DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 44 <-- 44 --> PDF |
PLOHA Ba 1966. 12 2.475 35,91 25,67 61,58 5,13 1970. 16 2.025 69,60 5,36 100,63 9,76 6,29 1973. 19 1.775 121,60 7,73 160,36 19,91 8,44 1976. 22 1.525 150,77 18,25 207,78 15,81 9,44 1979. 25 1.125 181,50 23,06 261,57 17,93 10,46 1982. 28 700 144,95 68,99 294,01 10,81 10,50 1986. 32 700 210,40 — 359,46 16,36 11,23 Pored toga, kretanje ukupno proizvedene drvne mase tijekom perioda praćenja je prikazano na grafikonu 7, odnosno 8. U seriji A ukupno proizvedena drvna masa iznosi: u plohi Ai 416,09 m´/ha, od čega oko 70% otpada na glavnu sastojinu a oko 30% je iskorišteno putem proreda i sanitarnih sječa; u plohi A:i 399,80 m3/ha, od čega oko 58% otpada na glavnu sastojinu a oko 42% na prorede i sanitarne sječe i u plohi A2 393,00 m´/ha od čega oko 68% otpada na glavnu sastojiinu a 32% je iskorišteno sanitarnim sječama. Ukupno proizvedena drvna masa veća je na plohi Ai za 6% i u plohi A;i za 2% u odnosu na kontrolu A2. Tekući prirast drvne mase je jako oscilirao uslijed šteta od mokrog snijega i ledene kiše, pa je u razdoblju 1980—1986. god. opao za oko 30—70% u odnosu na razdoblje 1965—1969. god. U seriji B ukupno proizvedena drvna masa iznosi: u plohi B[ 339,59 m´yha, od čega oko 61% otpada na glavnu sastojinu a 31% je iskorišteno (prorede + sanitar), u plohi B3 359,46 m3/ha od čega oko 58% otpada na glavnu sastojinu a 42% je iskorišteno (prorede + sanitar) i u plohi B> 303,54 m3/ha od čega oko 69% otpada na glavnu sastojinu a 32% je iskorišteno (sanitar). Ukupno proizvedena drvna masa veća je u plohi B( za 12% i u plohi B.j za 16% u odnosu na kontrolu, B;!. Tekući prirast u plohama serije B bio je nešto veći nego u plohama serije A. Zbog manjih šteta od snijega i leda opadanje tekućeg prirasta je bilo osjetno niže, iznosilo je oko 20%. 5. DISKUSIJA Poznato je da u regiji gdje dolaze šume g. j . Bosiljevo gotovo svake godine početkom zime ili krajem zime, odnosno početkom proljeća padne velika količina mokrog snijega, a ni ledene kiše nisu rijetkost. To uzrokuje ozbiljne štete na šumskoj vegetaciji. Naročito velike štete nastaju na borovim kulturama. Bor u tom području raste vrlo intenzivno i razvija veliku i gustu krošnju na kojoj se zadržava mokri snijeg. Uslijed toga dolazi do preloma debala i izvala stabala. Ne stradaju samo pojedinačna stabla, nego naslanjanjem na susjedna budu uništene kulture na površini od nekoliko ari, što je naročito nepovoljno. To se obično događa upravo u mladim kulturama. U vezi s iznesenim problemom, naš cilj je bio da istražimo da li se proredama u mladim borovim kulturama štete mogu spriječiti ili ublažiti, i da utvrdimo njihov utjecaj na debljinski i visinski rast stabala, odnosno na prirast i produkciju drvne mase u konkretnim stanišnim uvjetima. Kulture u kojima su vršena istraživanja podignute su iza II. svjetskog rata. U oba slučaja bile su netaknute do osnivanja prorednih ploha. Starost |