DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 23     <-- 23 -->        PDF

našim ranijim radovima (Komlenović i Pezdirc 1987, Komlenov
i ć 1989). Iglice prijevremeno otpadaju tako da su na izbojcima crnog bora
u mjescu rujnu bila zastupljena 2—3 godišta iglica, a kod alepskog bora
često samo najmlađe iglice. U nekim slučajevima vrhovi iglica bili su zahvaćeni
klorozom, odnosno nekrozom. U blizini Plomina, posebno u kulturama
Vozilići, Kršan, Ripenda i Šušnjevica došlo je i do intenzivnog sušenja stabala.
Podaci o drugim elementima ishrane prikazuju se u tabeli 3.


Koncentracije elemenata ishrane u iglicama crnog bora
Tabela 3.


N P K Ca Mg Fe Mn Zn
Kl! . 11 u r a
«/> ppm


1. NOVIGRAD 0,79 0,105 0,38 0,78 0,108 84 26 11
2 FUŠKULIN 0,83 0,098 0,53 1.02 0,092 124 31 14
3. KAŠTEL 1,06 0,128 0,45 0,79 0,134 128 32 12
4. PULA 1,07 0.104 0,48 0,82 0,113 705 17 12
5. TRVIŽ 0,76 0,096 0,51 0,71 0,105 102 61 12
6. OPRTALJ 0,98 0 122 0,59 0,63 0,116 104 79 13
7. KRAS 0.84 0.090 0,52 0,77 0,134 89 65 15


8. LESIŠČINA 0,70 0,109 0,66 0,59 0,106 50 23 2!


9. MANJADVORCI 0,85 0,107 0,65 0,69 0,096 88 52 14


10. TRSTENIK 1.02 0,109 0,38 0,77 0,122 127 70 15


11. VODICE 0,98 0,094 0,44 0,68 0,119 97 57 16


12. POLJANE 1,03 0,104 0,63 0,59 0,103 99 27 19


13. RUPE 0,99 0,109 0.44 0,62 0,214 78 68 14


14. KRŠAN 0,90 0,099 0,49 0,76 0,125 101 37 14


15. VOZILIĆI 0,96 0,110 0,68 0,74 0,102 116 46 15


16. GOLJI 0,92 0,104 0,72 0,64 0,102 105 47 15


17. REPENDA 1,04 0,119 0,56 0,78 0,088 100 38 16


18. ŠUŠNJEVICA 1,20 0,115 0,56 0,75 0,119 88 33 13


19. MERAG i,23 0,128 0,64 0,70 0,191 65 21 29


20. BELEJ 1,02 0,113 0,65 0,59 0,205 87 26 28


U iglicama crnog bora utvrđene su relativno niske koncentracije dušika
i fosfora. To je inače karakteristika istraživane vrste drveća, ali je na to
sigurno utjecala i vrlo izražena suša tijekom vegetacijske sezone 1988. godine.
Pored toga tlo je u većini kultura slabo opskrbljeno fiziološki aktivnim
fosforom. Fosfor se vjerojatno nalazi pretežno ili u manje pristupačnim
Ca-fosfatima, ili je kao npr. u crvenicama vezan na aluminij i željezo,
odakle ga također biljke teže usvajaju (Anić i Komlenović 1983).
Bor u kulturama na dolomitnim rendzinama (Rupe Belej) ima izrazito najviše
Mg-koncentracije u iglicama, dok kulture na crvenicama karakterizira
općenito niski sadržaj kalcija u fotosinletskim organima.


Teški metali i sumpor u tlu


Rezultati određivanja sumpora, olova i cinka u prvih 5 cm humusnoakumulativnog
horizonta tla s područja Istre i Cresa u 1988. godini (tabela
2, grafikon 1) pokazuju određene regionalne zakonitosti. To se prvenstveno
odnosi na koncentracije sumpora i olova u tlu, koji su najniži u središnjoj