DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 17 <-- 17 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER UDK 630*414.23 (497.13) 001 Sum. list CXIV (1990) 451 OPTEREĆENOST KULTURA CRNOG BORA (Pinus nigra Arn.) NA PODRUČJU ISTRE SUMPOROM I TEŠKIM METALIMA Nikola KOMLENOVIĆ, Branimir MAYER, Petar RASTOVSKI SAŽETAK: Na području Šumarije Labin gdje se nalazi TE Plomin utvrđeno je najjače oštećenje kultura crnog bora na području Istre. Analizama borovih iglica iz ovih kultura dobivene su najviše koncentracije sumpora, a u prvih 5 cm humusnoakumulativnog horizonta tla najviše koncentracije sumpora i olova, te u većiniIstre. slučajeva cinka u odnosu na kulture u drugim dijelovima Ključne riječi: Istra, crni bor, oštećenost, sumpor, teški metali UVOD Procjenom oštećenosti šumskih sastojina, provedenom tijekom 1987. godine, utvrđeno je da oštećenost crnog bora na području Šumskog gospodarstva Buzet iznosi 57% (Prpi ć i sur. 1988). U 1989. godini ona je bila nešto niža (48%). Međutim, na području Šumarije Labin registrirano je svega 12% neoštećenih stabala. Već su prva naša istraživanja, provedena u istočnoj Istri, pokazala da crni bor u okolišu termoelektrane Plomin ima značajno više koncentracije sumpora u iglicama od crnog bora na području središnje Istre i nekih drugih područja Hrvatske (Komlenović i Pezdirc 1987). Kada smo naša istraživanja ponovili naredne godine i proširili ih na čitavu Tstru dobili smo potvrdu ovih rezultata (Komlenovi ć 1989). Koncentracije sumpora bile su najviše na području Šumarije Labin i općenito u istočnom dijelu Istre. Te se koncentracije približavaju prirodnim vrijednostima, karakterističnim za crni bor, u središnjoj Istri. U okolišu Pule i sjeverozapadnom dijelu Istre, gdje treba računati s neposrednim utjecajem koparske i tržšćanske industrijske zone te utjecajem Tvornice cementa u Umagu, utvrđen je lagani porast S-koncentracija. Zanimljiv je podatak da su u kulturi crnog bora na sjevernom dijelu otoka Cresa, koji se nalazi pod neposrednim utjecajem rafinerije u Urinju i koksare u Bakru (vjetar bura), registrirane više koncentracije sumpora u iglicama nego LI kulturi crnog bora na imisijama manje izloženom južnom dijelu Cresa. Da utvrdimo da li pored nepovoljnog neposrednog i posrednog utjecaja S02 na kulture crnog bora treba računati i sa štetnim utjecajem teških metala, zajedno sa uzorcima iglica za analize sumpora i drugih elemenata ishra - Dr. Nikola Komlenović, dr. Branimir Mayer, dr. Petar Rastovski, Šumarski institut, Jastrebarsko. 451 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 18 <-- 18 --> PDF |
**,: ,./* Oštećenje crnoga bora |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 19 <-- 19 --> PDF |
ne, sakupili smo 1988. godine i uzorke tla te u njima utvrdili sadržaj sumpora i teških metala. OBJEKTI ISTRAŽIVANJA Osnovni podaci o zemljopisnom položaju te ekološkim značajkama pokusnih kultura daju se u tabeli 1, s napomenom da su podaci o padavinama uzeti iz atlasa klime Jugoslavije. METODE RADA Našim smo istraživanjima na području Šumskog gospodarstva Buzet obuhvatili 20 kultura crnog bora, najbližih presjeoištima Gauss-Krugerove koordinatne mreže 16 X 16 km. Odabrane su kulture čija se starost kreće u pravilu između 30 i 60 godina. Na svakoj je plohi označeno po 12 dominantnih i nuzgrednih stabala i sa njih sakupljena po 4 prosječna uzorka jednogodišnjih iglica. Isti su uzeti i;: sedmog pršljena od vrha stabala u mjesecu rujnu 1988. godine. Prosječni uzorci tla sabrani su u isto vrijeme sa makrostaništa (podalje od stabala) iz površinskog dijela humusnoakumulativnog horizonta (0—5 cm). Provedena si; i odgovarajuća istraživanja fiziografskih svojstava tla, radi određivanja njihove nedosistematske pripadnosti. Sumpor u biljnom materijalu i tlu određen je na aparatu za analize sumpora Lećo. Dušik je utvrđen metodom Kjeldahla. Za analize drugih elemenata ishrane suha biljna tvar je rastvarana smjesom sumporne i perklorne kiseline. Iz ekstrakta je fosfor određen kolorimetrijski, kalij i kalcij plamenfotometrijski, a ostali elementi metodom atomske absorpcione spektrofotometrije. Olovo, bakar i cink ekstrahirani su iz tla sa HC1 po metodi Briin e i Ellinghau s (1981) te određeni metodom atomske absorpcione spektrofotometrije. REZULTATI ISTRAŽIVANJA SA DISKUSIJOM Analitička istraživanja iglica Podaci o koncentracijama sumpora u fotosintetskim organima crnog bora prikazani su u tabeli 2 i na grafikonu 1. Odavde proizlazi da oni pokazuju vrlo dobro podudaranje s podacima iz 1987. godine. Značajno najniže koncentracije sumpora utvrđene su u iglicama crnog bora u kulturama Novigrad, Lesiščina, Trviž, Vodice, Belej, Kras, Trstenik i Rupe. Slijede kulture u Oprtlju, Manjadvorcima, Kaštelu, Fuškulinu, Šušnjevici, Meragu i Puli, u čijim su iglicama utvrđene koncentracije koje odgovaraju graničnom području. U kulturama Vozilići, Poljane, Kršan, a posebno Ripenda te Golji koncentracije sumpora u iglicama su tako visoke da se treba računati s neposrednim nepovoljnim utjecajem S09 na borove kulture. To potvrđuju i vizuelni simptomi, karakteristični za toksicitet sumpordioksida, opisani u 453 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 20 <-- 20 --> PDF |
d o-o -a d c d ´) IH 01 o a i_´ 3 EN cj 0 . -» B 0 W n H & o M Z d N Ž&, ^ :2 d ° E rg d d^ d 3^^( .j< a d o .rt .^ TJOOftO . J2L> G3,D a PMM XI 3 3™ 3 U "OX)c/3 ZJ a) njXJ o 3 835 7; a C n C a& °xsxiT,xj § p .L i) a) d u 2 eS — _ G S > O O OS a .2.2 « 0 5 d d S d as *- E E _g o o P u & g -rj d ea 0 o´E´E^´S >H -2 5 > C > a « s-i SH y >-, u.Si ta d «10 O Pi u < *L E oo o 00000 0OO\ ON inoifio^i ^ E 00 t-. OO O—H—tCJO d d>o d 1° d fflAl W o .Si.Sip.jS.S fl a d d L o ^^IH« g dc x>TJl2´xl| -a c.E P SH SH,^ oh d a> d d n ,fi IH "^ N u h & d P. 0 PI 9 d S in d´S n d dX d M T .5-S H C VH eS XJ xi d xJ d>N d «t to « tn n-> Di o ex Sort S J) 3 * E in » O d o inm OOOOO X> 2 so xs d u M 3 OJ M *- »"´2 o 3 d 2 HOWHJS Hall d w co t—11—i »-H en Cj C5 Cj Cy rt a o d d d C C ´p´c´c´c´c O d 9 -a-a >C/) >C/J >V) >C/1 >C/) "EJj-t! d d d "d XJ XI T3T3 u o a U flj U QJ U pp. S_ in !_ 1-, IH N d d C/3 C/3 C/3 C/3 d NN i-H INf l ITl\Dt^ DOC\ 2| 03 P. 454 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 21 <-- 21 --> PDF |
o I c c ft« O ^ ON NO c i ~- ^, r~ ^ CN ^f 0> odo´o« o"o~ ooooo L> 13 cđ H 3 « VOOO r~1°\^H t^oOw C~-„t^ C T-H ON irTo\ CN tv| ^| CN rj- (N (N 3 .-s > 3 -3 0 CJ I o;q* nqaqt-, IO CA a M sONOTt*´>r^´io NO NC i/-f .>" >in 3 od 00 MOV D. >.-H * 3 <« NO \o \o~r--´ 0 Ol > CA CJ CB ca 3 do ^ MOOOCOO \ »-Tr-cToo oC^^r^j-´oo" rooC E c 01 +-* 4 trn«! (0 a-a CO -H LT) ^J" ^o ^ojy; ooo M M u* 3 si U k. "G 0 XI 60 os, OvOOOM © NO ^O © OOntO O *© 10 \o -*i-10 oq„MO ča -*-0) * C L « u o O ci o NO o.^ CN \o oo io r>. XI E fN r-r- ON ca O O -H O j OO o^oo (NOOO ^H O i-ess »i« o"o"o~ i 0"0~CD0"´0" 01 +J 3 3 3 C/l 3 eg 5 - 3 o omcN rn O0 cn CN O m © r--m Hi^omio vO ^ o đ oo o o COG\CACOO\ ON ON I—i ON m—r m r^) o OOv a *d o_o_o o o ©©^^ © rtcb S 3 Mg 00 o"o"o"o~o~ ©"©"o"o" o"o ´o o o o"o" t/1 o\ ON CN OO IO OO IO rs 01 3 ^H (N mO o o_ q o N o" o" o" o" ca ^o S O i tO o LH Q" s « o X >:L7 "0 o cđ.S ca 9 CđT _sy bi Lj ca o IO ^H o´ cđ C3 .s-s bi 3 « 3 o «J4 >U Cđ cđ — cđ — li 5 ~- :L^. OI L. CJ O 3 cđ 233 cf 3- OJ c .2? OJ .y ca o Q Q Q Q -»´ NL?B c/) C/J c/3 _> S-. O 0 3 c/) 3 cđ .2 "u J SSLSJS M H J J J H > CL e> a 2cq | 3 0. 3s ca 6f 3 3 u CL C/3 ca cđ "i cđ 3 p N o "ćj a D. "3 5 03 +J - ca Li 3 Ni 00 č/>´ 01 0 o 3 gqo|d in sOt^OOo\ o ~- CNI m o ^ io ^r i^- cx5 lojg tf |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 22 <-- 22 --> PDF |
SUMPOR tlo SUMPOR lr icc # ´ jp« Jn b ´ ´ ´ v_n o Cuu O Pb, Zn, n^/k^ 4 ´ 1 1 ´ >JI ´ U ´ ´ NOVIGRAD iiiwiiiiiii´iiiiii! un a te iiii;i,;iullij«illi]||||[ili| li 1 O ssi O }- D O CJ 3 H-C». Hi « n s KBAS LESIŠĆIHA HAKJADVORCI (ofiScSncoL. m E3i c : H-3 c w OM L *J D 3 no o » X I c oC 3 ff TESTENiKVODICE ^^^^^^^^^^^^^mninHninimnininmBannnnHmHimingDi ife«—3 » iseo POLJANARUPE KaP!Ii;!|JlWp!™´llllllllllai´1^ MIPJPIIJI^™1 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 23 <-- 23 --> PDF |
našim ranijim radovima (Komlenović i Pezdirc 1987, Komlenov i ć 1989). Iglice prijevremeno otpadaju tako da su na izbojcima crnog bora u mjescu rujnu bila zastupljena 2—3 godišta iglica, a kod alepskog bora često samo najmlađe iglice. U nekim slučajevima vrhovi iglica bili su zahvaćeni klorozom, odnosno nekrozom. U blizini Plomina, posebno u kulturama Vozilići, Kršan, Ripenda i Šušnjevica došlo je i do intenzivnog sušenja stabala. Podaci o drugim elementima ishrane prikazuju se u tabeli 3. Koncentracije elemenata ishrane u iglicama crnog bora Tabela 3. N P K Ca Mg Fe Mn Zn Kl! . 11 u r a «/> ppm 1. NOVIGRAD 0,79 0,105 0,38 0,78 0,108 84 26 11 2 FUŠKULIN 0,83 0,098 0,53 1.02 0,092 124 31 14 3. KAŠTEL 1,06 0,128 0,45 0,79 0,134 128 32 12 4. PULA 1,07 0.104 0,48 0,82 0,113 705 17 12 5. TRVIŽ 0,76 0,096 0,51 0,71 0,105 102 61 12 6. OPRTALJ 0,98 0 122 0,59 0,63 0,116 104 79 13 7. KRAS 0.84 0.090 0,52 0,77 0,134 89 65 15 8. LESIŠČINA 0,70 0,109 0,66 0,59 0,106 50 23 2! 9. MANJADVORCI 0,85 0,107 0,65 0,69 0,096 88 52 14 10. TRSTENIK 1.02 0,109 0,38 0,77 0,122 127 70 15 11. VODICE 0,98 0,094 0,44 0,68 0,119 97 57 16 12. POLJANE 1,03 0,104 0,63 0,59 0,103 99 27 19 13. RUPE 0,99 0,109 0.44 0,62 0,214 78 68 14 14. KRŠAN 0,90 0,099 0,49 0,76 0,125 101 37 14 15. VOZILIĆI 0,96 0,110 0,68 0,74 0,102 116 46 15 16. GOLJI 0,92 0,104 0,72 0,64 0,102 105 47 15 17. REPENDA 1,04 0,119 0,56 0,78 0,088 100 38 16 18. ŠUŠNJEVICA 1,20 0,115 0,56 0,75 0,119 88 33 13 19. MERAG i,23 0,128 0,64 0,70 0,191 65 21 29 20. BELEJ 1,02 0,113 0,65 0,59 0,205 87 26 28 U iglicama crnog bora utvrđene su relativno niske koncentracije dušika i fosfora. To je inače karakteristika istraživane vrste drveća, ali je na to sigurno utjecala i vrlo izražena suša tijekom vegetacijske sezone 1988. godine. Pored toga tlo je u većini kultura slabo opskrbljeno fiziološki aktivnim fosforom. Fosfor se vjerojatno nalazi pretežno ili u manje pristupačnim Ca-fosfatima, ili je kao npr. u crvenicama vezan na aluminij i željezo, odakle ga također biljke teže usvajaju (Anić i Komlenović 1983). Bor u kulturama na dolomitnim rendzinama (Rupe Belej) ima izrazito najviše Mg-koncentracije u iglicama, dok kulture na crvenicama karakterizira općenito niski sadržaj kalcija u fotosinletskim organima. Teški metali i sumpor u tlu Rezultati određivanja sumpora, olova i cinka u prvih 5 cm humusnoakumulativnog horizonta tla s područja Istre i Cresa u 1988. godini (tabela 2, grafikon 1) pokazuju određene regionalne zakonitosti. To se prvenstveno odnosi na koncentracije sumpora i olova u tlu, koji su najniži u središnjoj |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Istri i južnom dijelu otoka Cresa (S u rasponu 0,036—0,068%, Pb 40—60 mg/kg), a najviše u okolišu Plominske termoelektrane (S 0,135—0,193%, Pb 100—124 mg/kg). Taj podatak upućuje na zaključak da ugalj koji koristi TE Plomin nema samo visok sadržaj sumpora, već on sadrži i dosta olova. Odavde također proizlazi da kulture crnog bora u okolišu Plomina nisu izložene samo neposrednom utjecaju visokih SO,-koncentracija već su one značajno opterećene depozicijama sumpora i olova (Komlenovi ć i suradnici 1988, Ko m len o vi c i Grača n 1989). Između navedenih koncentracija i regija, nalazi se zapadna Istra dok su na obroncima Učke i Ćićarije (sjeveroistočna Istra) utvrđena variranja u skladu s položajem plohe u reljefu. Tako najizloženija lokacija Trstenik (samostalna glavica s kotama oko 715 m) pokazuje apsolutno najveća opterećenja tla olovom (360 mg/kg) i sumporom (0,220%), međutim nedaleko locirana ploha 11 — Vodice na zaštićenom položaju u gorskoj dolini pokazuje opterećenja na nivou niskih opterećenja središnje Istre, što je u skladu s rezultatima istraživanja G1 a v a č a i sur. (1985) sprovedenih na području Gorskog kotara i ličkih planina. U istoj sjeveroistočnoj regiji ističe se ploha 12 — Poljana u kulturi crnog bora neposredno ispod frekventne prometnice Matulji — tunel »Učka« na kojem je utvrđen povišen sadržaj olova u tlu na 106 mg/kg. Zanimljiva je lokacija 19 — Mcrag na sjeveroistočnom dijelu otoka Cresa, koja je izložena neposrednom unosu polutanata vjetrom bura iz riječke rafinerije Urinj i koksare u Bakru, u odnosu na lokaciju 20 —Belej na južnom dijelu otoka Cresa. Odnos analiziranih elemenata u tlu lokacija Merag i Belej je slijedeći: sumpor 0,134:0,036%, olovo 69:47 mg/kg, cink 87:59 mg/kg, bakar 13,5:9,5 mg/kg. Od ostalih lokacija specifičnost je Pula, ploha 4 na kojoj su utvrđene koncentracije sumpora i olova, poput onih u zapadnoj Istri, no povećan je sadržaj bakra i cinka što se može pripisati okruženjem pulskom urbanom zonom. U pogledu sadržaja cinka utvrđene su njegove više koncentracije, osim u Puli, još u okolici Plomina i na lokacijama Trstenik, Manjadvorci i Merag, dok koncentracije bakra pokazuju nespecifične oscilacije. Usporedbom dobivenih koncentracija u tlima Istre i otoka Cresa s kriterijima Briine i Ellin ghaus-a (1981) može se zaključiti da olovo prelazi prag »podnošljivosti« na svim lokacijama okoliša Plomina i mjestimično razvedenom gorskom reljefu Ćićarije i Učke, dok je situacija s cinkom i bakrom povoljnija. Važne su i koncentracije sumpora u tlu koje pokazuju velike pravilnosti u odnosu na blizinu izvora onečišćenja i reljefnu poziciju što omogućuje zaključak da je došlo do porasta sadržaja sumpora u tlu iznad prirodnih vrijednosti. Štetni neposredni i posredni utjecaj sumpordioksida na šumske ekosisteme dobro je poznat i o tome postoji vrlo opsežna literatura. Tu problematiku detaljno smo obradili i u više naših radova (Komlenovi ć i Pezdirc 1987, Komlenović i sur. 1988, Komlenović i sur. 1989, Komlenović i Gračan 1989, Komlenović 1990. i dr.). Štetni utjecaj teških metala na šumsko drveće samo je nešto manje istraživan i još uvijek se intenzivno proučava. Tako je pored ostalog utvrđeno da olovo inducira nedostatke K, Ca, Mg, Fe, Mn i Zn kod šumskih biljaka 458 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 25 <-- 25 --> PDF |
(Kahl e i Breckl e 1989). Ovaj teški metal u povišenim koncentracijama posebno nepovoljno utječe na korijenov sistem (Jentschk e i sur. 1989). Teški metali mogu nepovoljno utjecati na fotosintezu, transpiraciju i druge fiziološke procese (Schlege l i sur. 1989 i dr.). Navedeni i drugi nepovoljni učinci teških metala posebno su detaljno obrađeni u knjizi F i edlera i Roslera (1987). Odnos sumpora u tlu i iglicama te nekih kemijskih svojstava tla Računom linearne korelacije dobivene su slijedeće korelacije: sumpor u iglicama r = 0,506 olovo u tlu r = 0,746 cink u tlu r = 0,420 bakar u tlu r = 0,205 pH (H,0) r = —0,293 pH (KČ1) r = —0,298 humus r = 0,702 ukupni N (tlo) r = 0,920 Odavde proizlazi da je između koncentracije sumpora u tlu i iglicama utvrđena srednje jaka korelacija. Visoki koeficijent korelacije pokazuje da opterećenje tla sumporom prati i povećano opterećenje tla olovom. To potvrđuje već navedeni zaključak da TE Plomin pored S02 također emitira olovo i druge teške metale. Povećanje sumpora u tlu prati i povećanje humusa i ukupnog dušika te pad reakcije tla. To upućuje na zaključak da depozicije sumpora uzrokuju porast aciditeta tla. Sumpor djeluje biocidno pa to može usporiti razgradnju organske tvari, odnosno usporiti oslobađanje dušika. Činjenica je, međutim, i to da organska tvar pored dušika i nekih drugih elemenata ishrane, sadrži i dosta sumpora. Ova vrsta degradacije tla sa širokim biokemijskim i pedogenetskim promjenama na velikim prostorima u negativnom smislu mijenja plodnost i proizvodnost tla što je najizraženije u blizini izvora onečišćenja kakav predstavlja TE Plomin. ZAKLJUČCI Iz rezultata istraživanja provedenih u kulturama crnog bora na području Istre i otoka Cresa proizlaze slijedeći zaključci: Na području Šumarije Labin, na kom se nalazi TE Plomin, najjače su oštećne kulture crnog bora u Istri. U okolišu Plomina i u blizini Rijeke utvrđene su značajno najviše koncentracije sumpora u iglicama crnog bora. Na istom području prvih pet centimetara humusnoakumulativnog horizonta tla također sadrži više sum 459 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 26 <-- 26 --> PDF |
pora i olova te n većini slučajeva i ciika u odnosu na tlo kultura u drugim dijelovima Istre. Koncentracije smpora u iglicama povišene su i u kulturama crnog bora kraj Pule, u sjeverozapadnom dijelu Istre, te na sjevrnom dijelu otoka Cresa. U iglicama crnog bora kultura na dolomitnoj rendzini utvrđene su najviše koncentracije magnezija. LITERATURA Anić, J., Komlenović , N. 1983: Utjecaj različitih oblika fosfora na ishranu biljaka običnog bora (Pinus silvestris L). Šumarski list, 7—8, str. 232—330. Briine , H., Ellinghaus , R. 198!: Sclnvermefallgehalte in hessischen Boden. Landw. Forschung, Kongressband Trier, 38, 338—349. Fiedler , H. J., Rosier , IT. J., 1987: Spurenelemente in der Umwelt, Jena. Glavač, V., Ko en i es, H., Prpić, B., 1985: O unosu polutanata u bukove i bukovo jelove šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije. Šumarski list, 9—10, str. 429—447. Jentschke , G., Go d bold, D. L., H liter man, A., 1989: Effects of lead on mycorhizal spruce seedlings. International Congress on Forest Decline Research, Fridrichshafen. Kahle , H., Breckle , S. W., 1989: Kritische Konzentrationen von Blei und Cadmium fiir Jungwuchs der Buche (Fagus sylvatica L.). Internationa! Congress on Forest Decline Research, Fridrichshafen. Komlenović , N., 1989: Utjecaj SO., i nekih drugih polutanata na šumsko drveće s posebnim osvrtom na SR Hrvatsku. Šumarski list, 6—8, str. 243—260. Komlenović , N., 1990: Opterećenost vegetacije grada Zagreba sumporom i mjere zaštite. Znanstveno savjetovanje »Zelenilo grada Zagreba«, JAZU, Zagreb 10. i 11. siječnja 1990., str.´7—9. Komlenović, N., Pezdirc, N., 1987: Koncentracije sumpora u lišću nekih vrsta drveća u Istri i Hrvatskom Primorju. Šumarski list, 1—2. str. 5—17. Komlenović, N., Gračan, J., Pezdirc, N., Rastovski, P., 1988: Utjecaj polutanata na bukove šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Šumarski list 5—6, str. 217—230. Komlenović, N., Harapin, M., Gračan, J., 1988: Kritične vrijednosti direktnih efekata zagađenosti zraka na šume, poljoprivredne usjeve i materijale. Šumarski list, 5—6, str. 247—254. Komlenović , N., Gračan , J., J989: Kritične vrijednosti opterećenja sumporom i dušikom. Šumarski list, 6—8, str. 363—371. Prpić, B., Komlenović, N., Seletković, Z., 1988: Propadanje šuma uSR Hrvatskoj. Šumarski list, 5—6, str. 195—215. Schlegel, H., G o d b o 1 d, D. L., Jentschke, G., Hii 11 e r mann, A., 1989: The influence of heavy metals on photosynthesis, International Congress on Forest Decline Research, Fridrichshafen. Sulphur and Heavy Metals Load on Cultures of Black Pine (Pinus nigra Arn.) on the Territory of Istria Soil samples taken from 20 representative cultures were analysed to determine sulphur and heavy metals content, together with needles samples for analysis of sulphur and other nutrition elements to find out whether heavy metals harmful influence should be taken into consideration together with the unfavourable direct and indirect influence of SO., on black pine in Istria and island Cres. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 27 <-- 27 --> PDF |
The following can be concluded from the research results. Black pine cultures are most severely damaged on the territory of forest enterprise Labin in Istria, where thermo-electric power plant Plomin is located. Considerably higher sulphur concentrations in black pine needles were found near Plomin and Rijeka. In the same region, top five centimeters of humus- accumulative soil horizon also contain more sulphur and lead, and in the majority of cases zinc too, as compared to soils in other parts of Istria. Sulphur concentrations in needles are higher in black pine cultures near Pula too, in northwestern part of Istria and in northern parts of island Cres. The highest magnesium concentrations were found in needles of black pine on dolomite rendzinas. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 28 <-- 28 --> PDF |
462 |