DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 108     <-- 108 -->        PDF

Bila je to prva vijest u duhanu i pušenju, jedna od mnogih koje su pristizale
iz dalekih, do tada nepoznatih krajeva. Dvadesetak godina poslije Kolumb a
duhan je prenesen u Portugal i Španjolsku, gdje se ispočetka uzgajao kao rijetka
ukrasna i ljekovita biljka. Znanstveni naziv Nicotiana tabaceum dobio je po
francuskom ambasadoru na lisabonskom dvoru Nicotu , koji je sjemenke duhana
poslao Katarini Medici , i po nazivu tabaco, koji potječe od Indijanaca
sa otoka Haiti.


Tek kada se počeo upotrebljavati »na kubanski način«, tj. pušenjem, a kasnije
i šmrcanjem i žvakanjem, od svete i ljekovite biljke duhan se pretvorio u
»đavolju travu«, kako su ga neki Španjolci prozvali. Dobrovoljno trovanje nikotinom
počelo se poput kuge širiti čitavom Evropom i svijetom. Vlasti su ispočetka
pušenje strogo zabranjivale, a kada to nije pomoglo, izmislile su lukav ali jednostavan
način kako da iz pušačke strasti izvuku što više financijske koristi. U
Francuskoj je več 1674. godine osnovan državni monopol na duhan, koji je postao
bogato i sigurno vrelo državnih prihoda. U tome su joj se kasnije pridružile i
ostale države.


Kuba je po svom duhanu poznata širom svijeta. Po visini prihoda za državu
duhan se nalazi na drugom mjestu, odmah iza šećerne trske. Uzrok tome nije
količina proizvoda, jer u ukupnoj svjetskoj proizvodnji Kuba sudjeluje sa svega
1%. Ono što visoko kotira na svjetskom tržištu je izvanredna kvaliteta kubanskog
duhana. Najviše se uzgaja u pokrajini Pinar del Rio. Na crvenim tlima plodnih
ravnica i dolina uz rijeke, koje se na španjolskom zovu las vegas, mogu se vidjeti
prostrane i vrlo dobro njegovane kulture čuvenih varijeteta te biljke kao što su
npr., havanensis, virginica i dr.


Za izradu kutija za cigare Kubanci upotrebljavaju najviše već spomenuto
»cedrovo« drvo (Ccdrela mexicana), koje je upravo po tome dobilo još jedan
engleski naziv: cigar box cedar, »Cedrovina« se odlikuje svijetlom zlatnožutom
bojom, vrlo karakterističnim ugodnim mirisom i gorkim okusom. Srž je otporna
na insekte, ali bijel vrlo rado napadaju bijelikari, tj. kornjaši iz porodice Lyctidae.


Fidel Castro , vođa kubanske revolucije, dugo je vremena bio nezamisliv
bez maslinastozelene vojničke uniforme, brade i »Havane« — cigare. Međutim,
taj njegov imidž, koji je tako dosljedno i uporno njegovao, iznenada se promijenio.
Više nema — cigare. Jednog dana u jesen 1985. godine vrhovni poglavar
države odlučio je odreći se pušenja, na sveopće iznenađenje Kubanaca i zaprepaštenje
privrednika u duhanskoj industriji. I ne samo to, nego je javno apelirao
na svoje sunarodnjake da ga u tome slijede. Ne zna se točno koliko je u tome
uspio. Statistika je doduše zabilježila podatak da je u prve dvije godine nakon
toga proizvodnja duhana na Kubi opala za 10%, ali je teško reći koliko je za to
kriv (ili zaslužan) šef kubanske države. Zna se samo da je on za svoj javni istup
u borbi protiv pušenja, potkrepljen vlastitim primjerom, primio posebno odlikovanje
od Svjetske zdravstvene organizacije.


Ono čega se Castr o ni pq koju cijenu ne želi odreći jest socijalističko
društveno uređenje države i u tome je odlučniji nego ikada ranije. Do prije nekoliko
godina njegova je lozinka bila »Patria o tnuerte!« (»Domovina ili smrt!«).
Sada ona glasi »Socialismo o mtierte!« (»Socijalizam ili smrt!«).