DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 78 <-- 78 --> PDF |
OSVRTI POVODOM DISERTACIJA MILANA GLAVAŠA I JOSE VUKELIĆ A NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU Krasno-velebitsko mjesto, zavičaj zaslužnog prof. Milana Anića — neiscrpno vrelo mladih šumarskih znanstvenika Milan GLAVAŠ Pred Komisijom za obranu disertacije kolega Milan Glava š je krajem listopada 1988. god. uspješno obranio doktorsku disertaciju pod naslovom: »Istraživanja parazitske gljive Elytroderma torresjuanii Diamandis et Minter na borovim iglicama u Dalmaciji«. Disertacija je nastala, rekao je promotor prof, dr. Josip K i š p a t i ć, na temelju višegodišnjih sustavnih istraživanja novijih oboljenja iglica alepskog bora i pinije uzrokovanih gljivom Elytroderma torres- juanii Diamandis et Minter na području cijele Dalmacije. Tijekom razvoja bolesti na iglicama se razvijaju tipični simptomi u intervalu od imperfektnog stadija gljive (piknide) u proljeće do savršenog (histeroteciji) u jesen, na što utječu brojni biotski i abiotski faktori. Detaljno je istražena morfologija i taksonomija piknida i histerotecija, klijavost askospora i uvjeti za infekciju iglica. Štetnost gljive određena je orginalnim metodama, kao i interakcija s drugim gljivama koje na nju utječu kao faktori prirodne kontrole. I na kraju promotor konstatira da dobiveni rezultati predstavljaju vrijedan znanstveni doprinos mikološkoj znanosti i praktičnom šumarstvu za našu i druge mediteranske zemlje. Kolega Milan Glavaš rođen je 3. studenoga 1945. god. u Krasnu. Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu, donosi čvrstu odluku da se upiše u srednju šumarsku školu u Delnicama, čemu se roditelji nisu protivili. Za vri |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 79 <-- 79 --> PDF |
jeme ljetnih praznika radi dvije godine uzastopce s ocem u šumi i tako se rano upoznaje s teškim životom šumskog radnika. Nakon Delnica put ga vodi na Šumarski fakultet u Zagrebu gdje je i diplomirao 1971. godine i odmah se zaposlio na mjestu asistenta iz Šumarske fitopatologije. U međuvremenu se nalazio na odsluženju vojne obveze, a nakon povratka obavlja djelomičnu i kasnije cjelovitu nastavu iz Šumarske fitopatologije na redovnom i postdiplomskom studiju. Samostalno radi na znanstveno-istraživačkim temama, objavljuje znanstvene i stručne radove, neposredno učestvuje na mnogim stručnim i znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu te kao koautor učestvuje u nekoliko stručnih knjiga. 1980. god. završio je postdiplomski studij Sveučilišta u Zagrebu, smjer biologija- botanika a zatim je objavio magistarski rad »Prilog poznavanju gljive Ophiostoma quercus (Georgev.) Nannf. u našim hrastovim šumama«. Tijekom 1979. godine nalazi se duže vrijeme u SR Njemačkoj na specijalizaciji iz fitopatološke problematike u šumarstvu. Nakon 1981. godine izabran je za znanstvenog asistenta, a danas predaje šumarsku fitopatologiju redovnim studentima i pet predmeta na postdiplomskom studiju. Sada je docent dok je u postupku njegov izbor za izvanrednog profesora. Vodio je Prirodoslovno društvo »Ljekovita bilja«, a održao je oko 50 javnih predavanja o ljekovitom i medonosnom bilju. Član je više republičkih i saveznih stručnih društava. Na fakultetu je biran u mnoge komisije i tijela, a od ostalih aktivnosti isticao se u radu mjesne zajednice na području stanovanja. Joso VUKELIČ Evo i drugog mladog Krasnara koji je također uspješno početkom veljače 1990. god. obranio doktorsku disertaciju pod naslovom »Šumske zajednice i staništa hrasta kitnjaka (Quercus petraea Liebl.) u gorju sjeverozapadne Hrvatske«. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 80 <-- 80 --> PDF |
U svom kratkom prikazu disertacije mentor prof. dr. Đuro Rau š istakao je da je ona nastala kao rezultat trogodišnjih istraživanja pa, pored originalnih rezultata, daje cjeloviti prikaz dosadašnjih dostignuća vegetacijskih istraživanja šuma hrasta kitnjaka u Jugoslaviji i Europi. Istraživano područje obuhvaća gorske masive Medvednice i Ivanšćice i brdski masiv Kalnika u rasponu nmv od 135—1061 m i površine od 31.737 ha, a odnose se samo na državne šume. Autor je vegetacijske jedinice hrasta kitnjaka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj opisao u pet asocijacija koje su raščlanjene na šest subasocijacija, šest varijanti ili facijesa, a svrstane su unutar tri sveze, tri reda i dva razreda. Autor je također utvrdio jednu novu podsvezu (Lonicero caprifoliae-Carpinenion betuli) i asocijaciju (Festuco heterophyllae-Quercetum petraeae) i tri njene subasocijacije (typicum, poetosum nemoralis i myrtilletosum). Osim loga, znatno je nadopunio dosadašnje shvaćanje i poznavanje jedne sveze (Castaneo-Quercion petraeae) i jedne asocijacije (Carici pilosae-Quercetum petraeae). Sve vegetacijske jedinice opisane su u duhu važećeg međunarodnog kodeksa fitocenološke nomenklature s naročitim isticanjem svojstvenih i diferencijalnih vrsta. Rezultate svojih istraživanja autor je podvrgao kritičkoj analizi, uspoređujući ih s rezultatima i prikazima do kojih su došli drugi istraživači u Jugoslaviji i Europi. I na kraju, ističe promotor prof. dr. Đ. Rauš , da autorov rad predstavlja značajan i originalan doprinos znanosti i praksi u području šumarstva, osobito u njegovom vegetacijskom dijelu. Rad će dobro poslužiti šumarskim stručnjacima u praktičnoj primjeni prilikom izvođenja uzgojnih, uređajnih i drugih zahvata na terenu. Kolega Joso Vukelić rođen je u Senju 3. travnja 1955. god. Osnovnu školu pohađao je u svom mjestu Krasno, zatim kemijsku tehničku školu u Zagrebu i, napokon, Šumarski fakultet u Zagrebu na kojem je diplomirao u rekordnom roku. Poslije diplomiranja kraće vrijeme radi u službi uređivanja šuma Šumskog gospodarstva Sisak, a zatim jednu školsku godinu predaje stručne predmete u Odgojno-obrazovnom centru za šumarstvo u Karlovcu. Od rujna 1981. god. zapošljava se na Šumarsko mfakultetu u Zagrebu na mjestu asistenta iz predmeta šumarska fitocenologija gdje, uz kraći prekid zbog služenja vojnog roka, radi do danas. U međuvremenu upisuje postdiplomski studij, a u listopadu 1984. god. brani magistarski rad: »Doprinos fotointerpretacijske analize vegetacijskom istraživanju šumskih zajednica Nacionalnog parka Risnjak«. Tijekom 1985. i 1986. god. obavlja polugodišnju specijalizaciju u nekoliko znanstvenih i stručnih organizacija susjedne Austrije. Na matičnom Fakultetu aktivno je uključen u znanstveno-nastavni rad za šire područje šumarske fitocenologije, a uz to je član više strukovnih i društvenih organizacija. U radu prof. dr. Đure Rauša »Djelo i život akademika Milana Anića« (Glasnik za šumske pokuse 26´1990) iz podužeg popisa Krasnara koji su službovali na Šumarskom fakultetu u Zagrebu za vrijeme i nakon smrti prof. dr. Milana Anića vidljivo je zapravo koliko je bila čvrsta veza s njegovim zavičajem. I za mnogobrojne šumarske inženjere i tehničare iz Krasna i bliže okolice, kod izbora životnog poziva sigurno je renome ovog izuzetnog šumarskog znanstvenika imao određenu težinu. Uza sve to od doktorata našeg profesora Anića 414 |