DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 33 <-- 33 --> PDF |
visoke biljke šumskih čistina mezofilnog pojasa: Rubus ida^us, Rubus hirtus, Senecio nemorensis, Solidago virgaurea, Salvia glutinosa, Gentiana asclepiadea, Carex maxima i Pteridium aquilinum. S druge strane u tipski razvijenim sastojinama diferencijalne vrste ili vrste s mnogo većom pokrovnošću su: Dentaria bulbifera, Fes tuca drymeia, Melica uniflora, Actaea spicata, Veronica chamaedrys, Circaea lutetiana, Polygonatum multtflorum, Ajuga rep- tans i druge. Usporedba ekoindikatorskih vrijednosti tih dviju skupina vrsta (prema Ellenberg u 1979) u pogledu svjetla pokazuje vrlo velike razlike, što govori o karakteru njihovih sastojina. 5. Diferencijalne vrste brezovih sastojina, a pogotovo breza i trepetljika, odigrale su pozitivan utjecaj na očuvanje šumskog tla, naseljavanje primarnih vrsta i stvaranje uvjeta za konačan povratak primarne šumske fitocenoze — panonske šume bukve i jele. 6. Ove brezove sastojine bitno se razlikuju od mješovitih ili čistih brezovih sastojina koje se u slavonskom gorju formiraju na plitkim do srednje dubokim distričnim kambisolima, strmim i izloženim terenima na biotopima acidofilnih šuma hrasta kitnjaka. Osim u flornoj građi sastojine se potpuno razlikuju u sinekološkim uvjetima pridolaska, sindinamici, trajanju i prijelazu u primarnu zajednicu, pa ih zato treba odvojeno i promatrati, što u nas često nije bio slučaj. 7. U tom smislu treba nastaviti i fitocenološka istraživanja čistih i mješovitih sastojina obične breze u srednjoj i sjevernoj Hrvatskoj. Njihov glavni zadatak bit će utvrditi karakter i sindinamski stupanj razvoja brezovih šuma, što će biti neophodna pomoć šumarskim stručnjacima pri uspostavljanju primarnih, stabilnih i visokoproduktivnih šumskih fitocenoza. LITERATURA Anić, M., 1959: Šumarska fitocenologija II. Skripta, Šumarski fakultet, Zagreb. Bašić, F. & J. Perković, 1975: Tla sekcije Slatina 3. Projektni savjet za izradu pedološke karte SR Hrvatske, Stručni izvještaj i pedološka karta. Bertović , S., 1984: Studija obrade prirodnih sustava za potrebe prostornog plana SR Hrvatske. Klimatološka obrada. Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb, 27 s. Ellenberg , H., 1979: Zeigervverte der Gefaesspflanzen Mitteleuropas. Verlag E. Goltze KG, Goettingen, 111 s. Gaži-Baskova, V., N. Plavšić-Gojković, N. Hulina, Z. Pelcer & J. Medvedović , 1983: Vegetacijska karta SR Hrvatske, list Slatina. VGI Beograd. Glišić, M., 1950: Fitocenološki pogledi na pošumljavanje šumskih požarišta. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu, 115—130. Horvat , I., 1938: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse 6:127—279. J a m i č i ć, D., 1980: Dvostruko boranje u jednom dijelu metamorfnih stijena Papuka i Krndije. Geološki vjesnik 31:355—358. Jovanović, B., R. Lakušić, R. Rizo v ski, I. Trinajstić & M. Z upančić , 1986: Prodromus phytocoenosum Jugoslaviae ad mappam vegetationis m 1:2.000.000, Bribir — Ilok. Matić , S., 1986: Problematika uzgajanja i proizvodnje obične breze u prirodnim sastojinama i kulturama. Stručni izvještaj, Šumarski fakultet, Zagreb. 367 |