DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 35 <-- 35 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER UDK 630*232.5 (Pinus sp.).001 Šum. list CXIV (1990) 369 NJEGA MLADIH BOROVIH SASTOJINA PROREDOM* Stevo ORLIĆ** SAŽETAK: U mladim sastojinama običnog bora (serija A) i običnog bora i crnog bora (serija B) provedena su istraživanja o utjecaju proreda na razvoj sastojina i na smanjenje šteta od mokrog snijega. U seriji A s proredama se otpočelo u 23. godinistarosti sastojine i ponavljane su svake pete godine, a u seriji B u 12. godini i ponavljane su svake treće godine. Period praćenjarazvoja sastojina iznosio je 21 (23—44), odnosno 20 (12—32) godine. Prikupljeni podaci ukazuju na pozitivan utjecaj proreda na debljinski rast stabala i na produkciju drvne mase, kao i na smanjenje šteta od mokrog snijega i ledene kiše u odnosu na kontrolne plohe. Ključne riječi: običan bor, crni bor, proreda, produkcija drva, štete od snijega 1. UVOD I PROBLEM Istraživanja su provedena u gospodarskoj jedinici »Bosiljevo«, koja se nalazi u vrištinsko-bujadičnom području Korduna između rijeka Korane i Mrežnice. Udaljena je oko 21 km od Karlovca u pravcu jugozapada. Od prirode tu dolazi zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba (Querceto-Carpinetum croaticum Horv.). Ukupna površina ove gospodarske jedinice je 532,49 ha. Pod šumom je 458,11 ha, a na čistine i neplodne površine otpada 73,78 ha. Četinjače zauzimaju 93% i listače 7°/o površine. Od četinjača je najzastupljeniji običan bor (Pinus sylvestris L.), 306,96 ha. Obična smreka (Picea abies Karst.), crni bor (Pinus nigra ssp. austriaca) i evropski ariš (Larix decidua Mili.) su primješani u nekim odjelima. S obzirom na starost prevladavaju mlađe i srednjedobne sastojine. Stare sastojine, preko 100 godina, dolaze na oko 43 ha. Sastojine u dobi do 40 godina su najzastupljenije. To su najčešće kulture običnog i crnog bora, nastale pošumljivanjem. Kvalitet i sastav ovih kultura je različit. Znatan dio njih se nalazi u razvojnoj fazi prvih proreda. S obzirom na Šumsko gospodarstvo Karlovac nije imalo iskustva u tom radu uz suradnju sa Šu * Rezultati su priopećni i na IUFRO simpoziju u Dresdenu 1989. god. Istraživanja su financirana putem SlZ-a znanosti Hrvatske, Poslovne zajednice »Exportdrvo «, Zagreb i Š. g. Karlovac. ** Dr. Stevo Orlić, Šumarski institut, Jastrebarsko |