DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 61 <-- 61 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANAK — REVIEW DDK 630*432 . Šum. list CXIV (1990) 395 SISTEMI OCJENJIVANJA OPASNOSTI OD ŠUMSKIH POŽARA — POGLED U BUDUĆNOST Tomislav DIMITROV* SAŽETAK: Prognoze nastanka i ponašanja divljih šumskih požara, bit će od velike koristi upravama požarnog gospodarenja, koje se bave problematikom preventivne zaštite šuma od požara putem predviđanja požarnog vremena, namjernog spaljivanja — redukcija opasnih goriva kao mjera sprečavanja šumskih požara, kontrola i zaštita prirodnog okoliša od produkata iz dima itd. Pogled na ulogu koju će meteorologija igrati u požarnom gospodarenju u slijedećih 20 godina, pogled je na znanost i uspješnost požarnog gospodarenja i samo je djelomice pogled na ono što će znanost i tehnologija atmosferske znanosti biti u stanju dati da udovolji potrebama tog gospodarenja. Buduća poboljšanja meteoroloških prognoza koja se koriste u požarnom gospodarenju doći će iz poboljšanja na tri područja: sistemima motrenja, tehnike prognoze i naknadna obrada prognoza, i boljoj integraciji onih informacija u proces požarnog gospodarenja. UVOD Kroćenje vatre možda je bio prvi korak u razvoju ljudske kulture. Otkri će osnovnih principa ponašanja vatre moralo je ubrzo uslijediti, bilo da je riječ o vatri zapaljenoj na ognjištu ili na terenu. Naime, 1) vatra se pali i širi brže u suhom gorivu nego u mokrom 2) komadići se pale i gore lako, a veliki komadi održavaju vatru duže 3) postoji optimalan razmak komada pri kojemu vatra najbolje gori. * Tomislav Dimitrov, RHMZ SRH, Zagreb, Grič 3 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Vatra, najstarije oruđe razvoja kulture i civilizacije, postaje danas sve većom prijetnjom prirodnim izvorima: šumama, tlu, vodi i krajoliku. Posljednjih desetljeća šumski požari u stalnom su porastu u cijelom svijetu. To se objašnjava sve intenzivnijim prometom i sve gušćom mrežom prometnica te postupnim no nezadrživim prodiranjem civilizacije u ranije zatvorena, nepristupačna i prostrana šumska područja. Ono što mi nazivamo »požarnom znanošću« zapravo je kodifikacija i kvantifikacija prilične količine osnovnog znanja odavna poznatog ljudskom rodu. Vatra je očito imala dva lika kao prijatelj i neprijatelj, a mi još učimo kako ih razlikovati. Otac istraživanja šumskih požara u Kanadi bio je James G. Wright , koji je 1925. god. predložio program razvijanja načina mjerenja opasnosti od požara. Rad na terenu počeo je ljeti 1928. u Petawawa šumarskoj eksperimentalnoj stanici u Ontariju. Iste godine pridružio mu se Herbert W. B e a 11 kao student i njih dvojica istraživali su požare u Kanadi oko 20 godina. Glavno im je dostignuće Wrightov sistem ocjenjivanja opasnosti koji i danas tvori osnovu Kanadskog meteorološkog požarnog indeksa. SISTEMI OCJENJIVANJA OPASNOSTI Procjena određene pojave kao što je šumski požar zahtijeva da se na slijedeća pitanja odgovori s prihvatljivom granicom vjerojatnosti: — kad će se pojaviti? — gdje će se pojaviti? — kako će se razvijati? Odgovor na prvo pitanje određuje požarne sezone, na drugo omogućuje određivanje područja, a odgovor na treće sadrži mjere koje treba poduzeti radi suzbijanja požara. Cjeloviti odgovor na tri pitanja u vezi s procjenom kada, gdje i kako veoma su potrebni za organizaciju mjera prevencije, a to znači sveobuhvatne mjere radi sprečavanja nastanka požara. Valja procjeniti kada i gdje će se požari pojaviti, da bi se moglo djelovati ondje gdje je to potrebno. Najprije odgovor na prvo pitanje: kad će se pojaviti? Sezona opasnosti od požara odnosno razdoblje u kome mogu nastati šumski požari počinje otapanjem snježnog pokrivača u šumi, a završava dugotrajnim jesenskim kišnim periodom ili ponovnim stvaranjem snježnog pokrivača. Ovisno o klimatskim i vegetacijskim uvjetima vrijeme početka i završetka sezone opasnosti od požara za određena područja je različito. Odstupanja od srednjih klimatskih prilika za lokalna područja mogu biti presudna za pojavu šumskih požara, koji mogu iznenaditi vatrogasne jedi nice i prerasti u katastrofalne požare. Tražimo odgovor na drugo pitanje: gdje će se pojaviti? Za procjenu opasnosti od šumskih požara za pojedine lokalitete koriste se određeni sistemi. Općenito, sistemima procjene nastoji se odgovoriti na pitanje putem određenih indeksa, kako bi se postigla jedinstvena analiza podataka. Ovisno o tome koliko se podataka koristi, procedura je više ili 396 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 63 <-- 63 --> PDF |
manje komplicirana i može sezati od upotrebe tablica do upotrebe kompjutora. Indeksi moraju opisivati stanje dviju osnovnih komponenti opasnosti, a te su: — stanje šumskih goriva definirano njihovom vrstom, volumenom, stanjem vlažnosti, rasporedom i smještajem na tlu, — rizik od požara ili vjerojatnost izbijanja požara definiran prirodom i razinom aktivnosti činitelja koji uzrokuju požar. Stanje šumskih goriva procjenjuje se izravno (uzimanjem njihovih uzoraka) i posredno (na temelju meteoroloških podataka). Ta procjena daje početnu vjerojatnost ili indeks požarnog rizika za predviđanje težeg ili lakšeg početka gorenja šumskih goriva. Sistem procjene opasnosti od požara, kojeg mi koristimo u našoj zemlji jeste Kanadski sistem procjene opasnosti od šumskih požara (CFFDRS = Canadian Forest Fire Danger Rating System), i sastoji se iz dva osnovna podsistema: Kanadski sistem meteorološkog indeksa šumskih požara (FWIS = Fire Weather Index System), koji daje numeričku procjenu relativnog požarnog potencijala kod standardnih tipova goriva. Sistem je baziran isključivo na vremenskim promatranjima. Drugi glavni podsistem CFFDRS jeste Kanadski sistem predviđanja ponašanja šumskih požara (FBPS = Forest Fire Behavior Prediction System) i sastoji se iz tri komponente: stope širenja, potrošnje goriva i linearnog ili frontalnog intenziteta požara. Privremena verzija komponente stope širenja (ROS) izrađena je g. 1984., i još je u razvoju. Ključna razlika između ovih osnovnih podsistema jeste u tome što se sistem FBP temelji na varijabilnom, a sistem FWI na standardnom gorivu. Odgovor na treće pitanje, kako će se nastali šumski požar razvijati zapravo je najteži odgovor i još su uvijek u toku znanstvena istraživanja u više zemalja svijeta. Istraživanja fenomena šumskih požara u svijetu rezultiralo je razvojem sistema procjene opasnosti i procjene ponašanja požara, što zasad predstavlja vrhunsko dostignuće u preventivnoj zaštiti šuma od požara. Uloženo je dosta napora kako bi se ispitao model maksimalnih brzina širenja požara i ponašanja vatre u šumskim gorivima. Izraz »ponašanje« primijenjen na divlji požar obuhvaća niz karakteristika koje opisuju brzinu širenja vatre, slojeve goriva koje zahvaća (troši), opći oblik njezina perimetra, njezin iznos otpuštanja energije duž perimetra, način širenja i geometriju plamenova duž perimetra. Definirat ćemo samo neke pomenute parametre ponašanja šumskog požara: — brzina širenja vatrene fronte — dužina plamena — intenzitet vatrene fronte. Brzina širenja vatrene fronte ovisi o količini gorivog materijala i njegovim karakteristikama, a u obrnutoj proporciji je u odnosu na sadržaj vlage. Brzina kretanja vatrene fronte je isto tako i u funkciji brzine vjetra. Na grafikonu br. 1 počevši od nule do vrijednosti brzine vjetra od 40 km/h rast brzine fronte požara je skoro proporcionalan. U pijemontskom okružju (Đenova, Torino — Italija) procijenjeno je da je kod brzine vjetra od 20 km/h napredovanje fronte oko 250 m/h, da bi kasnije dostiglo 600, 750 i 450 m/h što odgovara brzini vjetra od 40, 45 i 50 km/h. Ovi podaci se odnose na brzinu koju vjetar ima u šumi koja se razlikuje u slobodnom okolišu bez pre |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 64 <-- 64 --> PDF |
preka u odnosu na okoliš sa preprekama. U šumama gdje je drveće sa pretežno širokim lišćem (hrast, kesten, bukva i miješane šume), može se procijeniti da će smanjenje brzine vjetra ispod krošnji biti za 2/3 od vrijednosti brzine na otvorenom prostoru. Visina plamena Brzina vjetra 5 km/h Brzina vjetra 15 km/h Brzina napredovanja vatrene fronte u m/min 15 20 Grafikon br. 1. Omjer između brzine napredovanja vatrene fronte i brzine vjetra Dužina plamena je drugi parametar koji definira vatru. Na grafikonu br. 2 prikazan je omjer između visine vatre i brzine širenja u funkciji različitih brzina vjetra. Ako se promatra brzina vjetra od 15 km/h prema brzini širenja vatre od 1—5—10 m/min, onda je visina plamena od 0,5—2,5—5 metara. Sa brzinom vjetra limitiranim na 5 km/h, napredovanje visine plamena raste na 2—7—11 metara. Kod ovih pokazatelja je očigledno da će šteta od smuđenja okolnog drveća biti obrnuto proporcionalno brzini vjetra. Intenzitet požara (I), također nazvan intenzitetom požarne linije, je brzina kojom se toplina otpušta po jedinici dužine požarne linije. Izražava se u kilovatima po dužnom metru. Ovo bi bila količina topline oslobođene po jedinici vremena za jedan metar široki odsječak, uzet kroz požarnu frontu. Budući da je požarni intenzitet teško direktno procijeniti, on se općenito procjenjuje dužinom plamena, uzetom kao udaljenost od centra plamene |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 65 <-- 65 --> PDF |
baze do njegovog vrha. Odnos između intenziteta i dužine plamena dan je kao: I = 273 H2.17 Treći parametar — intenzitet vatrene fronte bitan je za procjenu težine suzbijanja šumskog požara. Brzina napredovanja fronte m/h Brzina vjetra u km/h Grafikon br. 2. Omjer između visine vatre i brzine napredovanja u funkciji različitih brzina vjetra Na grafikonu br. 3 prikazan je omjer između brzine vatrene fronte i njezinog intenziteta, kod različitih vrijednosti količine gorivog materijala. Ako vatra konzumira 5 t/ha gorivog materijala sa brzinom napredovanja vatre od 100 m/sat, intenzitet vatrene fronte poprima vrijednost od cea 100 kW/metru dužnom. U istoj brzini, ali uz konzumaciju od 15 t/ha gorivog materijala, intenzitet vatrene fronte je oko 450 kW/metru dužnom. Vatrom oslobođena energija može proizvesti konvekcijske stupove sposobne da stvaraju površinske vjetrove koji stvaraju kaos u planovima suzbijanja požara. U šumskom požaru s velikim opterećenjem goriva (viša od 500 t/ha) mogu nastati plameni vrtlozi poput tornada koji se okreću brzinom do 500 km/h čupajući drveće i bacajući ugarke na velike daljine stvarajući tako nova žarišta vatre. Za procjenu linearnog intenziteta vatrene fronte, Byram je dao i slijedeći izraz: .. . I = C.P.V. kJ/m/sec gdje je I = linearni intenzitet vatrene fronte C = toplinski kapacitet gorivog materijala P = količina gorivog materijala koji je potrošen za vrijeme izgaranja V = brzina napredovanja vatrene fronte. 399 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Intenzitet na vatrenoj fronti Gorivi kW/m materijal 15 t/ha 400 300 200 Gorivi materijal I 100 5 t/ha Brzina vatrene .fronte m/h 50 100 200 Grafikon br. 3. Omjer između brzine vatrene fronte i njezinog intenziteta, kod različitih vrijednosti gorive biomase Po ovoj formuli iskazuje se vrijednost u kJ, koje se uvećavaju u svakoj jedinici vremena za svaki metar linearne dužine fronte. Sa sadržajem vlage gorivog materijala od 15%, toplinski kapacitet u četinjača je cea 15.910 kJ/kg (3.800 kćal/kg), a u gorivom materijalu listača 15.500 kJ/kg (3.700 kcal/kg). U prosjeku se može uzeti vrijednost od 15.700 kJ/kg (3.750 kcal/kg). U slučaju da se smatra uputnim odrediti količinu u kJ koja se primjenjuje na svaku jedinicu površine, onda se uzima slijedeći izraz: CP Is Tr gdje je Tr = vrijeme trajanja dok se plamen ne ugasi Is = jedinica površine. POGLED U BUDUĆNOST Potreba za sistemom ocjenjivanja opasnosti od šumskih požara neće postati manja u slijedećih dvadesetak godina. Opseg zadaća protupožarne |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 67 <-- 67 --> PDF |
zaštite se širi i te zadaće traže veće razumijevanje i iskustvo; one su sve više kompleksne (reakcije određenih suzbijanja, učinci vatre), i posljedice donošenja loših odluka su sve skuplje i politički osjetljivije. Dick Rotherme l i njegovo osoblje u laboratoriju požarnih znanosti u SAD, planiraju program istraživanja kako bi razvili matematički model druge generacije. Njegovom projektu je data također zadaća da razvije integrirani sistem protupožarne zaštite, uključivo potrebe koje obuhvaćaju od predskazivanja požarnog ponašanja do požarnog planiranja. Dr. Mike Fosber g rukovodi 5-godišnjim programom na Riverside požarnom laboratoriju u SAD na razvoju srednjoročne i dugoročne meteorološke prognoze u ocjenjivanju požarne opasnosti. Požarna opasnost za produžene periode (2 do 30 dana) Vremenski horizont za projektiranje procjenjivanja požarne opasnosti bit će sigurno pomaknut preko sadašnjih 24 do 30 sati, vrijeme koje će biti dovoljno za donošenje odluka koje utječu na lokalne i podregionalne aktivnosti u predsuzbijanju. Potreba za zajedničkim korišćenjem sve skupljih sredstava suzbijanja među široko odjeljenim kooperatorima, međutim, prouzročila je da uprave protupožarne zaštite zahtijevaju prognoze vremena i požarne opasnosti dobrano preko nekoliko dana. Dokumentirane su čak potrebe i za projekcije procjenjivanja požarne opasnosti od 15—30 dana unaprijed. Sposobnost davanja upotrebljivih proizvoda ocjenjivanja požarne opasnosti za 6 do 10 dana, zaostajat će za prednostima koji se još trebaju realizirati u dugoročnoj meteorološkoj prognozi. Nikakvih ključnih prodora se ne očekuje za slijedećih 20 godina, ali postoje svi razlozi da se očekuje značajni napredak u prognosticiranju požarne opasnosti u opsegu od 2 do 6 dana počev od 1995 do 2000 godine. Za ocjenjivanje požarne opasnosti iza 6 dana bit će potreban sasvim različit pristup i oblik. Razlozi za to su: a) popis predskazanih meteoroloških parametara neće uključivati relativnu vlagu i vjetar, i b) predskazivanja će biti izražena kao »odstupanja od normale«. Meteorološka informacija ovog tipa može se adaptirati za namjene ocjenjivanja požarne opasnosti, ali će biti upotrebljive samo ako postoje dobre historijske bilješke o ocjenjivanju požarne opasnosti, iz kojih se može odrediti »normalna požarna opasnost«. Sistem ocjenjivanja požarne opasnosti kroz 20-tak godina će biti kompliciran. Požarna opasnost je kompleksni, multi-dimenzionalni koncept; njezin fizički karakter strahovito varira preko niza uvjeta za koja se traže ocjenjivanja. Požarni problemi i potrebe odgovornih ustanova za protupožarnu zaštitu variraju toliko, da se mora dati niz izbora. Različitost izbora mora uključi *NFDRS (National Fire-Danger Rating System) — sistem nacionalnog ocjenjivanja opasnosti od požara. NFMAS (National Fire Management and Analisis System) — sistem nacionalnog požarnog gospodarenja i analize. FBPS (Fire-Behavior Prediction System) — sistem za predskazivanje požarnog ponašanja. 401 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 68 <-- 68 --> PDF |
vati opcije koje indeksiraju faktore koje utječu na zapaljivost, intenzitet požarne linije, kompozitnu (mješovitu) vlagu goriva (energiju goriva), i pojavljivanje (čestina). Šumska goriva Rothermelov model širenja vatre dao je osnovu za sisteme NFDRS, NFMAS i FBPS*. Standardni modeli ocjenjivanja požarne opasnosti bit će podniz modela goriva koji se koriste za predskazivanja ponašanja požara i požarno planiranje. Najznačajnija promjena bit će ovlašćivanje korisnika da razviju svoje vlastite modele goriva u ocjenjivanju požarne opasnosti, kao što mogu sada činiti i za sistem predskazivanja požarnog ponašanja. Sistem ocjenjivanja požarne opasnosti za budućnost će računati s varijacijom u reagiranju vlage goriva na atmosfersko vrijeme i procese života biljke. Modeli vlage živog goriva će sigurno biti poboljšani, kao što će to biti i s modelima vlage mrtvog goriva. Što je još važnije bit će bolje razumijevanje i modeliranje učinaka živih biljaka na požarnu opasnost. Indeks suše neće biti potreban ako se razviju zadovoljavajući modeli vlage za organska tla i živa goriva. Integracija sa sistemima požarnog ponašanja i požarnog planiranja Dick Rothermel razvija požarni model druge generacije, koji će računati s efektima krupnih goriva na ponašanje vatre i možda model ponašanja vatri, koje gore u organskim tlima. Ovaj model (ili porodica modela) zadovoljavat će specifične zahtjeve svih sistema NFDRS, NFMAS i FBPS. To će korisnicima prijelaz iz jednog sistema u drugi učiniti mnogo lakšim nego sada. Zahtjevi za podacima požarnih modela (jednog ili više) druge generacije učinit će ih neprikladnim za direktnu primjenu u ocjenjivanju požarne opasnosti u vremenskom okviru »iza 6 dana«, o čemu je bilo riječi u prethodnom odsječku. Potrebno je, međutim, napomenuti, da sistem ocjenjivanja požarne opasnosti kroz 20-tak godina, neće biti integriran sa sistemima požarnog ponašanja i požarnog planiranja do stupnja da bi izgubio svoj identitet. Komunikacije i prikazivanje požarne opasnosti Prije nego što prođe slijedećih 20 godina, požarno vrijeme skupljat će se iz specijaalno planiranih mreža automatskih i klasičnih meteoroloških stanica. Broj i lokacija stanica koje sačinjavaju te mreže, bit će određen zahtjevima, koje će proslijediti uprave za protupožarna planiranja. Automatske požarno-meteorološke stanice zamijenit će više od polovice klasičnih stanica do 1997, i to će biti upravo ono, što se očekuje u prvoj polovini od 20 narednih godina. U drugoj polovini 20-godišnjeg pogleda u budućnost, lokalne baze podataka dozvoljavat će svakoj vatrogasnoj jedinici da pravi svoje vlastito planiranje, računa i interpretira svoju vlastitu požarnu opasnost, i pravi detaljna predskazivanja požarnog ponašanja za periodične požare. Izračunat će |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 69 <-- 69 --> PDF |
se nesigurnost u predskazivanju požarne opasnosti i požarnog ponašanja, i ta informacija će biti uključena u pomagala za kompjutorsko-generirano odlučivanje. Kroz 20-tak godina sadržaj vlage goriva, organskih tala i puni opseg vegetacije, nadzirat će se iz satelita i ti podaci će se slati izravno primarnim korisnicima. Podaci o oborini s visokim razlučivanjem iz meteorološke radarske mreže bit će, zajedno sa podacima o vlazi sa satelita, automatski integrirani u operativne sisteme požarne opasnosti i predskazivanja požarnog ponašanja. ZAKLJUČCI I PREPORUKE Prognoze vremenskih elemenata za manja područja kao što je priobalni dio u nas, još su subjektivne. U svijetu su, međutim, razvijene objektivne prognoze vremena za uža područja ili lokalitete, koje se osnivaju na dinamičkim ili statističkim metodama. Prema tome, najslabija veza u sadašnjem lancu ocjenjivanja požarne opasnosti je očito meteorološki ulaz. Struktura standardnog ocjenjivanja opasnosti od požara i predskazivanja ponašanja vatre u nas temelji se, za sada, na samo 4 elementa očitana jednom u danu u podne, na jednom trenutačnom uzorku od 24 sata. Osim toga podaci se skupljaju od pojedinih stanica koje nisu najbolje raspoređene. Pretpostavka je da će se sredstva meteorološke interpretacije po vremenu i prostoru tražiti sve više. U pojedinim razvijenim zemljama već sada nema tehnološkog ograničenja za češća automatska očitavanja recimo jednom na sat. Potencijalne metode za interpolaciju temperature, vlage i vjetra postoje ili se razvijaju, a radar obećava prostorno mjerenje oborine. Prognostički modeli ponašanja vatre s obzirom na specifičnost tipova goriva, daju protupožarnim organizacijama neophodne informacije o ponašanju šumskog požara radi primjene odgovarajuće taktike gašenja. Stoga je potrebno i u nas ispitati i ustanoviti glavne tipove gorivih materijala (osobito gorivi materijal tipa bor), i provesti opažanja svih internih parametara požarnog okoliša u vrijeme požara. Uspostavom eksperimentalnog poligona u srednjoj Dalmaciji (Makarska) i istraživanja zapaljivosti i gorivosti šumskih gorivih materijala u dinarskom kršu, uz stručne analize ponašanja nastalih nekontroliranih požara — uvjeti su za moguću primjenu FBP sitsema u ocjenjivanju požarne opasnosti kao i procjenu razvoja šumskih požara priobalnog dijela krša sa otocima. Bolje pozavanje dnevnog hoda vjetra u različitim mjesecima uz jadransku obalu svakako bi bilo važno za procjenu ponašanja šumskih požara u različitim, sinoptičkim situacijama i u različito doba dana. Moderna meteorološka znanost takve probleme već rješava pomoću numeričkih modela primjenom kompjutera. U nas je potrebno osnovati znanstveni centar u cilju razvoja »požarne znanosti« kao i radi primjene u praksi domaćih i stranih protupožarnih dostignuća. Kadrovi su potrebni na svim razinama — od sposobnih vatrogasnih jedinica koje će biti u stanju suzbiti požar bilo kog intenziteta, do stručnjaka za znanstveno istraživački rad, čime bi bilo nadmašeno sadašnje ne baš povoljno stanje u cijeloj zemlji. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 70 <-- 70 --> PDF |
LITERATURA Albert, J. S., James, E. E., and Sharon, L. H.: PREDICTING EXTREME FIRE POTENTIAL, USDA Forest Service NCFES, East Lansing, Michigan, Paper presented at the Ninth National Conference on Fire and Forest Meteorology, San Diego, CA, April 21—24, 1987. Bertović, S., Dimi tro v, T., Galović, Li dr.: OSNOVE ZAŠTITE SUMA OD POŽARA, CiP, Zagreb, Miramarska 15a 1987. Bovio , G.: COME PROTEGGERI DAGLI INCENDIVI BOSCHIVI, Capitolo V, Torino, 1988. Carol , L. R.: Perfect of Future Imperfect? Paper Presented at the Symposium on Wildland Fire 2000, April 27—30, 1987, South Lake Tahoe, CA. David , V. G., Jerry , T. W.: Seasonal variation in the Nothern Rockies: A POINT OF EMPHASIS IN FIRE WEATHER FORECASTS, 9-th National Conference on Fire and Forest Meteorology, San Diego, CA, April 21—24, 1987. John , E. D.: Fire — Danger Rating: The next 20 Years, Paper presented at the Symposium on Wildland Fire 2000, April 27—30, 1987, South Lake Tahoe CA. Law son, B. D., Sticks, B. J., Alexander, M. E., and Van Wagner, C. E.: A System for Predicting Fire Behavior in Canadian Forests, 8-th National Conference on Fire and Forest Meteorology, Detroit, Michigan, 1985. L a w s o n, B. D.: Fire Weather Index, Canadian Forestry Service, BC-P-17, Victoria, BC, 1977, Canada. Martin, R. E., Landsberg, J. D., Kaufman, J. B.: Effectivenes of Prescribed Burning as a Fire Prevention Measure, Paper presented at the International Workshop on Prescribed Burning, March 14—18, 1988, Avignon, France. Michael , A. F.: Forecasting, Forecasting, Presented at the Symposium on Wildland Fire 2000, April 27—30, 1987, South Lake Tahoe, CA. Van Wagner, C. E.: Forest Fire Research — Hinsight and Foresight, Presented at the Symposium on Wildland Fire 2000, April 27—30, 1987, South Lake Tahoe, CA. Systems of Evaluating Fire Hazards — A View of the Future Summary Prognoses of the occurrence and behaviour of wild forest fires will be of grat use to fire management authorities dealing with the problems of prevention of forest fires by predicting when fires may occur, intentionally burning, and thus reducing, dangerous fuels as a means of preventing forest fires, controlling and protecting the natural environment from products found in smoke, etc. A survey of the role meteorology will play in fire management over the next 20 years is a survey of science and of the success of fire management and only partially a survey of what science and the technology of atmospheric science will be able to provide to meet the needs of fire management. Future improvements of the meteorological prognoses used in fire management will arise from improvements in three areas: surveillance sysetms, prognosis techniques and subsequent prognosis processing, and the better integration of this information into the fire management process. Recenzent: Oskar Piškorić, dipl. inž., Zagreb |