DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 58 <-- 58 --> PDF |
»Šumarski list« je išao u prvu odnosno najbolju skupinu što ga opet svrstava u grupu najboljih šumarskih listova u Jugoslaviji. Daljom analizom časopisnih referencija, točnije procenta referencija na inozemne časopise opet su se izdvojile tri skupine — više od 40% časopisnih ref. i više od 25% na inostrane časopise — više od 40% časopisnih ref. i manje od 5% ref. na inozemne časopise — manje od 45% časopisnih ref. i više od 5% ref. na inozemne časopise. »Šumarski list« se opet našao u najboljoj skupini sa 45,9% časopisnih referencija od čega i 33,8% na inozemne časopise. Ako se pak posmatra starosna struktura časopisnih referencija koje su korištene u 1980. godini onda se vidi da su najviše korištene one čija je starost bila 10 i više godina, tako da je za časopise iznosila 62,8%, a za knjige 60,9%. DISKUSIJA Analizom izdavačko oblikovnih karakteristika utvrdili smo da je najbolje rezultate dao onaj način na koji se parametri vrednuju (boduju) na razne načine uz korekciju za parametre 2, 10, 11, 13. Iz rezultata se vidi da su časopisi međusobno slični po svojim izdavačko oblikovnim karakteristikama. Međutim kad su se posmatrali samo znanstveni parametri njih 7, situacija se znatno mijenja. Tako se časopis »Šumarski list« našao u skupini sa časopisima čiji je postotak znanstvenosti 39—48% u odnosu na one sa manjim procentom znanstvenosti 9,5—36,5%. Prema analizi strukture referencija časopis »Šumarski list« je također svrstan u bolju skupinu. U ovom slučaju skupine smo definirali ovako — skupina koja nema članaka bez referencija — skupina sa više od 50% časopisnih referencija uz više od 35% referencija na inostrane časopise — skupina sa manje od 5% referencija po članku. I pored toga što je časopis »Šumarski list« imao jedan članak bez referencija u odnosu na ostale parametre spadao bi u grupu najboljih. Ako se pak sada izvrši razdvajanje na više i manje znanstvene časopise na osnovu izdavačko oblikovnih karakteristika i analize strukture referencija onda će »Šumarski list« ići u grupu više znanstvenih. ZAKLJUČCI Pokazali smo da se znanstvenost časopisa može procijeniti pomoću metode koja analizira izdavačko oblikovne karakteristike primjenjujući metodu različitih bodovnih vrijednosti uz faktor korekcije, jer su se jasno izdvojile skupine časopisa naročito kad se analizira samo znanstvena komponenta. »Šumarski list«, koji je ovdje posebno analiziran, spadao bi u grupu znanstvenih časopisa i prema jednoj i prema drugoj metodi. U isto vrijeme on se nalazi u domaćim i u inostranim tercijarnim publikacijama što je dokaz da se mora voditi računa o izdavačko-oblikovnim karakteristikama časopisa. Korištenje refrencija starijih od 10 godina kod istraživanja u šumarstvu po |