaea, Viola reichenbachiana, Mycelis muralis,
Scrophularia nodosa, Pulmonaria officinalis i druge. U sva tri sloja brezovih
sastojina posebno je značajna prisutnost obične jele kao jednog od glavnih
edifikatora i nosioca strukture buduće preborne sastojine bukve i jele.
4. Osim zajedničkih u sastojinama su prisutne i brojne diferencijalne
vrste razvijene zbog specifičnih, prije svega mikroklimatskih i svjetlosnih
uvjeta. U brezovim sastojinama uz brezu i trepetljiku dominiraju pretežno