DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 33     <-- 33 -->        PDF

rada, cijenimo da se na terenima I, II i III geološko-pedološke cjeline granična
vrijednost nagiba terena između područja primjene traktora i žičara
kreće između 50 i 70%.


S povećanjem nagiba terena u odnosu na uzdužni nagib traktorskog puta
povećavaju se zemljani radovi, a s time i troškovi gradnje, što za sobom
povlači smanjivanje »optimalne« gustine traktorskih puteva. Za granično
područje primjene traktora u odnosu na nagib terena (nagibi 50—70%) teoretski
optimalna gustina traktorskih puteva kreće se između 60 i 70 m/ha
sa prosječnom distancom primicanja drveta vitlom od cea 35—40 m, pod
pretpostavkom da se drvo primiče sa obje strane traktorskog puta.


NEPOSREDNI TROŠKOVI I RADNI UČINCI
U FAZI PRIVLAČENJA DRVETA


Za sredstva rada, koja rade na privlačenju drveta u šumarstvu Bosne i
Hercegovine, izvedena je, ilustracije radi, i kalkulacija neposrednih troškova
po vremenu, odnosno po pogonskom satu. Radi mogućnosti korektne uporedbe
obračun je izvršen po istoj metodici i temelji se na slijedećim ulaznim
podacima: cijeni sredstva rada sa doprinosom za energetiku od 31. 12.
1987. godine, prosječnom BLD radnika »ŠIPAD-a«, koji rade sa mehaniziranim
sredstvima rada na privlačenju drveta, za decembar 1987. godine, prosječnim
iskustvenim vrijednostima potroška goriva, maziva i investicionog
održavanja, cijeni goriva i maziva iz decembra 1987. godine, te realnim stopama
kamata i osiguranja iz istog perioda. Nadalje, obračun troškova se
zasniva na pretpostavci normalnog vremenskog iskorišćivanja sredstava rada
u toku godine po formuli P = H/N. Normalni vijek trajanja sredstva rada


(N) u pogonskim satima procijenjen je kako slijedi: za IMT traktora H —
= 8.000 Ps, za žičare KSK 16/20, H = 11.000 Ps, a za sva ostala sredstva u
tabeli 2 H = 10.000 Ps. Vijek tehničkog zastarijevanja u godinama (N) uzet
je za IMT traktore N = 5 godina, a za sva ostala sredstva u tablici 2 N = 6
godina. Kod obračuna BLD radnika u obzir je uzeta organizacija rada: traktorista
plus pomoćni radnik kod rada sa traktorom, odnosno motorista plus
tri radnika kod rada sa žičarom.
S obzirom na prisutna inflatorna kretanja u SFRJ, od praktičnog značaja
su relativni pokazatelji u tablici 2. Na osnovu tih pokazatelja da se zaključiti
slijedeće:


(1) Materijalni troškovi rada na privlačenju drveta traktorima i žičarama
participiraju u ukupnim troškovima 65—92°/u i pokazuju tendencu rasta
sa povećanjem stupnja mehanizacije. Ovi postoci su uvjetovani određenim
ekonomskim okruženjem i samo u tim granicama imaju svoju iskaznu
vrijednost. Ovakvi kakvi su, djeluju demotivirajuće na uvođenje suvremenije
mehanizacije u proces proizvodnje.
(2) Ako se uzme cijena pogonskog sata najjeftiniji strojevi (IMT 558 i
560) kao baza za uspoređenje, onda se odnos cijene rada kreće 1—5,11 za
traktore, odnosno 1—6,77 za žičare. Navedni odnosi pokazuju ujedno koliki
bi trebali biti i odnosi radnih učinaka pojedinih strojeva, pod pretpostavkom
da njihova primjena ima približno isto ekonomsko opravdanje. Koliko
je to moguće neka pokaže analiza radnih učinaka.
467