DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 101     <-- 101 -->        PDF

Jedna druga vrsta pauka, raširena po čitavoj Kubi, zove se pauk-pticožder
(Eurypelma spinicrus). On nije otrovan, ali svojom veličinom (preko 6 cm duljine)
i crnim, gusto dlakavim tijelom, djeluje zastrašujuće. Ime je dobio po tome, što
je zaista u stanju svladati i manje vrste ptica. Isto tako uspješno lovi i gušterice,
iako se najviše hrani raznim kukcima. No, zanimljivo je da je unatoč tome najčešće
i sam žrtva kukaca, točnije, jedne vrste ose kopačice (porodica Sphecidae). Jedna
takva osa — tanka pjeskorovka — česta je u nas i u čitavoj Evropi, gdje kopa
hodnike u suhim i pjeskovitim tlima. Kubanska vrsta (Pepsis marginata), koju
domoroci nazivaju »vražjim konjićem« (šp. caballito del dialbo) dugačka je do
6 cm, tj. 2—3 puta veća od naše. Ta je osa specijalizirana upravo za lov na pauka-
pticoždera. U borbi s njime osa ga gotovo uvijek uspijeva ubosti žalcem u nervni
ganglij glavopršnjaka. Pošto ga je tako paralizirala, ali ne i ubila, osa na njegovo
tijelo odloži jaja, ličinke koje će se uskoro iz njih izleći, bit će opskrbljene svježom
hranom za čitavo vrijeme svog razvoja. Borba između ova dva prirodna neprijatelja
zorno je prikazana na preparatima u Prirodoslovnom muzeju koji nosi ime
Aleksandra Humboldt a u Trinidadu, izvanredno očuvanom kubanskom gradiću
iz vremena španjolskih konkvistadora.


Alcksander von Humbold t (1769—1859), glasoviti njemački prirodoslovac,
prilikom znanstveno-istraživačkih putovanja po mnogim zemljama Srednje i Južne
Amerike počekom 19. stoljeća, dva puta je posjetio i Kubu. Dragocjeni rezultati
tih njegovih istraživanja sadržani su u 30 opsežnih svezaka. S pravom se kaže da
je Humbold t znanstveno otkrio Novi Svijet. Njegovim je imenom nazvano
više mjesta širom svijeta nego imenom bilo kojeg drugog znanstvenika. Tako
npr. njegovo ime nosi 14 gradova i 1 pokrajina u SAD, planine u Sjevernoj i Južnoj
Americi, Australiji, Novom Zelandu ... jedna morska struja, glečer, zaljev, nacionalni
park, pa čak i jedno »more« na Mjesecu. I, konačno — Univerzitet u istočnom
dijelu Berlina, rodnog grada Aleksandra von Humbolta .


Termit nosonja, mrav-krojač i mrav-lav


Endemizam je jedna od temeljnih značajki svake otočne faune. On je na Kubi
jako izražen. Oko 90% svih vrsta beskralješnjaka su endemi, tj. žive samo na Kubi
i nigdje drugdje. Takav je npr. Battus gundlachianus, jedan od najljepših na svijetu
danjih leptira, iz porodice jedarca (kamo spada i naš »lastin rep«). Štoviše, ni njega
nema po čitavom otoku, nego samo u istočnom dijelu, ali je tamo, na obroncima
planinskog masiva Sierra Maestra, daleko brojniji od svih ostalih danjih leptira
zajedno. Gotovo isto — osim brojnosti — može se reći i za srodnu vrstu Papilio
columbus, koja je — kako se iz naziva vidi — posvećena slavnom Španjolcu koji
je otkrio Ameriku.


Kubanska entomofauna bogata je vrstama koje ptice izbjegavaju zbog njihova
izgleda, neugodna mirisa i neobična ponašanja. Tu prije svega spadaju tropski
leptiri iz porodice Heliconidae. Ti se leptiri odlikuju uskim prednjim krilima,
dvostruko duljim od stražnjih, izrazito kijačastim ticalima i živim bojama. Lete
polako, tromo, u skupinama od 5—10 primjeraka. Upravo je na toj porodici leptira
engleski prirodoslovac Bate s otkrio pojavu mimikrije, koja se sastoji u napadnoj
vanjskoj sličnosti dviju različitih vrsta. Jedna od njih je otrovna, odbojna
okusa ili na neki drugi način zaštićena od grabežljivaca, a druga ja zaštićena samim
time što je po vanjskom obliku slična prvoj.