DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 19 <-- 19 --> PDF |
ne, sakupili smo 1988. godine i uzorke tla te u njima utvrdili sadržaj sumpora i teških metala. OBJEKTI ISTRAŽIVANJA Osnovni podaci o zemljopisnom položaju te ekološkim značajkama pokusnih kultura daju se u tabeli 1, s napomenom da su podaci o padavinama uzeti iz atlasa klime Jugoslavije. METODE RADA Našim smo istraživanjima na području Šumskog gospodarstva Buzet obuhvatili 20 kultura crnog bora, najbližih presjeoištima Gauss-Krugerove koordinatne mreže 16 X 16 km. Odabrane su kulture čija se starost kreće u pravilu između 30 i 60 godina. Na svakoj je plohi označeno po 12 dominantnih i nuzgrednih stabala i sa njih sakupljena po 4 prosječna uzorka jednogodišnjih iglica. Isti su uzeti i;: sedmog pršljena od vrha stabala u mjesecu rujnu 1988. godine. Prosječni uzorci tla sabrani su u isto vrijeme sa makrostaništa (podalje od stabala) iz površinskog dijela humusnoakumulativnog horizonta (0—5 cm). Provedena si; i odgovarajuća istraživanja fiziografskih svojstava tla, radi određivanja njihove nedosistematske pripadnosti. Sumpor u biljnom materijalu i tlu određen je na aparatu za analize sumpora Lećo. Dušik je utvrđen metodom Kjeldahla. Za analize drugih elemenata ishrane suha biljna tvar je rastvarana smjesom sumporne i perklorne kiseline. Iz ekstrakta je fosfor određen kolorimetrijski, kalij i kalcij plamenfotometrijski, a ostali elementi metodom atomske absorpcione spektrofotometrije. Olovo, bakar i cink ekstrahirani su iz tla sa HC1 po metodi Briin e i Ellinghau s (1981) te određeni metodom atomske absorpcione spektrofotometrije. REZULTATI ISTRAŽIVANJA SA DISKUSIJOM Analitička istraživanja iglica Podaci o koncentracijama sumpora u fotosintetskim organima crnog bora prikazani su u tabeli 2 i na grafikonu 1. Odavde proizlazi da oni pokazuju vrlo dobro podudaranje s podacima iz 1987. godine. Značajno najniže koncentracije sumpora utvrđene su u iglicama crnog bora u kulturama Novigrad, Lesiščina, Trviž, Vodice, Belej, Kras, Trstenik i Rupe. Slijede kulture u Oprtlju, Manjadvorcima, Kaštelu, Fuškulinu, Šušnjevici, Meragu i Puli, u čijim su iglicama utvrđene koncentracije koje odgovaraju graničnom području. U kulturama Vozilići, Poljane, Kršan, a posebno Ripenda te Golji koncentracije sumpora u iglicama su tako visoke da se treba računati s neposrednim nepovoljnim utjecajem S09 na borove kulture. To potvrđuju i vizuelni simptomi, karakteristični za toksicitet sumpordioksida, opisani u 453 |