DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 14 <-- 14 --> PDF |
4.4. Vol umni rast Na grafikonu 3 su prikazani podaci o volumnom rastu, koji je funkcija debljinskog i visinskog rasta. Registrirana drvna masa po vrstama u ovim mladim kulturama vrlo je interesantna i od praktičnog je značaja. U 12. godini daleko najveću drvnu masu imalo je srednje stablo primorskog bora (0,016 m:!), a najmanju srednje stablo običnog čempresa (0,00097 m"´). Volumni rast kod istraživanih četinjača od dvanaeste do dvadesetčetvrte godine bio je dosta intenzivan, pogotovo kod primorskog bora. U 24. godini, kada su i izvršene zadnje izmjere na kulturama, drvna masa srednjeg stabla primorskog bora iznosila je 0,0834 m3, što je za oko 4 puta više od običnog čempresa (0,02385 m:1), za 2 puta više od atlaskog cedra (0,0406 m3), i za 0,0141 m3 više od crnog bora. Iznijeti podaci pokazuju da se primorski bor, atlaski cedar i obični čempres, iako alohtone šumske vrste, vrlo dobro adaptiraju ekološkim uvjetima koji vladaju na ovom krškom području, a uz to su, ne samo s melioracionog već i ekonomskog stanovišta vrlo interesantne vrste. Primorski bor je dao najbolje rezultate na plohi Klačine. Osim na plohi Klačine vrlo dobro se razvija i na nekim drugim lokalitetima u submediteranskom krškom području Dalmacije. To je vrsta koja se odlikuje velikom sposobnošću prirodnog širenja i sjemenom i brzim rastom u prvim godinama, što mu daje velike prednosti u odnosu na druge vrste. Tom boru u submediteranskom području Dalmacije treba posvetiti mnogo veću pažnju nego do sada i to ne samo kod pošumljavanja goleti već i za popunjavanje prorijeđenih panjača i šikara, jer bi se na taj način relativno brzo i jeftino te površine očetinile, kasnije i prirodnim putem. Uz primorski bor najbolje rezultate na plohi Klačine, naročito u debljinskom i volumnom rastu, dao je crni bor. To je autohtona šumska vrsta kojom se duže vremena pošumljavalo i postizalo dobre rezultate u hladnijem submediteranskom krškom području Dalmacije. Eksperiment na plohi Klačine to je samo potvrdio. Za pošumljavanje submediteranskog krškog područja Dalmacije u obzir dolazi i atlaski cedar. Na plohi Klačine pokazao je svoju vrijednost, pa i neke prednosti pred ostalim istraživanim četinjačama. Nešto zaostaje u rastu za primorskim borom, ali zato nadmašuje čempres i po visini od 22 godine crin bor. Sve ovo, naravno, govori da je atlaski cedar vrsta na koju treba najozbiljnije računati prilikom budućih pošumljavanja submediteranskog krškog područja Dalmacije, a s kojom se do sada nije uopće iadilo. Obični je čempres u odnosu na prethodne tri vrste dao nešto slabije rezultate, koji su međutim još uvijek zadovoljavajuće. Osim toga, pokazalo se da je čempres vrsta koja može uspijevati ne samo u eumeditranskom već i u submediteranskom dijelu, području bijelog graba i hrasta medunca, odnosno u krajevima u kojima minimalna temperatura silazi i do —24° C. |