DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 57 <-- 57 --> PDF |
1976 — 11,33 1977 — 12,84 1978 — 12,84 1979 — 12,84 1980 — 12,23 prosjek — 12,41 Suma bodova za samo 7 znanstvenih parametara bi bila 1976 — 8,00 1977 -- 8,00 1978 — 8,00 prosjek — 7,85 Na osnovu ovoga smo izračunali postotak znanstvenosti i to tako da smo srednje vrijednosti broja bodova za najbolji i najlošiji časopis koje smo istraživali dijelili sa maksimalnim brojem bodova 28, odnosno 20 za samo znanstvenu komponentu. Da bi utvrdili da li postoje značajne razlike među časopisima kod analize izdavačko-oblikovnih karakteristika podatke smo statistički obradili koristeći DUNCAN-multiple range test (6). Rangiranje vrijednosti ide od Xn, Xn—1, Xn—2 ..., a razlike se ispituju između Xn—Xn—1, Xn—Xn—2 ... U našem slučaju to su poređenja između časopisa po godinama za razdoblje 1976—1980. Na osnovu prosječnih vrijednosti rangirali smo časopise od najveće do najmanje vrijednosti i računali prosjek kvadrata (MQ), sumu kvadrata (SQ) i srednju grešku (St). Sa rangiranim vrijednostima ulazili smo u tablice za odgovarajuće vjerovatnoće i očitavali vrijednosti. Te vrijednosti smo množili sa St i tek onda vršili poređenje sa stvarnim stanjem. Kod analize svih 13 parametara »Šumarski list« je pokazao da postojeznačajne razlike između njega i još pet časopisa kod vjerovatnoće 95%. Kod analize 7 naučnih parametara razlike su bile znatno veće između »Šumarskog lista« i 10 ostalih časopisa i to kod vjerovatnoće od 99{)U. ANALIZA STRUKTURE REFERENCIJA Ova metoda može da ima veću relevantnost za procjenu znanstvenosti jer povezivanje sa prethodnim radovima je dio znanstvenog procesa (7). Radovi bez referencija teško mogu imati znanstveni karakter jer je gotovo nemoguće da nekom otkriću nije potrebna veza s prethodnim istraživanjima. Price (8) čak smatra da je članak znanstveni kad ima više od 10 referencija, a Maurice B. Line (9) daje prednost analizi referencija i kaže da je to ispravan put bibliometrijskih istraživanja. Ovom metodom smo analizirali 5.177 referencija za uzorak od 21 časopisa, a za »Šumarski list« 142 referencije na časopise i 123 referencije na knjige. Na knjige je otpadalo 50,8% inostranih referencija i 49,2 na domaće, a kod časopisa 66,2% na domaće časopise i 33,8% na inozemne. Samo je jedan članak od ukupno 25 analiziranih bio bez referencija. Kad smo to podijelili na stranice jasno su se izdvojile tri skupine — do 10% stranica članaka bez referencija — od 10—20% stranica članaka bez referencija — više od 20% stranica članaka bez referencija. 391 |