DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 82     <-- 82 -->        PDF

U SUSRET 150-oj OBLJETNICI HRVATSKO-SLAVONSKOGA
ŠUMARSKOG DRUŠTVA


MILAN DURST BIO JE 11 GODINA PREDSJEDNIK H.-S.
ŠUMARSKOG DRUŠTVA


Od obnove rada 1846. godine osnovanog
Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva
1876. godine do njegovog sjedinjavanja
s društvima iz Slovenije, Bosne i
Hercegovine te Srbije u Jugoslavensko
šumarsko udruženje početkom 1921. godine
na čelu Upravnog odbora bilo je
devet predsjednika. Najduže predsjednikovao
je Marko grof Bombeles — 13
godina, a slijedi ga Milan Durst sa 11
godina. Danas se možemo zapitati, tko je
bio Milan Durst i po čemu je zavrijedio
povjerenje članstva H.-s. šumarskog društva,
da mu toliki niz godina povjere
predsjedništvo svog društva?


Otac Milana Durstva bio je također
šumar i u službi Vojne Krajine, pa je
Milan rođen u Pančevu 1839. godine. Kako
mu je otac bio premješten u Petrinju
(II. banska pukovnija), to je Milan
u Petrinji svršio i osnovnu školu. Gimnaziju
je, kao privatist tj. bez redovnog
polaženja nastave, završio u Vinkovcima,
a šumarstvo na C. i kr. šumarskoj akademiji
u Mariabrannu kod Beča 1860. godine
kao krajiški stipendist. Počeo je
raditi u Petrinji, nastavio kraće vrijeme
u Otočcu, pa opet na području II, banske
pukovnije a prvi dio svoga rada u šumarstvu
završio kao upravitelj Šumarije
u Jasenovcu 1871. godine. Prvi dio, jer
je te godine premješten u C. i kr. zapovjedništvo
Vojne Krajine u Zagrebu,
koje je bilo i vrhovna zemaljska uprava
za Vojnu Krajinu. Te, 1871., godine donesen
je »Zakon od 8. lipnja 1871. o ustanovama
za otkup prava na drvlje, pašu


i uživanje šumskih proizvoda, što krajiški
stanovnici imadu u državnim šumama
nalazećim se u vojnoj Krajini«,
dakle u vrijeme kada je šumarima u
Vojnoj Krajini predstojao veliki posao,
posao diobe tadanjeg šumskog posjeda
na dio koji ostaje državi i na dio koji
dobivaju Krajišnici na uživanje, za koji
će se kasnije, Zakonom od 15. lipnja 1873.,
za gospodarenje tim šumama osnovati
imovne općine. Za državne šume Durst
je 1. lipnja 1874. imenovan za upravitelja
Krajiške šumske uprave a 1877. šumarskim
ravnateljem na kojoj dužnosti
ostaje do umirovljenja krajem 1894. godine.
U međuvremenu tj. 1881. godine ukinuta
je Vojna Krajina ali su za državu
odvojene šume potpale pod Ministarstvo
u Budimpešti i, zapravo, smatrane madžarskim
državnim šumama. Ovo posebno
naglašavamo, jer su Mađari nastojali
mađarizirati upravu čemu se Durst odlučno
i uspješno suprotstavljao, uspio
je sačuvati hrvatski jezik u šumarskoj
službi i očuvati slobodu šumarskih činovnika
kao slobodnih građana. Pretpostavlja
se, da je po ocu češkog porijekla,
ali majka mu je bila Hrvatica i Hrvatom
se smatrao i on. Uostalom to potvrđuje
i činjenica, da je njegova smrt
komerirana vi dnevniku »Obzor« s dva
članka (Milan pi. Durst i O Milanu Durstu).
Svoj opstanak kao ravnatelja do
umirovljenja Durst, a i šumarstvo Hrvatske,
može zacijelo zahvaliti činjenici,
što je bio odlikovan vitezom reda željezne
krune III. razreda. Tim odlikovanjem