DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 15 <-- 15 --> PDF |
5. ZAKLJUČCI Na temelju obavljenih istraživanja mogu se donijeti slijedeći zaključci: 1. Primorski bor, atlaski cedar i obični čempres su imali mali postotak preživljenja na objektu Klačine. Samo nešto bolji rezultat zabilježen je kod crnog bora i to nakon prvog vegetacijskog perioda. Visok postotak sušenja biljaka rezultat je »klasičnog« načina pošumljavanja sadnjom biljaka golog korijena i uz to mladim slabo razvijenim biljkama. 2. Najveću visinu u ovom istraživačkom razdoblju imao je primorski bor, kao izrazito brzorastuća vrsta u mladosti, a za njim nešto zaostaje crni bor, atlaski cedar i čempres. Atlaski cedar zaostajao je čak i za čempresom do 18. godine kada ga je nadrastao kao i crni bor od 22. godine (graf. 1). 3. U pogledu debljinskog rasta odnosi među istraživanim vrstama su znatno izraženiji. Najveći prsni promjere postigao je primorski bor, zatim crni bor, atlaski cedar i najmanji obični čempres. 4. U pogledu volumnog rasta odnosi među vrstama su identični kao i za dcbljinski rast. Vodeća je vrsta primorski bor sa zapreminom prosječnog stabli u 24. godini od 0,0834 m\ 5. Pozitivni rezultati koje su postigle istraživane četinjače na plohi Klačine imaju i sasvim praktično šumsko značenje, jer se pokazalo da se uz crni bor, kao autohtonom šumskom vrstom, mogu koristiti pri pošumljavanju submediteranskog krškog područja, kao pionirske vrste, i primorski bor, atlaski cedar i obični čempres. 6. Kako se radi o trajnom eksperimentalnom objektu, značajnom za submediteransko krško područje Dalmacije, praćenje rasta i razvoja navedenih šumskih vrsta je nastavljeno. LITERATURA 1. Balen , J. (1926): Pošumljavanje krša i goleti. »Pola stoljeća šumarstva«, Zagreb. 2. Bel tram, V. (1935): Krš i njegovo pošumljavanje, Šumarski list, Zagreb. 3. Bertović , S. (1975): Prilog poznavanja odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj, Acta Biologica VII/2, Zagreb. 4. Giperborejski , B. (1952): Vrste drveta za pošumljavanje krša Dalmacije, Šumarski list, Zagreb. 5. Gračanin , Z. (1957): Pedološke prilike demonstracionog objekta kod Peruče, Zagreb. 6. H or vat, A. (1961): Osvrt na tehniku pošumljavanja degradiranih površina sadnjom biljaka i perspektive njezinog razvoja, Šumarski list, 5—6, Zagreb. 7. Jedlowski , D.; Topić, V. (1973): Istraživanje mogućnosti podizanja kultura introdukcijom vrste Pinus eldarica, posebno u submediteranu, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split. 8. Klepac , D. (1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb. 9. Marčić , M. (1924): Čempres, Šumarski list, 1, Zagreb. 10. Meštrović , Š. (1972): Uspijevanje primorskog bora (Pinus pinaster Ait.) u kulturama Hrvatske, Šumarski list, 5—6, Zagreb. 449 |