DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 23 <-- 23 --> PDF |
našim ranijim radovima (Komlenović i Pezdirc 1987, Komlenov i ć 1989). Iglice prijevremeno otpadaju tako da su na izbojcima crnog bora u mjescu rujnu bila zastupljena 2—3 godišta iglica, a kod alepskog bora često samo najmlađe iglice. U nekim slučajevima vrhovi iglica bili su zahvaćeni klorozom, odnosno nekrozom. U blizini Plomina, posebno u kulturama Vozilići, Kršan, Ripenda i Šušnjevica došlo je i do intenzivnog sušenja stabala. Podaci o drugim elementima ishrane prikazuju se u tabeli 3. Koncentracije elemenata ishrane u iglicama crnog bora Tabela 3. N P K Ca Mg Fe Mn Zn Kl! . 11 u r a «/> ppm 1. NOVIGRAD 0,79 0,105 0,38 0,78 0,108 84 26 11 2 FUŠKULIN 0,83 0,098 0,53 1.02 0,092 124 31 14 3. KAŠTEL 1,06 0,128 0,45 0,79 0,134 128 32 12 4. PULA 1,07 0.104 0,48 0,82 0,113 705 17 12 5. TRVIŽ 0,76 0,096 0,51 0,71 0,105 102 61 12 6. OPRTALJ 0,98 0 122 0,59 0,63 0,116 104 79 13 7. KRAS 0.84 0.090 0,52 0,77 0,134 89 65 15 8. LESIŠČINA 0,70 0,109 0,66 0,59 0,106 50 23 2! 9. MANJADVORCI 0,85 0,107 0,65 0,69 0,096 88 52 14 10. TRSTENIK 1.02 0,109 0,38 0,77 0,122 127 70 15 11. VODICE 0,98 0,094 0,44 0,68 0,119 97 57 16 12. POLJANE 1,03 0,104 0,63 0,59 0,103 99 27 19 13. RUPE 0,99 0,109 0.44 0,62 0,214 78 68 14 14. KRŠAN 0,90 0,099 0,49 0,76 0,125 101 37 14 15. VOZILIĆI 0,96 0,110 0,68 0,74 0,102 116 46 15 16. GOLJI 0,92 0,104 0,72 0,64 0,102 105 47 15 17. REPENDA 1,04 0,119 0,56 0,78 0,088 100 38 16 18. ŠUŠNJEVICA 1,20 0,115 0,56 0,75 0,119 88 33 13 19. MERAG i,23 0,128 0,64 0,70 0,191 65 21 29 20. BELEJ 1,02 0,113 0,65 0,59 0,205 87 26 28 U iglicama crnog bora utvrđene su relativno niske koncentracije dušika i fosfora. To je inače karakteristika istraživane vrste drveća, ali je na to sigurno utjecala i vrlo izražena suša tijekom vegetacijske sezone 1988. godine. Pored toga tlo je u većini kultura slabo opskrbljeno fiziološki aktivnim fosforom. Fosfor se vjerojatno nalazi pretežno ili u manje pristupačnim Ca-fosfatima, ili je kao npr. u crvenicama vezan na aluminij i željezo, odakle ga također biljke teže usvajaju (Anić i Komlenović 1983). Bor u kulturama na dolomitnim rendzinama (Rupe Belej) ima izrazito najviše Mg-koncentracije u iglicama, dok kulture na crvenicama karakterizira općenito niski sadržaj kalcija u fotosinletskim organima. Teški metali i sumpor u tlu Rezultati određivanja sumpora, olova i cinka u prvih 5 cm humusnoakumulativnog horizonta tla s područja Istre i Cresa u 1988. godini (tabela 2, grafikon 1) pokazuju određene regionalne zakonitosti. To se prvenstveno odnosi na koncentracije sumpora i olova u tlu, koji su najniži u središnjoj |