DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 35 <-- 35 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER UDK 630*232.5 (Pinus sp.).001 Šum. list CXIV (1990) 369 NJEGA MLADIH BOROVIH SASTOJINA PROREDOM* Stevo ORLIĆ** SAŽETAK: U mladim sastojinama običnog bora (serija A) i običnog bora i crnog bora (serija B) provedena su istraživanja o utjecaju proreda na razvoj sastojina i na smanjenje šteta od mokrog snijega. U seriji A s proredama se otpočelo u 23. godinistarosti sastojine i ponavljane su svake pete godine, a u seriji B u 12. godini i ponavljane su svake treće godine. Period praćenjarazvoja sastojina iznosio je 21 (23—44), odnosno 20 (12—32) godine. Prikupljeni podaci ukazuju na pozitivan utjecaj proreda na debljinski rast stabala i na produkciju drvne mase, kao i na smanjenje šteta od mokrog snijega i ledene kiše u odnosu na kontrolne plohe. Ključne riječi: običan bor, crni bor, proreda, produkcija drva, štete od snijega 1. UVOD I PROBLEM Istraživanja su provedena u gospodarskoj jedinici »Bosiljevo«, koja se nalazi u vrištinsko-bujadičnom području Korduna između rijeka Korane i Mrežnice. Udaljena je oko 21 km od Karlovca u pravcu jugozapada. Od prirode tu dolazi zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba (Querceto-Carpinetum croaticum Horv.). Ukupna površina ove gospodarske jedinice je 532,49 ha. Pod šumom je 458,11 ha, a na čistine i neplodne površine otpada 73,78 ha. Četinjače zauzimaju 93% i listače 7°/o površine. Od četinjača je najzastupljeniji običan bor (Pinus sylvestris L.), 306,96 ha. Obična smreka (Picea abies Karst.), crni bor (Pinus nigra ssp. austriaca) i evropski ariš (Larix decidua Mili.) su primješani u nekim odjelima. S obzirom na starost prevladavaju mlađe i srednjedobne sastojine. Stare sastojine, preko 100 godina, dolaze na oko 43 ha. Sastojine u dobi do 40 godina su najzastupljenije. To su najčešće kulture običnog i crnog bora, nastale pošumljivanjem. Kvalitet i sastav ovih kultura je različit. Znatan dio njih se nalazi u razvojnoj fazi prvih proreda. S obzirom na Šumsko gospodarstvo Karlovac nije imalo iskustva u tom radu uz suradnju sa Šu * Rezultati su priopećni i na IUFRO simpoziju u Dresdenu 1989. god. Istraživanja su financirana putem SlZ-a znanosti Hrvatske, Poslovne zajednice »Exportdrvo «, Zagreb i Š. g. Karlovac. ** Dr. Stevo Orlić, Šumarski institut, Jastrebarsko |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 36 <-- 36 --> PDF |
marskim institutom Jastrebarsko postavljene su ogledne proredne plohe u mlađim kulturama običnog bora i običnog bora sa crnim borom. 2. EKOLOŠKE ZNAČAJKE OBJEKTA Teren je blago valovit, s dužim uvalama blagih nagiba i po kojom vrtačom. Nadmorska visina kreće se od 220—250 m. Najbliže meteorološke stanice su Karlovac i Ogulin sa srednjom godišnjom temperaturom od 10—11 °C, a u vegetacijskom razdoblju 16—17 °C. Klima ovog područja je na granici između humidne i perhumidne (Thornthwait P/E: Karlovac 105; Ogulin 157). Godišnja količina oborina kreće se od 1.050 do 1.258 mm (9). Prema provedenim pedološkim istraživanjima na ovom području je najrasprostranjenije duboko, kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici (luvisol akrični) visoke šumsko proizvodne vrijednosti, koje omogućava intenzivnu šumsku proizvodnju (4). 3. CILJ I METODA RADA Dva su glavna razloga za postavljanje oglednih prorednih ploha u mladim kulturama g. j . Bosiljevo: 1. Utvrditi najpovoljniji proredni zahvat po intenzitetu i vremenu provođenja, i 2. Istražiti utjecaj prorednih zahvata na smanjenje šteta od mokrog snijega i ledene kiše. U skladu s postavljenim ciljem položene su dvije serije prorednih ploha Serija A: Postavljena je na terenu u jesen 1965. godine u kulturi običnog bora starosti 23 godine. Od postanka do postavljanja prorednih ploha u toj sastojini nije vršen nikakav uzgojni rad. Iskolčene su tri pokusne plohe u jednom nizu (A,, A2, A3). Veličina svake plohe je 25 X 50 m, odnosno 1.250 m2. Oko ploha je iskolčen zaštitni plašt širine 10 m. S obzirom na malu površinu sastojine homogene u pogledu strukture nije bilo moguće postaviti repeticije. U pokusu se istražuju po jačini dva različita proredna zahvata: Ploha Ai — jači zahvat — 35°/o zatečenog po broju stabala Ploha A2 — kontrola — bez zahvata Ploha A3 — slabiji zahvat — 25°/o zatečenog po broju stabala U ovoj seriji prorednih ploha prorede i izmjere u načelu se ponavljaju svakih 5 godina. Serija B: Postavljena je na terenu u jesen 1966. godine u mješovitoj kulturi običnog i crnog bora starosti 12 godina. Odnos običnog i crnog bora po broju stabala bio je 55:45. Od osnivanja do postavljanja prorednih ploha ni u ovoj sastojini nije vršen nikakav uzgojni rad. Broj zasađenih biljaka na ha bio je oko 8.000. 370 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Iskolčene su također tri plohe u jednom nizu (Bi, B2, B3). Veličina svake plohe je 20 X 20 m, odnosno 400 ni2. Oko ploha je iskolčen zaštitni plašt širine 5 m. Ni u ovoj seriji nije bilo moguće iskolčiti repeticije. Istražuju se također dva po jačini različita proredna zahvata. Ploha Bi — slabiji zahvat — 50°/o zatečenog broja stabala Ploha B2 — kontrola — bez prorede Ploha B:i — jači zahvat — 60% zatečenog broja stabala. U ovoj seriji prorednih ploha izmjere i proredni zahvat u načelu ponavljaju se svake 3 godine. U seriji A. i B. primjenjuju se selektivne prorede. Odabrana su i označena stabla budućnosti, a prorednim zahvatima pomagao se njihov nesmetan razvoj. Izmjere su vršene krajem vegetacije u navedenoj godini. Obračun drvne mase proveden je za obični bor po tablicama Schwappacha, a za crni bor po Bohmerleu (8). Sječa snijegom oštećenih stabala (sanitar) u plohama uključena je u odgovarajući proredni zahvat i iskazat će se u postotku. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Podaci o razvoju sastojine u prorednim plohama serije A u vremenu od 23—44 godine su prikazani u tabeli 1, i seriji B u vremenu od 12—32 godine u tabeli 2. Razvoj visine i prsnog promjera srednjeg sastojinskog stabla, te kretanje broja stabala i ukupno proizvedene drvne mase su prikazani i grafički (grafikon 1—8). 4.1. Prsni promjer Razvoj prsnog promjera srednjeg sastojinskog stabla (po temeljnici) je prikazan na grafikonu 1 i 2. Krivulje razvoja prsnog promjera u plohama serije A i B pokazuju nam odnose među prorijeđenim i neprorijeđenim plohama. U obje serije se zapaža dominacija srednjeg prsnog promjera u prorednim plohama u odnosu na kontrolnu. U seriji A u 44. godini (1986) srednji prsni promjer iznosio je: Serija A: At A2 A:! Srednji prsni promjer, cm 28,1 25,6 28,7 Srednji prsni promjer uz jači proredni zahvat (Ai) veći je oko 10% i uz slabiji proredni zahvat (A3) oko 12% u odnosu na kontrolu (A2). U seriji B u 32. godini (1986) srednji prsni promjer iznosio je: Serija B: B4 B2 B3 Ob. bor 19,6 17,6 25,0 Srednji prsni promjer, cm Crni bor 16,9 14,9 19,5 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 38 <-- 38 --> PDF |
< « . < H CO a o ^ z H -3 O H W o w o CO < K 5 as o P-. o SB to PS D-, o > < 8 r -CO CM CM CM CM CM o CM "8 C M 2 C3 CM m "a H K W CO _ t— CM -M J / CM 0 cr. t--in cr, «- o> t— n CM CM CM CM CJ <- t a |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 39 <-- 39 --> PDF |
mt-cjmt-oj 3 g w o o 1 i-; L CO « eo o 3 w 03 ec co w Ss H CO o < |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Razlike među plohama serije B su znatno izrazitije nego serija A. Srednji prsni promjer uz jači proredni zahvat (B:!) kod običnog bora veći je oko 42% i kod crnog bora oko 31%, a uz slabiji proredni zahvat (B,) kod običnog bora oko 11% i kod crnog bora oko 13% u odnosu na kontrolnu plohu (B2). 4.2. Visina Razvoj visine srednjeg sastojinskog stabla glavne sastojine je prikazan na grafikonu 3 i 4. U obje serije (A i B) je registrirana određena pozitivna razlika u prorednim plohama u odnosu na kontrolu, međutim, ta je razlika znatno slabije izražena nego kod prsnog promjera. U seriji A u 44. godini (1986) srednja visina uz jači proredni zahvat (Ai) bila je veća oko 2°/o i uz slabiji proredni zahvat (A3) oko 4% u odnosu na kontrolnu plohu (A2). U seriji B u 32. godini (1986) srednja visina uz jači proredni zahvat (B3) kod običnog bora i crnog bora veća je oko 7% i uz slabiji proredni zahvat (BJ oko 2% kod običnog bora i 3% kod crnog bora u odnosu na kontrolnu plohu (B2). 4.3. Broj stabala Broj stabala glavne sastojine serije A je prikazan u tabeli 1 i serije B u tabeli 2 i na grafikonu 5, odnosno 6. U plohama serije A zatečeni broj stabala bio je podjednak u sve tri plohe, oko 1.500 N/ha. Međutim, u seriji B razlike u zatečenom broju stabala su bile značajnije, 5.525 N/ha na plohi B:> do 7.775 N/ha na plohi B2. U seriji A putem 5 prorednih zahvata ukupno je posječeno: u plohi At 1096 stabala, i to 84% putem prorednih zahvata i 16%> putem sanitarnih sječa, u plohi A3 1088 stabala od čega 64% prorednim zahvatima i 36% sanitarnim sječama. U plohi A2 (kontrola) je posječeno 856 stabala putem sanitarnih sječa. U seriji B putem 7 prorednih zahvata ukupno je posječeno: u plohi Đi 6.600 N/ha, i to 91% putem prorednih zahvata i 9% putem sanitarnih sječa, u plohi B3 4.675 N/ha, i to 83% putem prorednih zahvata i 17% putem sanitarnih sječa. U plohi B2 (kontrola) je posječeno 3.425 N/ha putem sanitarnih sječa. Zbog velikih šteta od mokrog snijega i ledene kiše (1981) u seriji A odnosi među plohama su narušeni prema u početku postavljenom programu. U seriji B odnosi su također narušeni ali u nešto manjoj mjeri. Odnos stabala običnog bora i crnog bora u seriji B je izmijenjen na štetu običnog bora i kod posljednje izmjere (1986) bio je 40:60 (u početku 55:45). 4.4. Drvna masa Podaci o posječenoj drvnoj masi, ukupnoj produkciji, prirastu tekućem i poprečnom su prikazani za seriju A u tabeli 1 i za seriju B u tabeli 2. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 41 <-- 41 --> PDF |
o o ta CM m _ oo o j J o j _ OJ OJ I < o cs m ra A -«. SS c o oVO c o cin C o o sr o o c rn OJ r- o c oOJ o o oT- w a-z s w _ t o j *%5 5 . C C ^5 ´ o c o~, o oo j o c~ c; c o o c o- o o0 0 o c t- o o\o o oIT> o o « o o pn o oOJ o oT — ro oj 375 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 42 <-- 42 --> PDF |
< > < ta Q W > H O « o a a. s= CO * 8 u CO (0 rj H t, w s 03 J3 CO C\J in CM CM CM IB o o o o o xs o CM m ** i a r— 0"!<\l e a -a- X ><>< .j´t- CM c-n CM CO 4= OJ o o o o o o o o |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Serija A: Podaci o strukturi sastojim Tabela 1. Godina izmjere Starost sastojine god. Glavna sastojina iza Prosiečna prorede broj stabala ha drvna masa m3/ha drvna masa (prorede+ sanitar) m3/ha Ukupna produkcija m;,/ha Prirast tekući m3/ha poprečni m:,/ha Ploha At 1965. 1969. 1974. 1979. 1986. 23 27 32 37 44 1.008 728 624 504 480 118,61 153,99 204,16 231,75 288,71 32,72 33,48 24,56 29,34 7,25 151,33 220,19 294,92 351,85 416,06 — 17,22 14,95 11,39 9,17 6,58 8,16 9,22 9,51 9,46 PLOHA A2 1965. 1969. 1974. 1979. 1986. 23 27 32 37 44 1.488 1.032 824 672 632 162,55 170,10 229,76 232,10 268,89 53,14 23,28 38,94 8,75 162,55 223,24 306,18 347,46 393,00 — 15,17 16,59 8,26 6,65 7,07 8,27 9,57 9,39 8,93 PLOHA A3 1965. 1969. 1974. 1979. 1986. 23 27 32 37 44 1.120 752 584 512 360 144,19 169,38 206,80 230,46 230,75 25,18 45,15 35,36 26,26 37,10 169,37 239,71 312,49 362,41 399,80 — 17,59 14,56 9,98 5,34 7,36 8,88 9,76 9,79 9,09 Serija B: Podaci o strukturi sastojim Tabela 2. Godina Starost sastojine god. Glavna sastojina iza prorede broj stabala ha drvna masa m3/ha Prosječna drvna masa (prorede+ sanitar) m:,/ha Ukuona produkcija m´Vha Prirast tekući m:,/ha poprečni m:,/ha -, PLOHA B, 1966. 1970. 1973. 1976. 1979. 1982. 1986. 12 16 19 22 25 28 32 3.175 2.725 2.325 1.725 1.400 1.050 925 38,19 65,95 112,67 132,78 167,81 160,33 208,47 29,07 5,37 4,71 33,43 17,05 35,21 6,28 67,26 100,39 151,82 205,36 257,44 285,17 339,59 — 8,28 17,14 17,85 17,36 9,24 13,61 5,61 6,27 7,99 9,33 10,30 10,18 10,61 PLOHA B, 1966. 12 1970. 1973. 1976. 1979. 1982. 1986. 16 19 22 25 28 32 6.250 5.350 4.225 3.125 1.400 1.400 81,22 131,52 165,50 206,50 150,77 208,53 — 6,35 8,40 — 80,26 — 81,22 137,87 180,25 221,25 245,78 303,54 18,88 14,13 13,67 8,18 14,34 5,08 7,26 8,19 8,85 8,78 9,49 377 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 44 <-- 44 --> PDF |
PLOHA Ba 1966. 12 2.475 35,91 25,67 61,58 5,13 1970. 16 2.025 69,60 5,36 100,63 9,76 6,29 1973. 19 1.775 121,60 7,73 160,36 19,91 8,44 1976. 22 1.525 150,77 18,25 207,78 15,81 9,44 1979. 25 1.125 181,50 23,06 261,57 17,93 10,46 1982. 28 700 144,95 68,99 294,01 10,81 10,50 1986. 32 700 210,40 — 359,46 16,36 11,23 Pored toga, kretanje ukupno proizvedene drvne mase tijekom perioda praćenja je prikazano na grafikonu 7, odnosno 8. U seriji A ukupno proizvedena drvna masa iznosi: u plohi Ai 416,09 m´/ha, od čega oko 70% otpada na glavnu sastojinu a oko 30% je iskorišteno putem proreda i sanitarnih sječa; u plohi A:i 399,80 m3/ha, od čega oko 58% otpada na glavnu sastojinu a oko 42% na prorede i sanitarne sječe i u plohi A2 393,00 m´/ha od čega oko 68% otpada na glavnu sastojiinu a 32% je iskorišteno sanitarnim sječama. Ukupno proizvedena drvna masa veća je na plohi Ai za 6% i u plohi A;i za 2% u odnosu na kontrolu A2. Tekući prirast drvne mase je jako oscilirao uslijed šteta od mokrog snijega i ledene kiše, pa je u razdoblju 1980—1986. god. opao za oko 30—70% u odnosu na razdoblje 1965—1969. god. U seriji B ukupno proizvedena drvna masa iznosi: u plohi B[ 339,59 m´yha, od čega oko 61% otpada na glavnu sastojinu a 31% je iskorišteno (prorede + sanitar), u plohi B3 359,46 m3/ha od čega oko 58% otpada na glavnu sastojinu a 42% je iskorišteno (prorede + sanitar) i u plohi B> 303,54 m3/ha od čega oko 69% otpada na glavnu sastojinu a 32% je iskorišteno (sanitar). Ukupno proizvedena drvna masa veća je u plohi B( za 12% i u plohi B.j za 16% u odnosu na kontrolu, B;!. Tekući prirast u plohama serije B bio je nešto veći nego u plohama serije A. Zbog manjih šteta od snijega i leda opadanje tekućeg prirasta je bilo osjetno niže, iznosilo je oko 20%. 5. DISKUSIJA Poznato je da u regiji gdje dolaze šume g. j . Bosiljevo gotovo svake godine početkom zime ili krajem zime, odnosno početkom proljeća padne velika količina mokrog snijega, a ni ledene kiše nisu rijetkost. To uzrokuje ozbiljne štete na šumskoj vegetaciji. Naročito velike štete nastaju na borovim kulturama. Bor u tom području raste vrlo intenzivno i razvija veliku i gustu krošnju na kojoj se zadržava mokri snijeg. Uslijed toga dolazi do preloma debala i izvala stabala. Ne stradaju samo pojedinačna stabla, nego naslanjanjem na susjedna budu uništene kulture na površini od nekoliko ari, što je naročito nepovoljno. To se obično događa upravo u mladim kulturama. U vezi s iznesenim problemom, naš cilj je bio da istražimo da li se proredama u mladim borovim kulturama štete mogu spriječiti ili ublažiti, i da utvrdimo njihov utjecaj na debljinski i visinski rast stabala, odnosno na prirast i produkciju drvne mase u konkretnim stanišnim uvjetima. Kulture u kojima su vršena istraživanja podignute su iza II. svjetskog rata. U oba slučaja bile su netaknute do osnivanja prorednih ploha. Starost |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 45 <-- 45 --> PDF |
kultura u seriji A kod prve prorede bila je 23 godine, odnosno u seriji B 12 godina. U oba slučaja (A i B) na pokusnim plohama kod proređivanja sastojina primijenjena je selektivna proreda, ali u dva različita intenziteta. Po jedna ploha je ostavljena netaknuta (kontrola). Prije provođenja prorednog zahvata u pokusnim plohama su odabrana i označena stabla budućnosti. Prorede su vođene tako da se pomaže nesmetan razvoj stabala budućnosti. Kako je istaknuto, razlika između dva načina prorede bilo je samo u intenzitetu zahvata. Razlika između jačeg i slabijeg prvog prorednog zahvata iznosila je oko 10% po broju stabala u obje serije (A i B). Na istraživanim plohama (serija A\ i serija B) je utvrđeno da različiti intenziteti prorede u tretiranim sastojinama, u odnosu na kontrolne pokusne plohe, imaju pozitivan utjecaj na debljinski rast stabala, odnosno na prirast i produkciju drvne mase. U istraživanom razdoblju debljinski prirast, volumni prirast i produkcija drvne mase iznosili su: Serija A (23—44 godina) Aj A3 A:? Debljinski prirast, mm 6,2 4,6 6,0 Tečajni prirast, m3/ha 12,61 10,97 10,97 Produkcija drvne mase, m3/ha 264,73 230,45 230,43 Serija B (12—32 godina) B, B, B3 Debljinski prirast, mm ob. bor crni bor 6,7 5,1 4,6 3,6 9,8 6,9 Tečajni prirast, m´fha Produkcija drvne mase, m^/ha 13,63 272,33 11,12 222,32 14,89 297,88 Navedeni rezultati istraživanja pokazuju pozitivan utjecaj prorednih zahvata na razvoj sastojine u obje serije (A i B). Međutim, pozitivni elementi su znatno izrazitiji u seriji B, gdje su prorede započete vrlo rano (12 god.), a ponavljale su se često (svake 3 god.), nego u seriji A, gdje su prorede započete kasno (23 god.) i ponavljale se rjeđe (svake 5 god.). Na istraživanim pokusnim plohama utvrđeno je da štete od mokrog snijega i ledene kiše nisu iste u tretiranim i netretiranim plohama. Štete su bile i veće i nepovoljnije u kontrolnim plohama. Evo podataka o broju ukupno posječenih stabala u plohama: Serija A (23—44 god.) A. A2 A3 Ukupan broj posječenih stabala, N 1.096 856 1.088 Na sanitarne sječe otpada, % 16 100 36 Serija B (12—32 god.) Ukupan broj posječenih stabala, Na sanitarne sječe otpada, % N B2 6.600 9 B! 3.425 100 B3 4.675 17 379 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Navedeni podaci nam pokazuju da se štete od snijega u borovim kulturama u istraživanoj regiji mogu umanjiti. Osim toga, ističemo da su oštećenja nastala u kontrolnim plohama (A2 i B2) bila daleko nepovoljnija, jer su stabla stradala u grupama, zbog naslanjanja jednog na drugo. Na prorednim plohama štete su nastajale uglavnom na pojedinačnim stablima. R a d u 1 o v i ć, (6) je došao do sličnog rezultata na Deliblatskoj peščari s običnim borom. 6. ZAKLJUČCI Na temelju rezultata istraživanja na pokusnim plohama običnog bora i običnog bora crnog bora u g. j . Bosiljevo utvrđeno je: — U plohama serije A: Proredama i sanitarnim sječama od početnog broja stabala ukupno je posječeno: u plohi Ai 70%, u plohi A2 (kontrola) 57% i u plohi A3 76% stabala. Ukupno proizvedena drvna masa veća je u plohi A] za oko 6% i u plohi A:; za oko 2% u odnosu na kontrolnu plohu A2. — U plohama serije B: Proredama i sanitarnim sječama od početnog broja stabala ukupno je posječeno: u plohi Bi 88%, u plohi B2 (kontrola) 78% i u plohi Bj 87% stabala. Ukupno proizvedena drvna masa veća je u plohi B| za oko 12% i u plohi B3 za oko 18% u odnosu na kontrolnu plohu B2. — U obje serije (A i B) štete od mokrog snijega i ledene kiše bile su znatno manje u prorednim plohama nego u kontrolnoj plohi. U plohama serije B gdje su prorede počele vrlo rano i ponavljale se često, štete su također bile znatno manje nego u plohama serije A, gdje su prorede kasnile i ponavljale su se rjeđe. LITERATURA 1. As s man , E., 1970.: The Principles of Forest Yield Study, Pergament Press., Oxford, New York, Toronto. 2. D e k a n i ć, I., 1962.: Biološki i gospodarski faktori njegovanja sastojina, Šumarski list 11—12, Zagreb. 3. Hamilton , G.J., 1976.: The Browmont Norway Spruce Thinning Experiment 1930—1974, Forestry, Vol. 49, No. 2. 4. Mar t i no vie, J., 1967.: Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti tala u šumskim kulturama Bosiljevo, Šumarski list 3—4, Zagreb. 5. M a t i ć, S., 1989.: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojina hrasta lužnjaka, Glasnik za šumske pokuse, Vol. 25, Zagreb. 6. Mrva, F., Mayer, B., Haj din, Ž., 1975.: Prilog rješavanju nekih uzgojnih i selekcijskih pitanja na osnovu stanišnih uvjeta u šumsko-gospodarskoj jedinici Bosiljevo, Šumarski list 7—10, Zagreb. 7. Orlić , S., Dokuš , A., 1979.: Rezultati proređivanja mladih sastojina običnog bora, Radovi 37, Šumarski institut, Jastrebarsko. 8. Radulović , S., 1969.: Prilog problemu melioracije i rekonstrukcije degradiranih šuma i šibljaka na Deliblatskom pesku, Zbornik radova I, Beograd. 9. — 1979.: Mali šumarsko-tehnički priručnik, Zagreb. 10. — 1971.: Klimatski podaci SR Hrvatske, Republički hidrometeorološki zavod SR Hrvatske, Razdoblje 1948—1960., Serija II, Broj 5, Zagreb. 380 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Care of Youngs compositions of Pine by Thinning Summary Investigations of the influence of thinning on the development of compositions and on the reduction of damage caused by wet snow were carried out in young compositions of Scotch pine (series A) and Scotch pine and black pine (Series B). In series A, thinning was started when the constituents were 23 years old and repeated every five years, while in series B, thinning was started when the compositions were 12 years old and repeated every three years. The development of the compositions was observed over a period of 21 (23—44) and 20 (12—32) years, respectively. The data which have been gathered indicate that thinning has a positive influence on the growth of the trees in thickness and on timber production, as well as on the reduction of damage caused by wet snow and by sleet in comparison to the control areas. Ke y words : Scoth pine, black pine, thinning, timber production, snow damage |