DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Navedeni podaci nam pokazuju da se štete od snijega u borovim kulturama
u istraživanoj regiji mogu umanjiti. Osim toga, ističemo da su oštećenja
nastala u kontrolnim plohama (A2 i B2) bila daleko nepovoljnija, jer
su stabla stradala u grupama, zbog naslanjanja jednog na drugo. Na prorednim
plohama štete su nastajale uglavnom na pojedinačnim stablima.
R a d u 1 o v i ć, (6) je došao do sličnog rezultata na Deliblatskoj peščari s
običnim borom.


6. ZAKLJUČCI
Na temelju rezultata istraživanja na pokusnim plohama običnog bora
i običnog bora crnog bora u g. j . Bosiljevo utvrđeno je:


— U plohama serije A: Proredama i sanitarnim sječama od početnog
broja stabala ukupno je posječeno: u plohi Ai 70%, u plohi A2 (kontrola)
57% i u plohi A3 76% stabala. Ukupno proizvedena drvna masa veća je u
plohi A] za oko 6% i u plohi A:; za oko 2% u odnosu na kontrolnu plohu A2.
— U plohama serije B: Proredama i sanitarnim sječama od početnog
broja stabala ukupno je posječeno: u plohi Bi 88%, u plohi B2 (kontrola)
78% i u plohi Bj 87% stabala. Ukupno proizvedena drvna masa veća je u
plohi B| za oko 12% i u plohi B3 za oko 18% u odnosu na kontrolnu plohu
B2.
— U obje serije (A i B) štete od mokrog snijega i ledene kiše bile su
znatno manje u prorednim plohama nego u kontrolnoj plohi. U plohama
serije B gdje su prorede počele vrlo rano i ponavljale se često, štete su također
bile znatno manje nego u plohama serije A, gdje su prorede kasnile i
ponavljale su se rjeđe.
LITERATURA


1.
As s man , E., 1970.: The Principles of Forest Yield Study, Pergament Press.,
Oxford, New York, Toronto.
2.
D e k a n i ć, I., 1962.: Biološki i gospodarski faktori njegovanja sastojina, Šumarski
list 11—12, Zagreb.
3.
Hamilton , G.J., 1976.: The Browmont Norway Spruce Thinning Experiment
1930—1974, Forestry, Vol. 49, No. 2.
4.
Mar t i no vie, J., 1967.: Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti tala u
šumskim kulturama Bosiljevo, Šumarski list 3—4, Zagreb.
5.
M a t i ć, S., 1989.: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na stabilnost, proizvodnost
i pomlađivanje sastojina hrasta lužnjaka, Glasnik za šumske pokuse, Vol.
25, Zagreb.
6.
Mrva, F., Mayer, B., Haj din, Ž., 1975.: Prilog rješavanju nekih uzgojnih
i selekcijskih pitanja na osnovu stanišnih uvjeta u šumsko-gospodarskoj jedinici
Bosiljevo, Šumarski list 7—10, Zagreb.
7.
Orlić , S., Dokuš , A., 1979.: Rezultati proređivanja mladih sastojina običnog
bora, Radovi 37, Šumarski institut, Jastrebarsko.
8.
Radulović , S., 1969.: Prilog problemu melioracije i rekonstrukcije degradiranih
šuma i šibljaka na Deliblatskom pesku, Zbornik radova I, Beograd.
9.
— 1979.: Mali šumarsko-tehnički priručnik, Zagreb.
10.
— 1971.: Klimatski podaci SR Hrvatske, Republički hidrometeorološki zavod
SR Hrvatske, Razdoblje 1948—1960., Serija II, Broj 5, Zagreb.
380