DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 41     <-- 41 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER
UDK 639.1 (Capreolus c.) Sum. list CXIV (1990) 475


ODSTRELNA ZRELOST SRNEĆE DIVLJACI


Dominik RAGUŽ*


SAŽETAK: Izračunavanjem tečajnih stopa ekonomičnosti za
svaku godinu starosti od 1—7, te izračunavanjem prosječnih stopa
istih podataka dobijemo prirast, maksimum i pad vrijednosti
financijskih rezultata. Kada njihove vrijednosti prenesemo
na koordinate, dobit ćemo krivulju tekućih i krivulju prosječnih
stopa ekonomičnosti. Tamo gdje se te dvije krivulje sijeku dobivamo
optimalnu financijsku odstrelnu zrelost srneće divljači u
dotičnoj godini. Kalkulacija se temelji na svim prihodima i svim
troškovima. Srnjake kapitalnih rogova treba pustiti da ostare
zbog trofeja. Financijska odstrelna zrelost srnjaka opada kada oni
navrše 4 godine života.


Ključne riječi: Odstrelna zrelost, stope ekonomičnosti.


UVOD


Baranja ima dobre stanišne i klimaske uvjete za uzgoj srneće divljači.
Trofeji sa zlatnim medaljama, odstrijeljeni u tom lovištu, potvrđuju kvalitetne
mogućnosti baranjskih lovišta.


Kvalitetniji trofeji potječu iz područja koja nisu ugrožena poplavom.
Obilna ispaša osigruana je na vlastitim i drugim površnama, na kojima
se uzgajaju poljoprivredne kulture. Tijekom zime daje se srnećoj divljači
obilna dodatna hrana. Hrana se daje u hranilištima koja su tako napravljena
da drug divljač ne može uzimati tu hranu. To omogućuje kontrolu
uzimanja hrane. Pored toga divljač obilato koristi raznovrsne plodove,
prirodnu pašu i brst. Voda i sol osigurani su prema potrebi.


KRETANJE TEŽINE TIJELA PREMA DOBI SRNEĆE DIVLJACI


Da bi se izvršila kalkulacija troškova i prihoda za svaku godinu od
prve do sedme godine starosti, morali smo istražiti srednje tjelesne težine
po spolu za svaku godinu starosti. Podaci o dobi i težini postojali su samo
po skupinama i to za lanad, dvogodišnja grla, starosti 3—5 godina, te šest
godina i više. Za potrebe rješenja ovih problema izmjereno je ukupno 495
grla srneće divljači. Metode uzimanja podatka organizirao je Mr. Đ. N ikolandić
. Da bismo dobili tjelesne težine za svaku godinu starosti, iz


* Doc. dr. Dominik Raguž, Šumarski fakultet, Zagreb, Šimunsca c. 25


ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 42     <-- 42 -->        PDF

vršena je interpolacija podataka na osnovi navedenih skupina. Nakon mjerenja,
odnosno obrade podataka napravljen je i grafički prikaz rezultata
(graf. 1). Iz tih podataka vidi se da tjelesna težina kod srneće divljači kulminira
u petoj godini starosti.


Graf; 1


DOff t TEŽINA TIJELA
trend


nt to
21


"9
^0^**~ "**—* SftNjACI
IS


s ^ %nne


li


12
izti*l3,6´l,t*-Q,S**


3 //
Ycx*tf,7´l,2x-qjJi2
S


3


1


1 r 2 3 < | f | t 1


Podatke smo izravnali jednadžbom općeg oblika:


Ycx = a + bx + cx2


Na osnovu tih rezultata dobiven je parabolični trend. Iz njega se mogu
očitovati težine za svaku godinu starosti.


KALKULACIJA TROŠKOVA I PRIHODA SRNEĆE DIVLJACI


Sovjetski znanstveni radnik Jurgenso n (1968) nalazi da je jednom
grlu divljači za 24 sata potrebno hrane koja teži S°/» od brutto težine vlastitog
tijela.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Za raspodjelu troškova ishrane srneće divljači uzeli smo faktor 8´%> od
brutto tjelesne težine, odnosno po spolu i za svaku godinu starosti.


U kalkulacijama smo pretpostavili fond srneće divljači od tisuću grla
omjera spolova 1:1. Fond je raznovrstan po klasama starosti prema procjeni
stanja u lovištu tijekom lovne 1968/69. godine. Tako smo izračunali
sumu troškova za ukupan broj grla u svakoj klasi starosti od prve do sedme
godine. Troškovi su ustanovljeni po grlu i sumarno. Istim ključem
raspodijelili smo i troškove izgradnje i održavanja lovnih objekata. Ti su
troškovi iskazani u tablicama po vrst troškova, po spolu i klasama starosti
(tablica 3).


Troškovi odstrelnog fonda iznose 274.898,18 dinara, a prihodi istog fonda
ostvareni su u iznosu od 383.968,30 dinara.


Razumljivo, nakon ustanovljenja troškova učinjena je i kalkulacija
prihoda po spolu za svaku godinu starosti od prve do sedme za odstrelni
fond srneće divljači od 500 grla omjera spolova 1:1.


Vidi se da je ostvaren pozitivan financijski rezultat od ukupnog odstrelnog
fonda u iznosu od 109.070,12 dinara.


Zatim je u posebnim tablicama izrađena kalkulacija prirasta troškova
i prirasta prihoda po spolu i godinama starosti. Radi ograničenja prostora
te tablice su izostavljene.


FINANCIJSKA ODSTRELNA ZRELOST SRNEĆE DIVLJACI


Ovaj rad temelji se na teoriji sječne zrelostije obradio B. Kraljić (1952).
Prema istom autoru kalkulacije financijskih rstopa ekonomičnosti računate su po formuli:
šumskeezultata
sastojine
i utvrđi
koju
vanja
+ Fr = CPa — CKa
± e =
+ Fr
CK
100
pri čemu:
— Fr označuje tečajni godišnji finacijski rezultat u dobi »a «,


— CPa označuje tečajnu godišnju cijenu proizvodnje u dobi »a«.
— CKa označuje tečajnu godišnju cijenu koštanjaa u dobi »a«,
— » a « onzačuje broj godina proizvodnje i
— » c (c predstavlja stopu ekonomičnosti.
Računanje financijskih rezultata prikazano je u tablicama 3, 4, 5 i 6,
po spolu za svaku godinu starosti.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Tekuća stopa ekonomičnosti
Srnjaci


Tablica 1


Godina CK CK CP + Fr + r°/»
L
1
2
3
4
5
6
7
105,40
197,70
172,71
90,73
104,80
107,30
102,40
101,00
92,50
72,15
281,85
1.350,40
640,70
18,50
—311,20
—29,60
—12,90
—125,55
+ 109,14
+ 1.259,67
+ 535,90
—88,80
—199,20
—71,40
—12,23
—63,50
+ 63,19
+ 1.388,37
511,35
—82,75
—195,10
—70,10
Tekuća stopa ekonomičnost i
Srne
Tablica 2
Godina CK CK CP + Fr ± i*/o
1.
1
2
3
4
5
()
7
105,40
198,40
172,41
80,49
92,58
95,79
95,19
94,59
92,50
85,10
227,55
153,55
166,50
155,44
144,30
133,20
—12,90
—113,30
+55,14
+73,06
+73,92
+ 59,65
+49,11
+38,61
—12,23
—57,10
+31,98
+90,76
+ 79.84
+ 62,27
+ 51,59
+ 40,81


Prosječne stopeSrnjaci
ekonomičnosti
Tablica 3
CK CK´ CP CP´ + -Fr EV


L 105,40 105,40 92,50 92,50 —12,90 —12,23
1 303,10 151,55 164,65 82,32 —69,23 —45,68
2 475,81 158,60 446,50 148,83 —9,77 —6,16
3 566,54 141,63 1.796,90 449,22 —307,59 + 216,47
4 671,34 134,26 2.437,60 487,52 353,26 + 263,11


+


5 778,64 129,77 2.456,10 409,35 279,58 +215,44


+


6 881,04 125,86 2.139,90 305,70 179,84 + 142,88


+


7 982,04 122,75 2.110,30 263,78 141,03 + 114,89




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 45     <-- 45 -->        PDF

L
1
2
3
4
5
6
7
Prosječne stope ekonomičnosti
Srne
Tablica 4
CK CK´ CP CP´ —Fr E°/o
105,40
303,80
476,21
556,70
649,28
745,07
840,26
934,85
105,40
151,90
158,73
139,17
129,85
124,17
120,03
116,85
92,50
177,60
405,15
558,70
725,20
880,60
1.024,94
1.158,14
92,50
88,80
135,05
139,67
145,04
146,76
146,42
144,76
—12,90
—63,10
—23,68
+ 0,50
+ 15,19
+22,59
+ 26,39
+27,91
—12,23
—41,54
—14,91
+ 0,39
+ 11,69
+ 19,19
+21,98
+23,88
DDWHKA TKAM: I HOSJKTE SKJE HtNMOCSn:
Graf .
LEGENDA
prosječn a stop a
ekonomičnosti
tekuća stop a
ekonomičnosti


200
Godine starosti
479




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Prethodno smo izračunali tečajne stope ekonomičnosti za srnjake, za
svaku klasu starosti, a zatim za srne.


Kod srnjaka tečajna stopa ekonomičnosti ima najvišu vrijednost kada
srnjak navrši tri godine starosti. Poslije četvrte godine starosti stope naglo
opadaju. Kod srna tečajna stopa kulminira također u trećoj godini
starosti.


Nako toga izračunate su prosječne ekonomičnosti. Vidi se da prosječne
stope kulminiraju u presjecištu linija tečajnih i prosječnih vrijednosti.
Te smo stope ucrtali na grafikon, a presjecište je obilježeno sa S^. Sa
Sj obilježena je kulminacija tečajnih stopa (graf. 2 i 3).


Gfuf.2 Srne


DINAMIKA TEČAJNIH I PROSJEČNIH STOPA EKONOMIČNOSTI


LeSEHOA


ZAKLJUČCI


Financijska odstrelna zrelost je ona dob u kojoj je sa finacijskog stajališta
najopravdanije odstrijeliti neko grlo srneće divljači.


— Odstrelna zrelost srnjaka, sa financijskog stajališta nastupa onda
kada srnjak navrši četiri godine starosti. Troškovi su veći od prirasta prihoda.
Izuzimaju se srnjaci čiji su trofeji srebrne ili zlatne medalje.
— Srne pokazuju pozitivan financijski rezultat već sa pojavom prve lanadi.
No odstrelna zrelost sa financijskog stajališta nastupa negdje između
sedme i osme godine, obzirom na prihode reprodukcije.
— Moguće je izračunati odstrelne zrelosti sa raznih stanovišta (analogno
sječnim zrelostima).
— Rad se odnosi na populaciju srneće divljači u Baranji.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 47     <-- 47 -->        PDF

LITERATURA


Andrašić , D., 1954: Ekonomska analiza gospodarenja državnih lovišta u NR
Hrvatskoj i njihova osnovna problematika, »Lovačka revija«, br. 1, str. 64—73,
Zagreb.


Brna , L, 1969: Fertilitet košuta i postnatalna smrtnost teladi na »Belju«, »Jelen
«, br.8, str. 69—72, Beograd.


Brna, J., Munkačević & Đ. Nikolandić 1969: Usmjeravanje dinamike
i struktura populacije jelena (C. Elaphus) na »Belju« (1945—1968), »Jelen«,
br. 8, Beograd.


Car, Z., 1960: Prilog studiji ekonomskih konstanti srneće divljači u NR Hrvatskoj,
str. 15, Zagreb.
Elisseev , H. V., 1965: Voprosi ohotničego hozjajstva SSSR, str. 27—31, Moskva.


Johnson , F. W., 1937: Deer weights and antler measurements in relation to
population density and hunting effart. trans II. N. Am. Wildl. Conf. str. 446—
-457


Kadija , V., 1956: Prilog studiji ekonomski konstanti jelenske divljači, »Godišnjak
instituta za naučna istraživanja u lovstvu«, II i III, Beograd.
Kraljić , B., 1962: Trajno iskorištavanje šumskog bogatstva FNRJ u cilju podizanja
proizvodnih snaga, disertacija, Zagreb.
Kraljić , B., 1952: Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva.
Zagreb.
Meules, P. & M. Brassard, 1964: Service de la faune du Quebec-Ministere
du tourisme, de la casse et de la peche province de Quebec.
Nikolandić , Đ., 1968: Embrionalna plodnost srna i smrtnost lanadi u prvih
6 mjeseci starosti kod populacije srna na »Belju«, Bilje.
Plavšić , M., 1969: Istraživanja sadašnje najpovoljnije sječne zrelosti u jelovim
prebornim šumama, Zagreb.


Came Shooting Maturity of Roe-Buck


Summary


By computing the current economy rates for each year of age from one to
seven, and then computing the average rates of these data we can work out the
increment, maximum and depreciation in financial results. When their values
are shown in co-ordinates we get a curve of the current and a cuvre of the
average economy rates. The intersection of these two curves indicates the optimal
financial game shooting maturity for roe-buck in that particular year. Calculation
is based on all income and all expenses. Roe-bucks with capital horns should be
allowed to age because of the trophies. Financial game shooting maturity of roe


bucks starts to decline after their fourth year of life.


KEY WORDS: Game-shooting maturity, economy rate.