DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 49 <-- 49 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 001.85 (šumarski list) Sum. list CXIV (1990) 383 ČASOPIS »ŠUMARSKI LIST« U OKVIRU ISTRAŽIVANJA IZDAVAČKO OBLIKOVNIH KARAKTERISTIKA I STRUKTURE REFERENCIJA ČLANAKA Nfeda ĆUKAC* SAŽETAK: V okviru izrade magistarskog rada obavili smo istraživanja časopisa iz oblasti šumarstva i drvne industrije za razdoblje 1976—1980. primjenjujući bibliometrijske metode. Naime, posioje neki kriteriji na osnovu kojih se vrši selekcija časopisa, a mi smo pokušali analitičkim metodama utvrditi kvalitet šumarskih časopisa. U našem članku posmatrali smo časopis »Šumarski list«, najstariji šumarski časopis u Jugoslaviji. Analizirali smo izdavačko oblikovne karakteristike pomoću 13 parametara djelećiih na tehničke i znanstvene i koristeći matematsko-statistički metod. Referencije i njihovu strukturu smo analizirali za 1980. godinu i to postotak stranica bez referencija, postotak referencija na časopise, njihov broj po stranici i starosnu raspodjelu. Na osnovu analitičkog metoda suglasno objema metodama, uslijedilo je razvrstavanje časopisa »Šumarski list« u skupinu veće znanstvene vrijednosti što je potvrda da ovaj časopis bez sumnje treba financirati i da mu treba dati prednost jer ima bolje znanstvene karakteristike. UVOD Šumarstvo spada u grupu primijenjenih znanstvenih disciplina koje imaju svoje specifičnosti. Predmet njegovog istraživanja je drvo koje se vrlo sporo razvija i raste, a nalazi se na velikim površinama. Stoga rezultate znanstvenih istraživanja treba čekati pedesetak i više godina, iako se danas govori o brzorastućim vrstama i si. U ovoj disciplini se dakle znanost razvija sporije, a njeni rezultati se primjenjuju kasnije. I pored toga šumarska znanost se danas naglo razvija tako da ono što se ranije nije moglo ni zamisliti postaje stvarnost kao npr. industrijska proizvodnja sadnog materijala, brzorastuće vrste, iskorištenje drvne mase u potpunosti (primjena novih tehnologija koristi otpatke koji su se nekada bacali). Sve ovo zahtijeva punu obavještenost kako znanstvenika tako i stručnjaka u šumarstvu. Kako se procjenjuje krajem prošlog stoljeća 80—90% najvrijednijih radova iz oblasti šumarstva je nastalo u srednjoj Evropi, na njemačkom govornom području Mr Neda Ćukac, Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 50 <-- 50 --> PDF |
(1) a danas se situacija izmijenila zahvaljujući dobroj i blagovremenoj obavještenosti, tako da su i zemlje koje su smatrane nerazvijenim uspjele da nađu svoje mjesto među onima koje imaju dugu šumarsku tradiciju i ogroman znanstveni opus i potencijal. Kako su procesi dobivanja rezultata u šumarstvu dugi, može se shvatiti šta znači svako kašnjenje u spoznaji generacije koje dolaze. Nije tako davno bilo kad se mislilo da šumu treba samo sjeći i izvući što više drveta, pa je prijetila opasnost da šume nestanu. Znanstvenim dostignućima u svijetu i dobrom obavještenošću, ljudi su upozoreni da postoji i budućnost u kojoj će šuma biti potrebnija za opstanak čovjeka, te je tako zaustavljeno njeno uništavanje, uništavanje njenog biljnog i životinjskog svijeta, kao i izmjene ekoloških i mikroklimatskih uvjeta, što opet ima veliki značaj za čovjeka i njegov opstanak. Zahvaljujući šumarskim stručnjacima i znanstvenicima koji su uporno pisanom riječi i putem časopisa upozoravali, a i danas upozoravaju na neprocjenjive štete od stalnih sječa šume i uništenja šumskog zemljišta erozijom, prišlo se podizanju i obnovi šuma. Mnogi šumski rezervati su proglašeni za nacionalne parkove i tako sačuvani od uništenja, a neki od njih predstavljaju prave prirodne rijetkosti u Evropi, a možda i u svijetu. Sve ovo nas je navelo da istražujemo naše časopise, jer su oni nosioci najnovijih informacija, a pokazalo se da pisana riječ ima ogroman utjecaj na ljude i društvo u cjelini. POJAVA ČASOPISA Smatra se da se prvi naučni časopis pojavio 5. januara 1665. kada je objavljen prvi broj francuskog nedeljnika »Journal des savants«. U grupu najstarijih šumarskih časopisa u svijetu koji neprekidno izlaze je francuski časopis »Revue des Eaux et Forćts: koji je počeo izlaziti 1842., a zatim »Schweizerische Zeitschrift fur Forstwesen« koji je počeo izlaziti 1850. Interesantno je napomenuti da je pojava prvog časopisa u svijetu vezana za pojavu prvog šumarskog časopisa, jer su obadva izašla u Francuskoj što se i moglo očekivati jer šumarstvo u ovoj zemlji ima dugu tradiciju. Prva serijska publikacija iz oblasti šumarstva u Jugoslaviji je »šumarski list« koji je počeo izlaziti 1877. u Zagrebu, dakle svega 35 godina poslije izlaska prvog šumarskog časopisa u svijetu. Šumarski list svoj naslov nije mijenjao od početka svog izlaženja što je također veoma zanimljivo, jer smo svjedoci da časopisi često prekidaju izlaziti ili se pak potpuno gase. Iako u svijetu izlazi oko 1.500 šumarskih časopisa prema popisu Guide to the Use of Forestry Abstracts revised and enlarged edition (2) u našoj zemlji ih ima oko 29 za oblast šumarstva i drvne industrije ili pak objavljuju članke iz ovih oblasti. Kako Institute for Scientific Information obrađuje u svojim sekundarnim i tercijarnim publikacijama oko 7.000 najvrijednijih časopisa, a iz šumarstva i drvne industrije ih ima oko dvadesetak, ali niti jedan iz Jugoslavije (prema popisu br. 1 svake godine Current Contents). U Hrvatskoj pored časopisa »šumarski list: izlaze još slijedeći šumarski časopisi: »Anali za šumarstvo«, »Biljna zaštita«, »Bilten zavoda za istraživanja u drvnoj industriji:, »Drvna industrija«, »Glasnik za šumske pokuse«, »Mehanizacija u šumarstvu« i »Radovi Šumarskog instituta Jastrebarsko«. Dakle, od ukupno 384 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 51 <-- 51 --> PDF |
29 časopisa koliko ih izlazi u Jugoslaviji iz ove oblasti na Hrvatsku otpada 28%. Radi usporedbe raznih izbora časopisa spomenućemo i Šumarsku bibliografiju koja je prva domaća bibliografija ove vrste kod nas, a obuhvaća razdoblje od 1846—1946. godine, a izdala ju je Šumarska sekcija Društva inženjera i tehničara Hrvatske 1947. godine (3). Drugi dio te bibliografije za razdoblje 1946—1955. izdalo je Šumarsko društvo Hrvatske, a sastavio ih je Alfons Kauders (10). Poslije toga nemamo niti jednu šumarsku bibliografiju tako da je Kaudersova ostala naj kompletni ja za oblast šumarstva do danas. Ima bibliografskih radova raznih pisaca za pojedine oblasti šumarstva, ali su to specijalizirane bibliografije objavljene u nekim časopisima samo za neke vremenske periode. Bibliografija Jugoslavije za serijske publikacije, serija za prirodne nauke, obuhvaća i časopise iz oblasti šumarstva i drvne industrije. Međutim, ovi časopisi su vrlo različito bili obuhvaćeni u posmatranom razdoblju od 1976—1980. ali su časopisi »Šumarski list« i »Drvna industrija« bili potpuno obuhvaćeni. Radi boljeg poređenja i uvida u ono što se objavljuje na području naše zemlje, a ima znanstveni karakter, analizirali smo »Bulletin scientifique — Section A — Sciences naturelles techniques et medicales« koji izdaje Savjet akademija i umjetnosti Jugoslavije, a pokriva razna područja ljudskog znanja. Ovaj časopis bira članke na osnovu svojih kriterija. Ovom analizom smo utvrdili da se obrađuju i »Šumarski list« i »Drvna industrija:, a posmatrali smo ove časopise u razdoblju 1977— —1984. Ovo će biti kasnije zanimljivo kod tumačenja naših rezultata. ŠUMARSKA NAUČNA BIBLIOGRAFIJA U SVIJETU Prva djela ove vrste nastala su u 18. stoljeću pod nazivom Bibliotheken, a pretpostavljala su serije mješovitog sadržaja. Krajem 18. stoljeća pojavilo se djelo »Allgemeine Bibliographic der forstwirtschaften Literatur« koje je obuhvatalo šumarstvo. Od tada u razvijenim zemljama Evrope izašle su razne bibliografije o literaturi iz oblasti šumarstva i drvne industrije. U Engleskoj se šumarska bibliografija javlja kasnije nego u srednjoj Evropi, ali je ova aktivnost odmah u početku intenzivna. Već 1905. osnovana je Library of the Department of Forestry of Oxford University radi međunarodnih informacija, a 1924. se osniva Commonwealth Agricultural Bureau, utemeljen u Oxfordu, a zadatak mu je da se brine o svjetskoj naučnoj dokumentaciji i informacijama. Ova organizacija 1939. godine počinje da izdaje publikaciju »Forestry Abstracts« koja je ostala do danas najbolja publikacija za pretraživanje literature iz oblasti šumarstva u svijetu. U početku »Forestry Abstracts« je obrađivao vrlo mali broj časopisa, a u njemu nisu bili zastupljeni časopisi iz Jugoslavije. Tek 1951. pojavljuju se prvi put naši časopisi, njih 4 među kojima je bio »Šumarski list« koji je kasnije bio redovito obrađivan, osim 1979. i 1980. Od ukupno 29 naših časopisa njih 12 nije nikada obrađivano u »Forestry Abstracts«. Razloge treba tražiti u neredovitom izlaženju naših časopisa. Pada u oči da su u njemu zastupljeni časopisi iz republika koje imaju dužu tradiciju i razvijenije šumarstvo. To je opet potvrda činjenice da razvijenija sredina ima jaču naučnu produkciju. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 52 <-- 52 --> PDF |
DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA U VREDNOVANJU ČASOPISA Danas se znanost posmatra kao informacijski sistem, znanstveni radovi kao nosioci informacija, znanstveni časopisi kao kanali za prenos tih informacija. Istraživanja su otkrila pojedine zakonitosti između znanstvenih izdanja i razvoja znanstvenosti, kvantitativnu zavisnost između broja znanstvenih radova, broja znanstvenika, financijskih ulaganja i si. U svijetu se mnogo radi na primjeni različitih metoda vrednovanja časopisa pomoću nekih indikatora. Kod nas su prva usporedna vrednovanja izvršena pomoću izdavačko-oblikovnih karakteristika i analize strukture referencija iz oblasti medicine (4). Slična istraživanja su rađena za neke oblasti, a za o´olasl šumarstva i drvne industrije ovo je prvi rad ove vrste kod nas, a prema našim pretraživanjima možda i u svijetu. Ovo je utoliko interesantnije jer analiza literature iz određene oblasti kao istraživački metod pruža bogate podatke o njenim stvaraocima, o nosiocima informacija i si. Također omogućava da se kvantificiranim postupkom dođe do podataka o vrednovanju kvaliteta. Takav metod je upravo bibliometrijski kojim se analiziraju kvantitativne osobine i mogućnosti zabilježenog znanja. Ovaj termin je prvi put upotrijebio Pritchard (5) u članku Statistical Bibliography of Bibliometrics umjesto izraza statistička bibliografija koji se bio pojavio još 1922. Pod pojmom bibliometrija on je podrazumijevao primjenu matematsko- statističkih metoda na knjige i druge materijale i medije komuniciranja. METODA RADA Za izbor časopisa poslužili smo se »Bibliografijom Jugoslavije« i »Forestry Abstracts« pa smo od ukupno 29 časopisa odabrali 20 odnosno 21. Od ovoga broja 8 njih nisu bili čisto šumarski ali su objavljivali članke iz oblasti šumarstva. Te časopise »Forestry abstracts« ne obrađuje. I pored toga ostaje jedna trećina šumarskih časopisa koji nisu obuhvaćeni u »Forestry Abstracts«, što je priličan broj, a razloge treba tražiti u kvalitativnim karakteristikama. Ovo bi se trebalo pokazati u našim istraživanjima. Za neke od ovih časopisa se smatra da su znanstveni na osnovu subjektivne selekcije stručnih tijela ili službi koje se bave obradom časopisa. Pošto kriteriji nisu točno definirani mi smo pokušali kvantitativno da analiziramo publiciranje u znanstvenim djelatnostima iz oblasti šumarstva i drvne industrije koristeći statistički metod. Časopise smo dakle vrednovali istraživačko- analitičkim metodama za razdoblje od više godina (5 godina). U tu svrhu smo: — rangirali časopise prema njihovim izdavačko-oblikovnim karakteristikama, dakle na temelju njihove fizičke pojave i razvrstali referencije u njihovim člancima prema raznim kategorijama. Pošli smo od činjenice da primarni časopis da bi mogao biti uključen u sistem znanstvenih informacija mora da ima određene elemente, u tom slučaju to su točno definirani parametri. Mi smo kod naše procjene koristili 13 takvih parametara i da bi ih mogli kvantitativno analizirati dodijelili smo im određene bodove. Parametre smo podijelili u dvije skupine na osnovu njihovih karakteristika. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Prvu grupu sačinjavaju parametri koji pokazuju tzv. tehničku komponentu časopisa i to su: — uputstvo autorima, — godišnja periodičnost, — godišnje kazalo, — dokumentacijska kartica, — ujednačenost citiranja, — tekući naslov časopisa. Drugu grupu parametara, odnosno onu koja se odnosi na znanstvenu komponentu sačinjavaju: — recenzija, — kategorizacija članka, — izdavač, — jezik članka, — jezik sažetka, — ažurnost, — jezik sadržaja. Uputstvo autorima je značajan elemenat koji odražava težnju uredništva da časopis dovede na viši tehnički nivo. Časopisi koji imaju takvo uputstvo dobivaju jedan bod, ako se ono pojavljuje u posljednjoj godini, 1/2 boda, a ako ga uopće nema onda je časopis bez bodova za taj parametar. Godišnja periodičnost je definirana učestalošću izlaženja časopisa u godini, što je važno za procjenu vitalnosti časopisa, tj. očekuje se da sredine koje više stvaraju češće izdaju časopise nego sredine koje su manje produktivne. Omjerom stvarne i nominalne periodičnosti računali smo faktorom periodičnosti kojim smo množili broj bodova za periodičnost. Pod stvarnom periodičnošću se podrazumijeva koliko je puta časopis u godini izašao, a pod nominalnom koliko je puta trebao da izađe. Zatim smo bodovali take da časopis koji izlazi godišnje pet i više puta dobiva dva boda, ako izlazi 4 puta i manje, dobiva 1 bod, ako izlazi samo jedanput godišnje dobija 0 bodova. Može se uzeti da je sredina produktivna ako časopis izlazi kvartalno. Godišnje kazalo (autorsko, predmetno, stručno) služi da korisnik veoma brzo sazna šta je tiskano u jednoj godini u određenom časopisu i tako lakše dođe do željenih podataka. Za taj parametar tehničke komponente časopis dobiva dva boda ako ima dva i više kazala, a za jedno kazalo 1 bod, te ako nema kazala nula bodova. Dokumentacijska kartica se smatrala najvažnijim elementom tehničke komponente. Ona se pojavila u 1952. godini u SAD, a već 1956, je izašla kod nas u časopisu Croatica Chemica Acta. U posljednje vrijem gubi na značenju uvođenjem kompjuterizovanih baza podataka. Zato je i nismo visoko bodovali, pa smo časopisu koji je imao stalno takvu karticu dali 1 bod, ako se pojavljivala tek u posljednjoj godini perioda istraživanja časopis je dobio 1/2 boda, a ako ih časopis nije imao dobijao je nula bodova. Ujednačenost citiranja znači da svi članci ili najveći broj njih imaju jednak način citiranja. Ujednačeno citiranje je odraz dobro uređenog ča-> |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 54 <-- 54 --> PDF |
sopisa. Takav časopis dobiva 1 bod. Oni časopisi od kojih samo neki imaju ujednačeno citiranje dobijaju 1/2 boda, a oni koji dopuštaju šarolikost citiranja dobivaju nula bodova. Tekući naslov članka je naslov koji se pojavljuje na svakoj stranici članka u časopisu. To je elemenat internacionalnih standarda i zahtijeva se od finansijera. Bodovali smo ga tako da časopis koji ga ima u toku proučavanog perioda dobiva jedan bod, a oni kod kojih se pojavljuje u posljednjoj godini tog razdoblja dobivaju 1/2 boda. Recenzija znači analitički i kritički prikaz neke publikacije i smatra se najhitnijim elementom kod procjene naučnosti časopisa. Ona nam govori da li je časopis prošao kroz kompletnu kritiku ili nije. Dešava se da se u nekim časopisima ne označava da li se recenzija provodi, što ne znači da članci nisu prošli kroz recenziju, ali se takvi časopisi kod ovih istraživanja ne mogu uzeti u obzir kao da imaju recenziju, te nisu ni dobivali bodove. Časopis koji je imao naznačenu recenziju dobivao je 3 boda. Smatrali smo da kod recenzije treba napraviti oštru granicu jer je to najhitniji elemenat procjene. Treba napomenuti da pored lokalne postoji i internacionalna recenzija, ali časopisa s takvom naznakom nije bilo u našim istraživanjima. Kategorizacija članka podrazumijeva podjelu članaka prema pravilima koje je izdao UNESCO — Uputstva za pripremu znanstvenih radova za objavljivanje — na: — izvorni znanstveni rad (Original Scientific Paper) — prethodna priopćenja (Preliminary communication) — pregledni članci (Reviews) Kategorizacija članka je uvjet da se uspostavi registar primarnih znanstvenih publikacija. Međutim, ne znači da se časopis koji ne kategorizira članke nije znanstveni, ali se u takvim časopisima znanstveni članci ne mogu direktno razlikovati od ostalih članaka. Kategorizacija članka je vezana za recenziju, jei recenzenti ustvari kategoriziraju članke. Smatrajući da je kategorizacija važna kao i recenzija članaka, bodovali smo tako da smo časopisima koji imaju naznačenu kategorizaciju dali 3 boda, oni koji su to imali posljednju godinu dobili su dva boda, a oni koji nemaju izvršenu kategorizaciju članaka nisu dobili bodove. Izdavač je jedan od elemenata koji nam govori o znanstvenoj klimi časopisa. Časopise mogu izdavati razne organizacije i institucije, pa prema vrsti izdavača imamo časopise koje izdaju: — fakulteti, instituti, znanstvena društva, — znanstveno društvo sa nekim stručnim društvom ili organizacijom iz materijalne proizvodnje, — stručno društvo i organizacija iz materijalne proizvodnje. Može se sa velikom sigurnošću očekivati da je časopis koji izdaje znanstveno društvo, fakultet ili institut znanstveni časopis, pa smo ga bodovali sa 3 boda. Ako časopis izdaje znanstveno društvo sa nekom organizacijom iz materijalne proizvodnje ili stručnim društvom dobiva 2 boda, a kad je izdavač stručno društvo i ili organizacija iz sfere materijalne proizvodnje onda časopis dobiva 1 bod. Ako časopis ne spada niti u jednu grupu, ostaje bez bodova. 388 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Jezik članka je parametar od koga najviše zavisi da li će članak imati odjeka u internacionalnim okvirima. Zato je vrlo važno da časopisi objavljuju članke na stranim jezicima. Ako u časopisu ima bar jedan članak pisan na nekom od svjetskih jezika, časopis dobiva 3 boda, ako se u časopisu piše samo na našim jezicima, časopis ne dobiva bodove. Ovdje smo se također služili faktorom korekcije koji smo dobili tako što smo članke pisane na stranim jezicima izdvojili i dijelili sa ukupnim brojem članaka. Dobivenim smo faktorom množili broj bodova. Jezik sažetka je potrebno osigurati na jednom ili više stranih jezika ako se pisanje članaka ne može omogućiti na jednom od svjetskih jezika. Na taj način časopis će imati djelimičnu mogućnost komunikacije sa svjetskom znanosti, odnosno vezu sa sekundarnim i tercijarnim publikacijama iz svijeta. Sažetak se može smatrati minimalnim prinosom koji se danas očekuje od primarnih znanstvenih časopisa u stvaranju osnove za pravljenje sistema veza sa sekundarnim publikacijama. I za pisanje sažetka postoje određena uputstva (UNESCO upute, Preporuke ISI, Standardi ISO R 215). Ovdje smo još koristili faktor učestalosti, koji smo dobili tako da smo broj godina u kojima časopis izdaje sažetke na jednom i više stranih jezika podijelili sa 5 tj. sa periodom naših istraživanja čime smo onda množili broj bodova. Ako časopis ima sažetke na više od jednog stranog jezika, dobiva 3 boda, na jednom stranom jeziku, dobiva 2 boda, ako su sažeci na našim jezicima, onda časopis dobiva 1 bod, a ako nema sažetka nula bodova. Ažurnost je parametar od koga zavisi brzina informacije. Naime, da bi časopisi pratili razvoj znanosti u svijetu i time zaista doprinosili razvoju znanstvene misli, moraju izlaziti redovito. Svako zakašnjenje u izlaženju ide na štetu značaja časopisa. Zato smo bodovali časopis tako da koji izlazi redovito, a to znači da su svi brojevi jednog godišta izašli do kraja prvog tromjesečja naredne godine, dobiva 3 boda, ako kasni u izlaženju časopisi ne dobivaju bodove. Smatrali smo da ovdje se ne smije suviše diferencirati jer je to onda vrlo štetno za časopis. Jezik sadržaja može da bude na jednom ili više stranih jezika, da bude samo na našim jezicima ili da sadržaja uopće nema. Iz njega korisnik može vrlo brzo da sazna šta je napisano u časopisu, a ako je pisan na nekom stranom jeziku onda je on pristupačan mnogo većem broju korisnika. I ovdje smo koristili faktor koji smo dobili tako što smo broj članaka u sadržaju na stranim jezicima dijelili sa ukupnim brojem članaka i množili sa faktorom 2, a ako je izvjestan broj članaka na jednom stranom jeziku dijelili smo sa ukupnim brojem i množili sa 1, a ako je sadržaj bio na jugoslavenskim jezicima onda časopis nije dobivao bodove. Bodujući svaki parametar na ovaj način dobili smo ukupan broj bodova za svaki časopis po godinama. Maksimalan broj bodova je u našim istraživanjima mogao biti 28, a za istraživanje samo znanstvene komponente 20. Radi provjere načina bodovanja izvršili smo bodovanje tako: — da svi parametri vrijede 1 bod sa odgovarajućim faktorom korekcije, — da svi parametri vrijede 1 bod bez faktora korekcije. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Tabela 1. Prikaz bodovanja parametara od broja 1—6 čine parametri tzv. »tehničke komponente«., a od 7—13 tzv. »znanstvene komponente« Faktor Parametar Broj bodova korekcije 1. Uputstvo autorima ima 1 pojavljuje se 1/2 nema 0 2. Godišnja periodičnost 5 i više 2 4 1 da 1 0 3. Godišnje kazalo ima 2 i više 2 ima 1 kazalo 1 nema kazala 0 4. Dokumentaci j ska ima 1 kartica nema 0 pojavljuje se 1/2 5. Ujednačenost potpuno t citiranja nepotpuno 1/2 nema citiranja 01 6. Tekući naslov članka ima pojavljuje se 1/2 nema 7. Recenzija ima 03 nema 0 8. Kategorizacija članka ima 3 pojavljuje se 2 nema 0 9. Izdavač/tiskara naučno društvo, fakul. i institut 3 naučno društvo + stručno društvo ili organizacija 2 stručno društvo ili org. iz materijalne proizvodnje 1 10. Jezik članka 1 članak ili više na stranom jeziku 3 da članci na našim jezicima 0 11. Jezik sažetka više od 1 str. jezika 3 na 1 str. jeziku 2 da na našim jezicima 1. nema sažetka 0 12. Ažurnost izlazi redovito 3 ne izlazi redovito 0 13. Jezik sadržaja više od 1 str. jezika 2 na 1 str. jeziku 1 da na jugosl. jezicima 0 Kako se mi ovdje bavimo časopisom »šumarski list« da bi dobili stvarne vrijednosti mi smo analizirali taj časopis i članke u njemu primjenjujući bodovnu skalu koju smo opisali u tabeli 1 sa odgovarajućim faktorom korekcije za parametre 2, 10, 11 i 13. Suma svih 13 parametara po godinama je slijedeća |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 57 <-- 57 --> PDF |
1976 — 11,33 1977 — 12,84 1978 — 12,84 1979 — 12,84 1980 — 12,23 prosjek — 12,41 Suma bodova za samo 7 znanstvenih parametara bi bila 1976 — 8,00 1977 -- 8,00 1978 — 8,00 prosjek — 7,85 Na osnovu ovoga smo izračunali postotak znanstvenosti i to tako da smo srednje vrijednosti broja bodova za najbolji i najlošiji časopis koje smo istraživali dijelili sa maksimalnim brojem bodova 28, odnosno 20 za samo znanstvenu komponentu. Da bi utvrdili da li postoje značajne razlike među časopisima kod analize izdavačko-oblikovnih karakteristika podatke smo statistički obradili koristeći DUNCAN-multiple range test (6). Rangiranje vrijednosti ide od Xn, Xn—1, Xn—2 ..., a razlike se ispituju između Xn—Xn—1, Xn—Xn—2 ... U našem slučaju to su poređenja između časopisa po godinama za razdoblje 1976—1980. Na osnovu prosječnih vrijednosti rangirali smo časopise od najveće do najmanje vrijednosti i računali prosjek kvadrata (MQ), sumu kvadrata (SQ) i srednju grešku (St). Sa rangiranim vrijednostima ulazili smo u tablice za odgovarajuće vjerovatnoće i očitavali vrijednosti. Te vrijednosti smo množili sa St i tek onda vršili poređenje sa stvarnim stanjem. Kod analize svih 13 parametara »Šumarski list« je pokazao da postojeznačajne razlike između njega i još pet časopisa kod vjerovatnoće 95%. Kod analize 7 naučnih parametara razlike su bile znatno veće između »Šumarskog lista« i 10 ostalih časopisa i to kod vjerovatnoće od 99{)U. ANALIZA STRUKTURE REFERENCIJA Ova metoda može da ima veću relevantnost za procjenu znanstvenosti jer povezivanje sa prethodnim radovima je dio znanstvenog procesa (7). Radovi bez referencija teško mogu imati znanstveni karakter jer je gotovo nemoguće da nekom otkriću nije potrebna veza s prethodnim istraživanjima. Price (8) čak smatra da je članak znanstveni kad ima više od 10 referencija, a Maurice B. Line (9) daje prednost analizi referencija i kaže da je to ispravan put bibliometrijskih istraživanja. Ovom metodom smo analizirali 5.177 referencija za uzorak od 21 časopisa, a za »Šumarski list« 142 referencije na časopise i 123 referencije na knjige. Na knjige je otpadalo 50,8% inostranih referencija i 49,2 na domaće, a kod časopisa 66,2% na domaće časopise i 33,8% na inozemne. Samo je jedan članak od ukupno 25 analiziranih bio bez referencija. Kad smo to podijelili na stranice jasno su se izdvojile tri skupine — do 10% stranica članaka bez referencija — od 10—20% stranica članaka bez referencija — više od 20% stranica članaka bez referencija. 391 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 58 <-- 58 --> PDF |
»Šumarski list« je išao u prvu odnosno najbolju skupinu što ga opet svrstava u grupu najboljih šumarskih listova u Jugoslaviji. Daljom analizom časopisnih referencija, točnije procenta referencija na inozemne časopise opet su se izdvojile tri skupine — više od 40% časopisnih ref. i više od 25% na inostrane časopise — više od 40% časopisnih ref. i manje od 5% ref. na inozemne časopise — manje od 45% časopisnih ref. i više od 5% ref. na inozemne časopise. »Šumarski list« se opet našao u najboljoj skupini sa 45,9% časopisnih referencija od čega i 33,8% na inozemne časopise. Ako se pak posmatra starosna struktura časopisnih referencija koje su korištene u 1980. godini onda se vidi da su najviše korištene one čija je starost bila 10 i više godina, tako da je za časopise iznosila 62,8%, a za knjige 60,9%. DISKUSIJA Analizom izdavačko oblikovnih karakteristika utvrdili smo da je najbolje rezultate dao onaj način na koji se parametri vrednuju (boduju) na razne načine uz korekciju za parametre 2, 10, 11, 13. Iz rezultata se vidi da su časopisi međusobno slični po svojim izdavačko oblikovnim karakteristikama. Međutim kad su se posmatrali samo znanstveni parametri njih 7, situacija se znatno mijenja. Tako se časopis »Šumarski list« našao u skupini sa časopisima čiji je postotak znanstvenosti 39—48% u odnosu na one sa manjim procentom znanstvenosti 9,5—36,5%. Prema analizi strukture referencija časopis »Šumarski list« je također svrstan u bolju skupinu. U ovom slučaju skupine smo definirali ovako — skupina koja nema članaka bez referencija — skupina sa više od 50% časopisnih referencija uz više od 35% referencija na inostrane časopise — skupina sa manje od 5% referencija po članku. I pored toga što je časopis »Šumarski list« imao jedan članak bez referencija u odnosu na ostale parametre spadao bi u grupu najboljih. Ako se pak sada izvrši razdvajanje na više i manje znanstvene časopise na osnovu izdavačko oblikovnih karakteristika i analize strukture referencija onda će »Šumarski list« ići u grupu više znanstvenih. ZAKLJUČCI Pokazali smo da se znanstvenost časopisa može procijeniti pomoću metode koja analizira izdavačko oblikovne karakteristike primjenjujući metodu različitih bodovnih vrijednosti uz faktor korekcije, jer su se jasno izdvojile skupine časopisa naročito kad se analizira samo znanstvena komponenta. »Šumarski list«, koji je ovdje posebno analiziran, spadao bi u grupu znanstvenih časopisa i prema jednoj i prema drugoj metodi. U isto vrijeme on se nalazi u domaćim i u inostranim tercijarnim publikacijama što je dokaz da se mora voditi računa o izdavačko-oblikovnim karakteristikama časopisa. Korištenje refrencija starijih od 10 godina kod istraživanja u šumarstvu po |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 59 <-- 59 --> PDF |
tvrđuje nam da je proces dobivanja rezultata u ovoj oblasti duži u odnosu na ostale prirodne znanosti. Granica od 10 referencija po članku, iako prestroga, pokazuje svoju opravdanost jer zaista treba oštro izdvojiti najbolje časopise i tako financirati. Izdavanje i financiranje časopisa »Šumarski list« ima svoju punu opravdanost jer je to dokazala analiza kvaliteta njegovih članaka. I pored toga što smo utvrdili da »Šumarski list« spada u grupu najboljih časopisa iz oblasti šumarstva kod nas treba i dalje pratiti njegov kvalitet. Daljim istraživanjima, npr. za razdoblje 1986—1990, mogli bi se porediti dobiveni rezultati, pa bi se na taj način moglo vidjeti da li on zaista teži daljem poboljšanju svoga kvaliteta i da li prati promjene koje se odnose na kvalitet časopisa ili je pak ostao da stagnira.* LITERATURA 1. Matijanić , S.: Specijalna biblioteka u službi šumarstva i industrije za preradu drveta SR BiH. Magistarski rad, Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu, 1975. str. 160. 2. Oxford Aids to the Retrieval of World Forestry Literature. Forestry abstracts 30 (3), 1969. p. 397—401. 3. Šumarska bibliografija. Dio I (1846—1946). Zagreb, Šumarska sekcija Društva inženjera i tehničara Hrvatske, 1947. 263 str. 4. Marici ć, S., Gruden, N., Vajdička, N.: Bibliometrijska analiza znanstvenosti medicinskih časopisa iz Jugoslavije. Periodicum biologorum, 83 (3), 1981. str. 332—333. 5. Pritchard , A.: Statistical Bibliography or Bibliometries. Journal Documentation, 25 (3), 1969. p. 348—349. 6. Weber , E.: Grudniss der biologischen Statistik. Anwendungen der matematischen Statistik in Naturwissenschaft und Technik. Stuttgart, Gustav Fischer Verlag, 1972, 706 p. 7. Maričić , S.: Bibliometrijska valorizacija domaćih časopisa kao elementa u formiranju vrijednosne skale indikatora znanosti u okviru projekta Osnove dugoročnog razvoja znanstveno-istraživačke djelatnosti u SR Hrvatskoj), Zagreb, 1981, 22 str. 8. Price , D. J. D. S.: Networks of Scientific Papers. The Pattern of bibliographic references indicates the nature of the scientific research front. Science, 149, July, 1965. p. 510—515. 9. Line, M. B.: Problems and Uses of Bibliometric Studies. Tidskrift for Documentation, 38 (2), 1982. p. 25—32. 10. Šumarska bibliografija. Dio II (1946—1955), Zagreb, Šumarsko društvo NR Hrvatske, 1958. * NAPOMENA UREDNIŠTVA Šumarski list počeo je izlaziti 1877. godine, ali on ima i svog preteču. To je bio godišnjih »Trudovi Odseka šumarskoga za Hrvatsku i Slavoniju«, koji je imao i njemački naslov — »Verhandlung der Forst-Section fiir Croatien und Slavonien«, a prvi svezak izašao je 1847. godine. Iako to nije bio časopis po današnjim kriterijima ipak se može smatrati prvim našim šumarskim časopisom. Opširniji prikaz Trudova . .. nalazi se u Šumarskom listu br. 7—9/1976. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Journal »Šumarski list« within Scope of Editioral — Disign Characteristics and the Structure of Referencer Summary As part of the research for a master´s thesis, investigations were carried out of journals dealing with the field of forestry and the wood industry in the period from 1976 to 1980 using bibiiometric methods. There are certain criteria on the basis of which journals are selected, and we have tried to determine the quality of forestry journals by analytical methods. In our article we discussed the journal Šumarski list, the oldest journal dealing with forestry in Yugoslavia. We analyzed the editorial characteristics by means of 13 parameters, divided into technical and scientific parameters, and using the mathematical- statistical method. An analysis was made of the references and their structure in the year 1980, including the percentage of pages with no references, the percentage of references journals, their number per page and age distribution. On the basis of the analytic method, in accordance with both techniques, the journal Šumarski list was classified into the group of journals of superior scientific value, which confirms the fact that this journal should be financed and should be given preference because of its superior scientific characteristics. |