DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 29 <-- 29 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER UDK 630* 373 šum. list CXIV (1990) 463 KARAKTERISTIKE ŠUMSKIH TERENA KAO INDIKATORI IZBORA TEHNOLOGIJE PRIVLAČENJA DRVETA Božidar KULUŠIĆ* SAŽETAK: Privlačenje drveta predstavlja ključnu fazu iskorišćivanja šuma kako sa gledišta troškova rada, tako i sa gledištastupnja oštećenja šume i šumskog zemljišta koja nastaju pri iskorišćavanju šuma. Uspješnost realizacije ove faze rada mjerenestupnjem oštećenja šume i šumskog zemljišta, s jedne, te troškovima rada, s druge strane, zavisi od prirodnih faktora terena i sastojine, odnosno prilagođenosti planskih faktora (tehnološkog procesa, sredstava i organizacije rada), datim terenskim i sastojinskim prilikama. U okviru te problematike rad se bavi problemom izbora sredstava rada za privlačenje drveta u zavisnosti od tipičnih karakteristika šumskih terena, u funkciji minimiranja šumskih šteta i troškova rada. Ključne riječi: kriteriji vrednovanja realizaciječenja drveta, te klasifikacija šumskih terena i sredstavafazi privlačenja drveta. privlarada u UVOD Privlačenje drveta kao jedna od faza iskorišćivanja šuma predstavlja transport posječene drvne mase različitog stupnja obrade (od izrađenog drvnog sortimenta do cijelog stabla) od panja u sječi do najbližeg kamionskog puta ili, u rjeđim slučajevima, do mjesta prerade ili distribucije. S obzirom na prirodu poslova, realizacija ove faze nije moguča bez izvjesnih (manjih ili većih) negativnih posljedica kao što su: smanjenje proizvodne površine šumskog staništa, oštećenja sastojine i šumskog podmlatka, te oštećenje šumskog zemljišta — od razaranja zemljišnog profila do mogućnosti pojave erozije i klizišta. Stoga, u vrijeme ograničenih prirodnih resursa, deficitarnosti drvne sirovine na domaćem i vanjskom tržištu, sve naglašenijih i radikalnijih zahtjeva javnosti za očuvanjem i Linapređenjem šumskih ekosistema i njihovih polivalentnih funkcija, privlačenje drveta postaje sve delikatniji i složeniji problem. Neodrživo je danas mišljenje po kojem se valorizacija faze privlačenja drveta vrši samo ili isključivo sa gledišta radnog učinka i troškova privlačenja drveta, ne uzimajući pri tome u razmatranje stupanj oštećenja šume i šumskog zemljišta kao posljedice privlačenja drveta. Nažalost, još uvijek nisu rijetki slučajevi gdje procijenjena vrijednost * Prof. dr. Božidar Kulušić, Šumarski fakultet, Sarajevo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 30 <-- 30 --> PDF |
šteta u fazi privlačenja drveta premašuje troškove privlačenja, a u nekim slučajevima i troškove privlačenja i vrijednost realiziranih sortimenata. Polazeći od evidentnih negativnih iskustava u šumarskoj praksi Bosne i Hercegovine, te shodno zahtjevima vremena i principa šumarske struke, kriteriji valorizacije proizvodne faze privlačenja drveta po prioritetu su, odnosno trebalo bi da su: 1. Minimalno mogući ili prihvatljiv stupanj oštećenja sastojine i šumskog zemljišta. 2. Sigurnost radnika pri radu uz prihvatljiv stupanj humanizacije rada. 3. Produktivnost i jedinični troškovi rada na privlačenju drveta. Prva dva kriterija predstavljaju limitne ili granične vrijednosti. Oni pri izboru tehnologije privlačenja drveta apriori moraju biti zadovoljeni i po osnovu njih se ne smije praviti ustupak trećem kriteriju. Tek po udovoljavanju tih kriterija ostavljaju se otvorene mogućnosti izbora sredstava i tehnologije privlačenja drveta u funkciji minimiranja troškova rada. KLASIFIKACIJA ŠUMSKIH TERENA Kao što je poznato šumarskoj struci i znanosti, primarni određujući faktori pri izboru tehnologije privlačenja drveta po navedenim kriterijima i prioritetu su brojne karakteristike terena kao što su: topologija, profil i nagib terena, ravnost površine, dubina tla, struktura i mehanički sastav zemljišta, nosivost tla, vrsta podloge, sklonost zemljišta eroziji i klizištima i drugo. Stupanj utjecaja svakog pojedinog faktora na efikasnost privlačenja drveta zavisi od veličine samog faktora i sprege u kojoj se pojavljuje sa ostalim utjecajnim faktorima. Zbog velikog broja utjecajnih faktora i još većeg broja kombinacija sprege u kojima se faktori u prirodi pojavljuju, utvrđivanje i vrednovanje pojedinačnih utjecaja na privlačenje drveta ima pretežno teoretski značaj. Za praktično vrednovanje utjecaja terenskih faktora pri oblikovanju faze privlačenja drveta presudna je rezultanta utjecaja sprege svih faktora određene konstelacije. Zbog toga, svrsishodna je i za šumarsku praksu prihvatljiva podjela šumskih terena prema tipičnim karakteristikama. Jedna od takvih podjela može se izvesti iz pedološke klasifikacije šumskih zemljišta u BiH. Ta klasifikacija razlikuje šest geološko- pedoloških cjelina tipičnih karakteristika (vidi tablicu 1). Kompleksni utjecaj navedenih karakteristika terena u tablici 1 na izbor i efikasnosti tehnologije privlačenja drveta može se sa gledišta postavljenih kriterija valorizacije privlačenja drveta diferencirati u tri stava: — dozvoljeni stupanj intervencije pri izgradnji infrastrukture za privlačenje drveta (mreža traktorskih puteva ili žicanih trasa), — stupanj utjecaja na troškove izgradnje infrastrukture privlačenja drveta, — stupanj utjecaja na neposredne troškove realizacije privlačenja drveta. 464 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 31 <-- 31 --> PDF |
O o.rt o Z 5 o u °T3 O 1° SH ni s > 5 KS ni rt \4 S P Q3 o u ´—! U JU O -a 0 o a li li .-d 5 i g 3 S-T1 u 51 >0M -M o « S3 s* rt O o 0 a -a a u " O ^ o o -a C OJ *J w 3.13 2 peg ° rt.E O C tn rt 6 rt O B*3 B i -C O 1 1 Ju c C .i—-C II II N a.1.8 111 rt 0 rt E -. S-3.2 ,L3 C/1 (H 0 rt rt rt rt Hl 8 « o ^ rt _H. » « O M U rt* ŠBg, N a g i o .a "5 > Bu o a-a i I i I B *j rt i3Sg >o rt 0 STTĆ r 0) rt tu 3 EsJ c/i c/i psj U C/l O l> |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Dozvoljeni stupanj intervencije pri. izgradnji infrastrukture privlačenja drveta određuje se sa gledišta stabilnosti terena u odnosu na eroziju i klizišta primarno i smanjenja proizvodne površine staništa sekundarno. Konsekvence koje proizlaze iz primjene ovog kriterija su slijedeće: Na šumskim terenima kod kojih je opasnost od erozije i klizišta velika do izrazito velika (geološko-pedološke cjeline IV, V i VI) u principu se ne smije narušavati prirodna suvislost i profil zemljišta. Iz ovog slijedi zaključak da se traktorski putevi na ovakvim terenima smiju razvijati isključivo linijom glavnog pada (bez usjecanja puta u teren), a realizacija privlačenja drveta treba da uslijedi u suhom razdoblju ili zimskom kod zamrznute podloge, kako bi se spriječilo razaranje zemljišnog profila i stvorio proces erozije. Ako se uz ovo primarno opredjeljenje imaju u vidu još dvije poznate činjenice: (1) da je, općenito uzevši, privlačenje drveta traktorom jeftinije u odnosu na privlačenje sa žičarom i (2) da se radni nagib privlačenja drveta traktorom treće generacije (zglobni traktori) kreće od 30—35%, onda se dolazi do zaključka da je granično područje između primjene traktora i žičara na ovim terenima nagib terena od 30—35%. Tehnički posmatrano, u navedenom intervalu nagiba terena geološko-pedoloških cjelina IV, V i VI moguće je primijeniti: — standardne traktore točkaše na nagibima terena 0—10%, u izuzetno povoljnim ostalim uvjetima rada 0—15%, — traktore gusjeničare i zglobne traktore u intervalu nagiba 0—35%. O tome, koji tip traktora treba primijeniti u konkretnoj situaciji, odlučuje kriterij jediničnih troškova, odnosno odnos između troškova gradnje i troškova privlačenja dreveta, s jedne, i radnog učinka na privlačenju drveta, s druge strane. Na terenima geološko-pedološke cjeline I ne postoji opasnost od erozije i klizišta, što dozvoljava mogućnost usjecanja traktorskog puta u teren, odnosno razvijanje traktorskog puta na terenima većeg nagiba od uzdužnog nagiba puta. U tom pogledu ne postoje ograničenja. Međutim, zbog izrazite kamenitosti i stjenovitosti površine terena, troškovi izgradnje puteva, naročito pri usjecanju puta u teren, su izrazito veliki, što ograničava primjenu traktora na strmijim terenima. Izgradnja traktorskih puteva na terenima geološko-pedoloških cjelina II i III je značajno jeftinija zbog relativno dubokog profila zemljišta. Međutim, postoje ograničenja u pogledu opasnosti od erozije, a kod geološko-pedološke cjeline III dodatno se mora uzeti u razmatranje i širina traktorskog puta sa horizontalnom projekcijom škarpi. Tako geološko-pedološka cjelina III sa rastresitom i trošnom podlogom zahtijeva pri usjecanju puta u teren široke škarpe, što kod gušćih mreža traktorskih puteva na strmijim terenima ima za posljedicu značajnije smanjenje proizvodne površine šumskog staništa, a u kišnim razdobljima nisu isključeni ni odroni zemljišta. Uvažavajući naprijed izneseno i na osnovu uspoređenja neposrednih, ukupnih, jediničnih troškova (troškovi gradnje puta, odnosno troškovi montaže i demontaže žičara plus troškovi privlačenja drveta), koji se temelje na normalnom vremenskom iskorišćenju sredstava rada (oko 200 radnih dana godišnje) i objektivnoj proizvodnoj mogućnosti sredstava rada (normirani učinak), u zavisnosti od nagiba terena kod ostalih prosječnih uvjeta |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 33 <-- 33 --> PDF |
rada, cijenimo da se na terenima I, II i III geološko-pedološke cjeline granična vrijednost nagiba terena između područja primjene traktora i žičara kreće između 50 i 70%. S povećanjem nagiba terena u odnosu na uzdužni nagib traktorskog puta povećavaju se zemljani radovi, a s time i troškovi gradnje, što za sobom povlači smanjivanje »optimalne« gustine traktorskih puteva. Za granično područje primjene traktora u odnosu na nagib terena (nagibi 50—70%) teoretski optimalna gustina traktorskih puteva kreće se između 60 i 70 m/ha sa prosječnom distancom primicanja drveta vitlom od cea 35—40 m, pod pretpostavkom da se drvo primiče sa obje strane traktorskog puta. NEPOSREDNI TROŠKOVI I RADNI UČINCI U FAZI PRIVLAČENJA DRVETA Za sredstva rada, koja rade na privlačenju drveta u šumarstvu Bosne i Hercegovine, izvedena je, ilustracije radi, i kalkulacija neposrednih troškova po vremenu, odnosno po pogonskom satu. Radi mogućnosti korektne uporedbe obračun je izvršen po istoj metodici i temelji se na slijedećim ulaznim podacima: cijeni sredstva rada sa doprinosom za energetiku od 31. 12. 1987. godine, prosječnom BLD radnika »ŠIPAD-a«, koji rade sa mehaniziranim sredstvima rada na privlačenju drveta, za decembar 1987. godine, prosječnim iskustvenim vrijednostima potroška goriva, maziva i investicionog održavanja, cijeni goriva i maziva iz decembra 1987. godine, te realnim stopama kamata i osiguranja iz istog perioda. Nadalje, obračun troškova se zasniva na pretpostavci normalnog vremenskog iskorišćivanja sredstava rada u toku godine po formuli P = H/N. Normalni vijek trajanja sredstva rada (N) u pogonskim satima procijenjen je kako slijedi: za IMT traktora H — = 8.000 Ps, za žičare KSK 16/20, H = 11.000 Ps, a za sva ostala sredstva u tabeli 2 H = 10.000 Ps. Vijek tehničkog zastarijevanja u godinama (N) uzet je za IMT traktore N = 5 godina, a za sva ostala sredstva u tablici 2 N = 6 godina. Kod obračuna BLD radnika u obzir je uzeta organizacija rada: traktorista plus pomoćni radnik kod rada sa traktorom, odnosno motorista plus tri radnika kod rada sa žičarom. S obzirom na prisutna inflatorna kretanja u SFRJ, od praktičnog značaja su relativni pokazatelji u tablici 2. Na osnovu tih pokazatelja da se zaključiti slijedeće: (1) Materijalni troškovi rada na privlačenju drveta traktorima i žičarama participiraju u ukupnim troškovima 65—92°/u i pokazuju tendencu rasta sa povećanjem stupnja mehanizacije. Ovi postoci su uvjetovani određenim ekonomskim okruženjem i samo u tim granicama imaju svoju iskaznu vrijednost. Ovakvi kakvi su, djeluju demotivirajuće na uvođenje suvremenije mehanizacije u proces proizvodnje. (2) Ako se uzme cijena pogonskog sata najjeftiniji strojevi (IMT 558 i 560) kao baza za uspoređenje, onda se odnos cijene rada kreće 1—5,11 za traktore, odnosno 1—6,77 za žičare. Navedni odnosi pokazuju ujedno koliki bi trebali biti i odnosi radnih učinaka pojedinih strojeva, pod pretpostavkom da njihova primjena ima približno isto ekonomsko opravdanje. Koliko je to moguće neka pokaže analiza radnih učinaka. 467 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Neposredni troškovi rada na privlačenju drveta traktorima i žičarama u din/Ps Tablica 2. Tr o š k o vi rad a Sredstv o rad a Ukupni din/Ps Materijalni °/o BLD °/o Odnos troš kova (F) A. Traktori : — IMT-558, 560 — BELT GV-50 — BELT GV-70 — LKT-80, 81 — LKT-120 — TREE FARMER 05D — KOCKUM-821 — KOCKUM-822 — TIMBERJACK-225 — TIMBERJACK-350A — TIMBERJACK-380 — CATERPILAR-518 13.119 17.706 18.462 23.456 32.358 38.810 35.949 40.488 42.463 54.346 57.419 66.989 64,7 69,3 70,6 76,8 83,2 86,0 84,9 86,6 87,2 90,0 90,5 91,9 35,3 30,7 29,4 23,2 16,8 14,0 15,1 13,4 12,8 10.0 9,5 8,1 1,00 1,35 1,41 1,79 2,47 2.96 2,74 3,09 3,24 4,14 4,38 5,11 B. Žičare : — KSK 16/20 — COLER — GANTNER — LESNA 88.855 36.103 53.674 33.231 88,4 71,4 80,8 68,9 11,6 28,6 19,2 31,1 6,77 2,75 4,09 2.53 Rezultati analize radnih učinaka prikazani su u tabeli 3. Tu razlikujemo tri vrste radnog učinka: normirani, kalkulativni i realizirani. Normirani radni učinak predstavlja umnožak dnevnog učinka (tehnička norma rada) sa brojem planiranih radnih dana u godini. Navedeni podaci u tabeli odnose se na slijedeće prosječne uvjete rada: Prosječni radni učinci privlačenja drveta traktorima i žičarama Tablica 3. R; idn i u č i n c i Nor malni Kalkulat Real izirani Sledstv o lacl u m" god. °/ii ´ ms god. °/o m´1 god. °/o 1. Srednjetraktori teški standardni 5.126 100 5.126 100 3.972 77,5 2. Laki zglobni traktori 8.480 165 7.792 152 5.103 60.2 3. Srednje teški zglobni traktori 12.080 236 14.865 290 6.284 52,0 4. Teški zglobni traktori 5. Žičare KSK 16-20 13.960 10.241 272 200 23.272 34.703 454 677 8.912 8.826 63,8 86,2 6. Ostatak žičare Coler Gantner Lesna 8.794 172 15.993 312 3.694 42,0 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Prosječni neposredni troškovi privlačenja drveta traktorima i žičarama Tablica 4. Troškovi privlačenja drveta Normal ni Realizirani Sredstvo rada u "Vo od din. din. °/o norm, m3 m^ trošk. 1. Srednje teški standardni traktori točkaši 4.095 100 5.284 129 2. Laki zgobni traktori 3.180 78 6.233 196 3. Srednje teški zglobni traktori 6.082 149 9.679 159 4. Teški zglobni traktori 9.534 233 10.697 112 5. Žičare KSK 16/20 19.522 477 20.135 103 6. Ostale žičare Coler 7.460 182 22.200 298 Gantner Lesna — za traktore: privlačenje drveta u padu, srednja distanca privlačenja 1.000 m, obujam srednjeg komada 1,5 m3, srednja distanca primicanja vitlom 20 m, broj radnih dana godišnje 200, — za žičare: srednja distanca vuče 500 m, srednja distanca bočnog primicanja vučnim uzetom 20 m, obujam srednjeg komada 1,0—1,5 m3, broj radnih dana godišnje uključujući montažu i demontažu žičare 250. Kalkulativni radni učinak je umnožak radnog učinka standardnih traktora i faktora F iz tablice 2. Ovo je pretpostavljeni radni učinak sredstva rada uz zadovoljavanje uvjeta jednakih jediničnih troškova rada (din/nr). Realizirani učinak predstavlja prosječan realiziran učinak u 1987. godini. Prosječni uvjeti u kojima je učinak realiziran nisu definirani, zbog čega u poređenju sa ostalim učincima može poslužiti samo kao orijentacija. Radi pojednostavljenja prikaza, radni učinci (tablica 3) i jedinični troškovi rada (tablica 4) obračunati su kao prosječne veličine po sljedećim grupama sredstava rada: 1. Srednje teški standardni traktori točkaši. Predstavnici grupe su traktori IMT-558, 560, 561, snage 40—45 KW. 2. Lakši zglobni traktori. Predstavnici grupe su: Timberjack 209D, LKT 80, 81, TREE Farmer C4D, snage 53—65 KW. 3. Srednje teški zglobni traktori. Predstavnici grupe su: Timberjack 225, Tree Farmer C5D, LKT-120, snage 66—88 KW. 4. Teški zglobni traktori. Predstavnici grupe su: Timberjack 350A, 380, Caterpilar 518, snage preko 88 KW. 5. Žičare KSK 16/20. 6. Ostale žičare (Coler, Gantrer, Lesna). Ako se normirani učinci, odnosno objektivne proizvodne mogućnosti pojedinih grupacija sredstava rada u navedenim uvjetima međusobno uspo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 36 <-- 36 --> PDF |
rede, s tim što se radni učinak standardnih traktora uzme kao osnova za poređenje, onda se dolazi do odnosa koji se kreće do 1:2,72, za traktore i 1:1,72 odnosno 1:2,0 za žičare. Ovi odnosi učinka su značajno manji od odnosa troškova rada za iste grupacije sredstava rada, što ima za posljedicu da jače i skuplje strojeve u fazi privlačenja drveta imaju i veće troškove rada po jedinici proizvoda. Izuzetak u tom trendu su lakši zglobni traktori snage do 65 KW. Prema pokazateljima u tablici 4 za približno prosječne uvjete privlačenja drveta u Bosni i Hercegovini odnosi jediničnih troškova rada se kreću kao što slijedi: standardni traktori 1, laki zglobni traktori 0,78, srednje teški zglobni traktori 1,49, teški zglobni traktori 2,33, žičare KSK 16/20 i ostale žičare 1,82. Pri vrednovanju navedenih podataka treba imati u vidu da se odnosi učinka i troškova mijenjaju sa promjenom uvjeta rada po poznatim zakonitostima. Povećanjem distance privlačenja i obujma srednjeg komada, odnosi se pomjeraju u korist jačih i skupljih strojeva. Međutim, ako se ima u vidu da se navedene vrijednosti odnose na približno prosječne uvjete privlačenja drveta u šumarstvu BiH, i da se ubuduće može očekivati postupno smanjenje prosječnih distanci privlačenja drveta i obujma srednjih komada iz poznatih razloga, onda se sa velikim stupnjem sigurnosti može konstatirati da primjena teških i skupih strojeva u fazi privlačenja drveta nije opravdana ni sa gledišta troškova rada, a posebno ne sa gledišta stupnja oštećenja šume i šumskog zemljišta. Ovu konstataciju naročito i izrazito potvrđuju u tablici 3 navedeni podaci o kalkulativnom i realiziranom učinku. Tako npr., u navedenim prosječnim uvjetima rada i uz uvjet ostvarenja približno istih jediničnih troškova rada, teški zglobni traktori bi trebali da ostvare 167% normiranog godišnjeg učinka, umjesto stvarno realiziranih 63,8%, Kao što proizlazi iz navoda u tablici 3, normirani učinci nisu realizirani ni kod jedne grupacije sredstava rada, što ne znači da su neobjektivni. Nizak postotak realizacije planiranog učinka je rezultat niza propusta u proizvodnji, kao što su neadekvatno ili malo vremensko iskorišćenje sredstava rada, potpuno odsutna ili nekvalitetna priprema rada na terenu itd. Rezultat takvog stanja su povećani jedinični troškovi rada u iznosima 103— 298%> (tablica 4). ZAKLJUČCI Na osnovu iznesenih premisa i brojčanih pokazatelja sažeto se može zaključiti slijedeće: 1. Valorizacija faze privlačenja drveta treba da se shodno zahtjevima struke i vremena vrši po slijedećim kriterijima i prioritetu: (1) stupnja oštećenja šume i šumskog zemljišta, (2) stupnja sigurnosti pri radu uz prihvatljiv stupanj humanizacije rada i (3) nivoa jediničnih troškova rada u fazi privlačenja drveta. 2. Sa gledišta navedenih kriterija, karakteristike ili faktori terena imaju presudan utjecaj na izbor sredstava rada i prateću infrastrukturu u fazi privlačenja drveta. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 37 <-- 37 --> PDF |
3. Polazeći od postojećeg fonda informacija (pedološka klasifikacija šumskih zemljišta), šumske terene u BiH dijelimo u šest slijedećih geološko pedoloških cjelina tipičnih karakteristika. (I) Plitka zemljišta na jedrim krečnjačkim stijenama, (II) Duboka krečnjaoko-dolomitna zemljišta, (III) Duboka zemljišta na različitim pjeskovitim, silikatnim i karbonatnim stijenama, (IV) Duboka zemljišta na različitim glinovitim silikatnim stijenama, (V) Zemljišta na peridotitsko-serpentinskim stijenama, (VI) Zemljišta na flišu i različitim alternirajućim stijenama. 4. Kriterij izbora sredstava u fazi privlačenja drveta sa gledišta jediničnih troškova rada uzima se u razmatranje tek nakon određenja po osnovu prva dva kriterija. 5. Pod pretpostavkom normalnog vremenskog iskorišćenja sredstva rada i u duhu postavljenih kriterija, područja primjene pojedinih grupacija sredstva rada u fazi privlačenja su tereni slijedećih karakteristika: a) Za traktore: — geološko-pedološke cjeline I i II nagiba 0—70%, — geološko-pedološka cjelina III nagiba 0—50%, — geološko-pedološke cjeline IV, V i VI nagiba 0—35%. b) Za žičare: tereni svih geološko-pedoloških cjelina nagiba većih od navoda pod »a«. Sa gledišta jediničnih troškova rada prioritet imaju suvremene pokretljivije i jeftinije žičare. 6. U okviru navedenog područja primjene traktora u fazi privlačenja drveta, a u smislu datih kriterija preporučuju se slijedeća rješenja: a) Standardne traktore adaptirane i opremljene za rad na privlačenju drveta, snage 40—45 KW, primjeniti na terenima: — geološko-pedoloških cjelina I, II i III u intervalu nagiba terena 0—20%, — geološko-pedoloških cjelina IV, V i VI u intervalu nagiba terena 0— —10% (izuzetno do 15%), b) Lakše zglobne traktore snage 53—65 KW, primijeniti na terenima: — geološko-pedoloških cjelina I, II i III u intervalu nagiba 0—40%, — geološko-pedoloških cjelina IV, V i VI u intervalu nagiba 0—20% (izuzetno do 25%). Grupacija traktora pod »b« pokriva područje standardnih traktora. Njihova primjena ima prednost u odnosu na standardne traktore kod većih distanci privlačenja i većeg obujma srednjih komada. c) Srednje teške zglobne traktore, snage 66—88 KW, primijeniti na terenima: — geološko-pedoloških cjelina I i II u intervalu nagiba terena 40—60% (izuzetno do 70%), — geološko-pedološke cjeline III u intervalu nagiba 40—50%, (izuzetno do 60%), — geološko-pedoloških cjelina IV, V i VI u intervalu nagiba 20—35%. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 38 <-- 38 --> PDF |
d) Primjena teških zglobnih traktora, snage preko 88 KW, se ne preporučuje u šumarstvu. 7. Procjena geološko-pedološke cjeline i nagiba terena kao pokaznih parametara pri izboru sredstva rada u privlačenju drveta, u smislu predloženih rješenja, vrši se na slijedeći način: a) Geoioško-pedološka cjelina se procjenjuje na osnovu po površini najzastupljenije geološko-pedološke cjeline na nivou uređajne jedinice »šumsko odjeljenje«. Izuzetak u tom pogledu su dosta rijetke situacije, odnosno šumska odjeljenja prosječnog nagiba preko 35%, u kojima dolazi do alternacije grupe geološko-pedološke cjeline I, II, III i grupe IV, V i VI. U takvim slučajevima površine navedenih grupa se međusobno razgraničavaju i zasebno tretiraju, iz razloga što diktiraju različita rješenja faze privlačenja drveta. b) Nagib terena se mjeri linijom glavnog pada i procjenjuje se na osnovu ponderiranog prosjeka nagiba terena na nivou najniže uređajne jedinice »odsjeka«. Ukoliko se ponderirani prosjeci nagiba terena dva ili više odsjeka jednog šumskog odjeljenja međusobno bitnije ne razlikuju, onda se u posmatranje uzima ponderirani prosjek nagiba terena za cijelo odjeljenje. 8. Na osnovu uspoređenja stvarnog stanja mehaniziranih sredstava! rada u fazi privlačenja drveta i predloženih rješenja u ovom radu može se zaključno konstatirati da šumska mehanizacija u fazi privlačenja drveta, u šumarstvu BiH, svojim većim dijelom nije prilagođena prirodnim uvjetima terena, što u sprezi sa ostalim propustima neposredno utječe na neprihvatljivo visoke troškove privlačenja drveta i stupanj oštećenja šume i šumskog zemljišta. LITERATURA 1. Asthana , N. M. (1965): Terrain Classification in Logging Proceedings of the Meeting on the Section 32. Operational Efficiency in Montreal and Port Arthur, Sept. 15—25. 2. Bieberstein , D. (1986): Technologien und Machinen fuer Kahlschlaege und Teilschlaege in hiebsreifen Bestaenden an Hangen unterschiedlichen Neigungsgrades. Der Forst und Holzwirt Nr. 14. 3. Cornide s and Haj k (1974): Remerk on the Classification of Terrain and Operational Systems. Joint Committee to Forest Working technique and training of Forest Workers. Geneve. 4. Czereyski , K. (1974): Classifikation of Terrain and Operational Systems. United Nation International Labour Organization Geneve. 5. Institu t za šumarstvo i preradu drveta Beograd (1982): Funkcionalna klasifikacija uslova rada u fazi privlačenja drveta. Rukopis. 6. Kl an jš ček, V. (1971): Les Methodes de travail adaptees au Terrain au peuplement Forestier Committee mixte des Techniques du travail en foret et de la Formation des Ouvriers Forestiers. Geneve. 1 Prema popisu mehaniziranih sredstava rada u šumarstvu BiH krajem 1987. godine konstatirano je u fazi privlačenja drveta slijedeće stanje. Od ukupnog broja mehaniziranih sredstava zastupljeni su zglobni traktori sa oko 80%, standardni traktori točkaši sa oko 17%, žičare sa 2% i ostala mehanizirana sredstva sa oko 1%. Među zglobnim traktorima 17 različitih tipova oko 50% čine traktori LKT 80/81, dok se ostalih 50% odnosi na ostale traktore iz grupacije srednje teških i teških zglobnih traktora. 472 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 39 <-- 39 --> PDF |
7. Kulušić, B., Nenad, B., Šobat, S., Pašalić, 0. (1989): Tehničke norme rada u iskorišćavanju šuma. Posebno izdanje »ŠIPAD-IRC«, OOUR »SILVA«, Sarajevo. 8. Kulušić, B., Šobat, S., V r 1 j i č a k, J. (1988): Tehnološka klasifikacija šuma u BiH. Šumarski fakultet u Sarajevu (Izvještaj o radu). 9. Loeffler , H. J. (1979): Forsttechnische Gelaendeklassifikation. FTI, Nr. 12, S. 89—92. 10. Loeffler , H. J. (1984): Gelaendeklassifikation fuer Forstwirtschaft. FAC/ EFC/ILO. TIM/EFC, WP. l/R. 51. 11. May r (1973): Terrain Classification. Symposium on Forest Operation in Mountainous Regions-Technical Report. Joint Committee on Forest Working Technique and Training of Forest Workers, Geneve. 12. Putkisto , K. (1972): Classification and Inventory of Forest Terrain with Reterence to Cross. Country Movement Referat, Geneve. 13. Rebula , E. (1984): Glavni pravci razvoja tehnologije dobijanja drveta četinara u čistim i mješovitim šumama četinara. VTOZD za gozdrarstvo BF. Rukopis. 14. Rec h t s tein e r, K. (1976): Forsttechnische Gelaende klassifikation. Beiheft zu den Zeitschriften des Schweizerischen Forstvereins Nr. 57. Zuerich. 15. Ro´nay , E. (1968): Holzruecken mit Ruecksicht auf die Forstwirtschaftliche Beduerfnisse und Funktionen des Waldes. Internationaler Verband forstlicher Forschungsanstalten. XVII IUFRC — Weltkongress, Gruppe S 3.16. Ljubljana. 16. Sam set, J. (1974): Classification on Terrain and Operational Systems. Joint Committee of Forest Working Technique and Training of Forest Workers, Geneve. 17. Skogsarbeten , (1969): Terrain Classification for Swedish Forestry. Logging Research Foundation. Stockholm. 18. Stručne službe SOUR-a »ŠIPAD« (1988): Uporedna analiza rezultata proizvodnje u OOUR-a šumarstva Bill za 1987. godinu. Rukopis. 19. Turk , Z. (1977): Metodika kalkulacije ekonomičnosti strojnog rada u šumarstvu. Institut za šumarstvo i drvno gospodarstvo. Znanstveni radovi 54. Ljubljana. Charakteristiken von Waldgelaende als Indikatoren der Auswahl von Holzbringungs-Technologie Zusammenfassung Im Hinblick auf die Waldschaeden, die bei der Forstbenutzung auftreten, als auch im Hinblick auf die Arbeitskosten stellt Holzbringung die Schluessclphase der Forstbenutzung dar. Die Realisationserfolg dieser Arbeitsphase haengt von natuerlichen Gelaende- und Bestandsfaktoren bzw. von der Anpasung der Planiaktoren (Arbeitsverfahren, Arbeitsmittel und Arbeitsorganisation) der gegebenen Gelaende- und Bestandsbedingungen ab. Die im Rahmen dieser Problematik vorliegende Arbeit beschaeftigt sich mit dem Problem der Auswahl von Arbeitsmitteln bei der Holzbringung in Abhaengigkeit von typischen Waldgelaende- Charakteristiken. Als Kriterium liegt die Minimierung von Waldschaeden und Arbeitskosten vor. Schluesselworte der Arbeit sind: Kriterien der Holzbringungs-Bewertung, Gelaende- und Arbeitsmittelklassifikation bei der Holzbringung. |