DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 107 <-- 107 --> PDF |
»Bijelo zlato« Kube Po šećernoj trsci Kuba je poznatija od bilo koje druge zemlje na svijetu, iako se po ukupnoj površini pod tom kulturom ne nalazi na prvom mjestu. Ta je površina npr. u Brazilu 1,3 puta, a u Indiji 1,8 puta veća nego na Kubi. No, teritorij Brazila je 70 puta, a Indije 30 puta veći od kubanskog, što znači da je koncentracija šećerne trske na Kubi daleko veća. Šećerna se trska prostire, gotovo bez prekida, od mjesta Pinar del Rio na zapadu do Guantanama na istoku, u dužini od oko 800 km. S približno 1,5 milijuna hektara, to je najveći bazen šećerne trske na svijetu. S time u vezi jedan zanimljiv podatak: ukupna lisna površina 7 puta je veća od posađene, ili otprilike tolika da bi se njome mogao pokriti čitav otok. Taj golemi asimilacijski aparat bez prestanka proizvodi šećer — »bijelo zlato« Kube. Šećerna trska (Sackarum officinarum), iz porodice trava (Gramineae), porijeklom je iz Indije i Kine, a danas se uzgaja u svim tropskim zemljama. To je višegodišnja, busenasta biljka, visoka 2—4 m, a debela 4—6 cm. Od velikog broja varijeteta uzgajaju se uglavnom oni, koji su izgubili sposobnost cvjetanja pa se razmnožavaju vegetativno. Kampanja sječe i prerade šećerne trske na Kubi zove se zafra. Sječa trske dugačkim i teškim noževima, maeetama, spada u najteže fizičke poslove. Zato »mačeterosi« dobivaju posebnu hranu, a zarada im je 3—4 puta veća od prosječne. Najbolji od njih slave se kao heroji rada, slično kao što smo i mi u prvim poslijeratnim godinama slavili udarnike u našim rudnicima uglja. »Mačetero« je s vremenom postao neka vrsta nacionalnog simbola Kube. Od prije nekoliko godina zafra se počela naglo mijenjati, a »mačeterosi«, kao sjekači trske — nestajati. Njih sve više zamjenjuju suvremeni strojevi, veliki kombajni, koji isti posao obavljaju puno brže i jeftinije. Proizvodnja šećera usko je povezana s proizvodnjom ruma i ploča iverica. Rum se dobiva destilacijom prevrele melase šećera od šećerne trske, a iverje od isprešane stabljike služi kao materijal za ploče iverice. Kuba proizvodi godišnje oko 5 milijuna litara ruma, od čega oko 1 milijun otpada na čuveni »Havana club«. »Veseli sin šećerne trske«, kako ga je netko nazvao, glavni je sastojak stotinjak raznih vrsta koktela. Najpoznatiji je svakako Cuba libre, što na španjolskom znači Slobodna Kuba. Nastao je još početkom ovoga stoljeća, poslije rata sa Španjolcima, kada je Kuba stekla nezavisnost. Za mojito bitan su sastojak listići mente. To je bilo omiljeno piće Ernesta Hemingwa y a za vrijeme njegova boravka na Kubi, gdje je napisao glasoviti roman »Starac i more« za koji je 1954. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost. Duhan, pušenje i Fidel Castro Kubanci su pušili još u ona davna vremena kada je duhan u Evropi bio potpuno nepoznat. Nedugo nakon iskrcavanja na Kubi, 5. studenog 1942. K olumb o je u svoj brodski dnevnik zapisao ono što su mu ispričala dva njegova mornara, zapanjena onim što su vidjeli. U dnevniku je zapisano kako »ovdje, u novoj zemlji, muškarci i žene hodaju s nekim upaljenim zavijutkom u ustima i od toga su potpuno obavijeni dimom...«. |