DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 49     <-- 49 -->        PDF

IZLAGANJE NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS


UDK 674.06 (Quercus sp.) šum. list CXIV (1990) 483


PRIMJENA HRASTOVINE U PROIZVODNJI FINALNIH PROIZVODA
VISOKE KVALITETE*


Stjepan TKALEC


SAŽETAK: Finalizacija tvrdih listača u zemlji znatno zaostajeza zapadnoevropskim zemljama. Za unapređenje drvoprerađivačkeindustrije uz uvođenje tržišnih koncepcija u sve faze poslovanjapotrebno je provesti i tehnološko prestrukturiranje.


Novi proizvodni programi i struktura proizvoda kao i zahtjevikvalitete određuju složenost tehnološkog procesa, odnosno definiraju
tehnologiju prerade. Kvalitativna vrijednost gotovog proizvoda
direktno ovisi o ugrađenim osnovnim i pomoćnim materijalima.
Međutim, na cijenu proizvoda direktno utječe racionalna primjena
osnovnih materijala, dobivena optimizacijom utroška.


V svijetu smo poznati kao proizvođači masivnog namještaja i
stolica, a u Evropi kao najveći izvoznici piljene građe listača.
Poznati smo i po visokim cijenama a razlozi tome su uglavnomnizak stupanj iskorištenja trupaca i građe, zastarjela tehnologijaprerade i neadekvatna organizacija rada. Istraživanja su potvrdila,
da se primjenom suvremene tehnologije putem elektroničkogračunala količinsko iskorištenje građe može povećati do 72% u
korist namjenskih elemenata. Racionalizacija prerade i primjeneposebno je važna za hrastovinu lužnjaka koja se ubraja u prvoklasno
tehničko drvo za izradu finalnih proizvoda.


Osnovni preduvjet za perspektivnu primjenu skupocjenih listača
jest kvalitativna razina proizvodnih programa koji će svojomakumulativnošću pokrivati troškove materijala i obrade.


1. UVOD
Prihvaćanjem suvremenih tendencija u razvoju proizvodno-tehnoloških
struktura u drvnoj industriji, pa tako i u proizvodnji namještaja, suočavamo
se s novim zahtjevima u pristupu planiranja novih proizvodnih programa
i novih tehnologija. Uvođenjem tržišnih koncepcija u sve faze proizvodnje
i poslovanja poduzeća doći će neminovno i do potrebe tehnološkog prestrukturiranja.
Ono obuhvaća uvođenje novih metoda rada na osnovi tržišnih
promjena, pa tako i strukturnih i dinamičkih promjena proizvodnih
programa.


* Izlaganje na 95. Skupštini Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva
i drvne industrije Hrvatske u SI. Brodu
** Prof. dr. Stjepan Tkalec, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska
c. 25


483




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Transformacija proizvodne strukture provodi se s novim ciljevima u
organizaciji i plasmanu od zahtjeva tržišta, kvalitativno i kvantitativno definiranog
programa proizvodnje, zatim slijede faze projektiranja i konstruiranja
u okviru kojih dolazi do definiranja strukture proizvoda, tj. osnovnih
i pomoćnih materijala i konstrukcijskih rješenja. Struktura proizvoda i zahtjevi
kvalitete repromaterijala i njegove obrade određuju složenost tehnološkog
procesa, odnosno definiranje tehnologije.


Razina kvalitete gotovog proizvoda, odnosno njegova vrijednost direktno
ovisi o ugrađenim osnovnim ili pomoćnim materijalima, dakako i o visokoj
razini točnosti i finoće obrade. Postavlja se pitanje kako promijeniti psihologiju
proizvođača namještaja koja glasi »Kakav materijal — takav i proizvod
«, jer se nameće logičan odgovor: »... takva i cijena«.


Pristup finalizaciji najskupocjenijeg materijala za izradu finalnih proizvoda
— hrastovine, vrlo je složen i zahtijeva poseban studij prije donošenja
definitivnih odluka u što i kako finalizirati, a da efekti na tržištu budu
uspješni.


2. UTJECAJ STRUKTURE PROJZVODA NA NJEGOVU VRIJEDNOST
Stupanj kvalitete, pa tako i vrijednosti gotovog proizvoda određen je
zahtjevima tržišta koji su određeni okvirima estetskih i funkcionalnih kriterija,
proizvodno-tehnološkim te tržišno-ekonomskim kriterijima. Tržište
određuje zahtjeve upotrebe, razinu kvalitete u širem smislu, te njeno usklađivanje
s troškovima proizvodnje i prodajnom cijenom. Težnja prema nekoj
idealnoj kvaliteti nekorisna je kao i površno shvaćanje najnužnije ili minimalne
kvalitete.


U fazi projektiranja proizvoda realiziraju se estetsko-funkcionalni zahtjevi
potencijalnih korisnika, istovremno se planira razina kvalitete.


U fazi konstruiranja se određuje struktura proizvoda i postavljaju proizvodno
tehnološki kriteriji planirane kvalitete u skladu s načelima konstruiranja.


Osnovna načela konstruiranja su podijeljena na aspekte oblikovanja
proizvoda, svojstava proizvoda, materijala za izradu, racionalne izrade, organizacije
proizvodnje i kvalitete.


Osnovna načela konstruiranja sa stanovišta primjene materijala za izradu
su slijedeća:


— Idejno rješenje dizajnera konstruktor prihvaća kao projektni zadatak.
Sve varijante rješenja u konstrukcijskoj strukturi proizvoda nesmiju
utjecati na mijenjanje estetsko-funkcionalnih elemenata pa tako i na izbor
osnovnih materijala.
— Visoko vrijednim oblikovnim rješenjima treba pridružiti visokovrijedna
konstrukcijska rješenja, tj. izbor najkvalitetnijeg drvnog materijala,
načina sastavljanja (lijepljenja, okivanja i dr.), kao i postavljanje zahtjeva
visoke točnosti i finoće obrade.
— Konstrukcijska rješenja trebaju biti u funkciji kvalitete gotovog
proizvoda, stoga se adaptiraju na standardne ili nove materijale do određene


ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 51     <-- 51 -->        PDF

granice. Iznad te granice odabire se drugi materijal, a prvi odbacuje kao
neadekvatan. Izraziti primjeri u proizvodnji namještaja su: Masivno drvo


— lijepljeno masivno drvo, masivno drvo — iverice i vlaknatice, savijeno
masivno drvo — uslojeni furnirski otpresci, domaći okovi i ljepila — uvozni
okovi i ljepila itd.
— Konstrukcijska rješenja primjenjena za drvo i drvne materijale trebaju
omogućiti maksimalno korištenje pozitivnih tehničkih svojstava drva, a
njihova nepovoljna svojstva svoditi na najmanju mjeru, kao što su promjene
dimenzija i oblika uslijed promjene vlažnosti.
— Sastavne dijelove proizvoda potrebno je dimenzionirati prema zahtjevima
opterećenja u upotrebi u cilju racionalne potrošnje drvnih materijala.
To posebno važi za oblikovna rješenja u okviru kojih se pretežno rabe intuitivne
metode u fazama projektiranja, a diskurzivne (proračunske i aplikativne)
kojima se služe pretežno konstruktori, treba primjeniti već u fazama
idejnog razvoja proizvoda.
— Drvne materijale niže tehničke kvalitete potrebno je raznim konstrukcijskim
rješenjima i tehnikama oplemenjivanja poboljšati njihova svojstva
a time povećati područje primjene.
— Pri izboru materijala potrebno je nastojati uklopiti se u propisane
dimenzije i klase kvalitete dobrih standarda, odnosno internih standarda
poduzeća i kooperanata.
Variranjem konstrukcijskih rješenja koja uključuju dimenzioniranje i
izbor drvnih i ostalih materijala direktno utječemo na njihovu racionalnu
primjenu, tj. na optimizaciju utrošaka, u okviru koje iskorištenje standardnih
drvnih materijala ima značajnu ulogu.


3.
RAZVOJ PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA S ASPEKTA SNABDJEVANJA
DRVNIM MATERIJALIMA
3.1. Proizvodnja piljene
građe kao baza za proizvodnju masivnog namještaja
Razvoj finalizacije masiva ovisi prije svega o mogućnosti snabdjevanja
kvalitetnom sirovinom primjerenom razini kvalitete finalnog proizvoda.


Ranije projekcije razvoja bilježile su pozitivan porast proizvodnje masivnog
namještaja, s time i povećanje potrošnje piljene građe, odnosno postepen
pad izvoza piljene građe. Tako je u projekcijama razvoja finalizacije
masiva u Hrvatskoj i Sloveniji bilanciran nedostatak piljene građe za vlastitu
potrošnju već u 1985. godini ukoliko se izvoz ne zadrži u rasponu 30 ...
47%.


Jugoslavija je danas najveći izvoznik piljene građe listača u Evropi. Prošle
je godine izvezeno 796.700 m3 (36%) dakako pretežno najkvalitetnije hrastove
i bukove građe, od toga je samo u Italiju izvezeno 65%>. Iz te sirovine
izrađene su stolice i dijelovi masivnog namještaja koji su prodani u svijet
u prosjeku s dvostrukim cijenama u odnosu na domaće. Razliku treba vjerojatno
tražiti u kvalitativnoj razini finalnih proizvoda.


485




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Pregled proizvodnje, izvoza, uvoza i potrošnje piljene građe listača za razdoblje1988. i 1989. godine


Tablica 1


Izraženo u 000 m3
1988.
SFRJ
1989.
Hrvatska
1988. 1989.
Proizvodnja 2.011,8 2.177,7 728,7 716,2
Uvoz 3,7 3,5
Izvoz 783,7 796,7
Potrošnja 1.224,4 1.377,5
Izvor: Informacije PKB, veljača 1990. i SGJ 88/89.


Razvoj finalizacije masiva može se iskazati povećanjem potrošnje piljene
građe listača, odnosno pokazateljima rasta fizičkog obujma proizvodnje.


U Hrvatskoj je u razdoblju 1980/90. godine izgrađeno ili rekonstruirano
oko 12 pogona za finalizaciju masiva, čime je proizvodnja masivnog namještaja
i stolica trebala znatno porasti, a razvoj pločastog namještaja trebalo
je zaustaviti, čak i prestrukturirati u korist masivnog namještaja.


Projekcija razvoja PZ »Exportdrvo« u svom programu za pokućstvo iz
masivnog drva predvidjela je porast finalizacije hrastovine za 2,6 puta, a
bukovine za 1,9 puta.


Radi ilustracije se navodi da je u razdoblju 1986/89. proizvodnja namještaja
za sjedenje i stolova po fizičkom obujmu porasla za samo 8%. Nešto
više je porasla proizvodnja pročelja za masivni i kuhinjski namještaj.


Potrošnja piljene građe listača postepeno se povećavala na račun smanjenja
izvoza, obzirom da je uvoz građe za proizvodnju namještaja zanemariv.


Da li će domaća tražnja za piljenom građom i elementima u budućem
razdoblju rasti ili padati, svakako će direktno ovisiti o mogućnostima tvornica
namještaja da li mogu proizvoditi na razini svjetskih uvjeta tj. kvalitetno
i relativno jeftino.


3.2. Proizvodnja
ploča i furnira kao osnova za proizvodnju namještaja od
ploča
Ploče na bazi usitnjenog drva — iverice i vlaknatice zauzimaju izuzetno
mjesto u proizvodnji namještaja. Fizički obujam proizvodnje ploča u zemlji
u odnosu na masivno drvo iznosi 3:1, odnos njihove potrošnje iznosi 4,5:1.
Danas je proizvodnja namještaja nezamisliva bez iverica i vlaknatica, međutim
ne može se reći da ploče potiskuju masivno drvo, već ga zamjenjuju
tamo gdje za to postoji opravdanje.


Tehnologija proizvodnje ploča u stalnom je trendu usavršavanja fizikalno-
mehaničkih svojstava kako bi se ta svojstva približila pozitivnim svojstvima
masivnog drva.


Proizvodnja ploča u zemlji nije se bitno mijenjala u zadnjih 10 godina,
točnije u odnosu na 1981. godinu proizvodnja je povećana za svega 4,4%,
međutim to povećanje se ne odnosi na iverice čija je proizvodnja izuzetno
stagnirala.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Pregled proizvodnje, izvoza, uvoza i potrošnje neoplemenjenih i oplemenjenihploča za razdoblje 1988. i 1989. god. (u 000 m3)


Tablica 2


SFRJ Hrvatska


Izraženo u 000 m3


1988. 1989. 1988. 1989.


Proizvodnja 1.051,1 1.021,5 96,7 94,2
Uvoz 6,0 75,5
Izvoz (furn. ploče) 31,1 22,8
Potrošnja 1,014,0 923,2


Izvor: lit. 14


Izvoz ploča bilježi se jedino u okviru asortimana furnirskih ploča, izvoz
ostalih ploča nije moguć iz istih razloga koji vrijede za izvoz pločastog namještaja.
Namještaj od ploča oplemenjen furnirom i elmentima masiva isporučuje
se pod nazivom »masivni namještaj«. Međutim, često nekvaliteta
ugrađenih ploča srozava vrijednost takvog namještaja na evropskom tržištu.


Pregled proizvodnje, izvoza, uvoza i potrošnje konstrukcijskog i plemenitog furnira
za razdoblje 1988. i 1989. godine (u 000 m3)


Tablica 3


SFRJ Hrvatska


Izraženo u 000 rtf


1988. 1989. 1988. 1989.


Proizvodnja 236,2 234,8 45,8 48,0
Uvoz 6,6 7,3
Izvoz 39,8 44,9
Potrošnja 189,8 182,6


Izvor: lit. 14


Proizvodnja konstrukcijskog i plemenitog furnira također se nije bitno
mijenjala zadnjih deset godina. Izvoz iznosi do 20% proizvodnje furnira pretežno
plemenitog djelomično sastavljenog u veće formate.


Uvoz furnira posljednjih godina iznosi do 4% ukupne domaće potrošnje,
to su furniri rijetkih egzota i lijepljeni furniri tzv. »fine line«.


Sintetski ili umjetni furniri polako prodiru u proizvodnju namještaja,
gdje se i vrši oplemenjivanje ploča. Oplemenjivanje iverica sintetsko-smolnim
folijama vrši se u našim pogonima uglavnom po indirektnim postupcima.


3.3. Hrastovina lužnjaka — osobine i upotreba
Poznavanje tehničkih osobina lužnjaka, te usporedo i ostalih vrsta drva
neophodna su za njihovu pravilnu primjenu pri izboru materijala, konstruiranju
proizvoda, određivanju tehnologije i procesa obrade, zaštite i dr.


Hrastovinu lužnjaka (Quercus robur L.) proizvodimo iz stabala koja narastu
40 ... 50 m, kod kojih je tehnički najvredniji dio deblo čija duljina
ovisi o broju, veličini i smještaju grana.


Drvo je jedričavo, bijel žućkastobijela uska do 40 mm, srž žućkastosmeđa,
godovi su markantni prstenasto porozni. Sržni traci su vrlo krupni 0,5 ...




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 54     <-- 54 -->        PDF

1 mm, stoga se radijalne piljenice i furniri (blistače) zbog velike površine
sržnih trakova više sjaje nego tangentni presjeci.


Drvo se sastoji od 42,8% celuloze, 25,5% pentozana, 24,9% lignina, 0,39%
ekstraktivnih tvari (masti, voskovi, ulja). Drvo sadrži 5 ... 13% tanina. Infiltrati
mu daju karakterističan ugodan miris. Drvo je fino, polufino i grubo.
Slavonska hrastovina postala je sinonim za drvo velike finoće, tj. drvo
gdje je raspored i tok elemenata građe pravilan, a građa ranog i kasnog drva
unutar goda je vrlo ujednačena. Homogenost građe značajna je jer olakšava
mehaničku i hidrotermičku obradu. Fina slavonska hrastovina ima veliku
estetsku vrijednost, pravilne je teksture, česta je ikričavost i ustalasanost
žice.


Osnovni tehnički podaci za hrastovina lužnjaka:



gustoća (vol. masa) *-pros. = 438. . 670 .. 830 kg/m-i

utezanje «i = 0,01 .. . 0,46. .. 1,29 %
Ot = 4,50 . . 9,38 .. 13,99 %
av = 8,75 . . 14,22 20,67 %

tvrdoća (srednja) 670 daN/cma

čvrstoća na pritisak (čvrsta) 520 daN/cm?

čvrstoća na udarac (čvi sta) 75 kJ/m2
— cjepkost (slaba)
5,3 daN/cm2

elastičnost (srednja) 117.000 daN/cm?

trajnost 8 ... 12 godina

snaga ogrijevanja 10 GJ/m:s
Hrastovina lužnjaka ubraja se u prvoklasno tehničko drvo za građevinarstvo,
u niskogradnjama za mostove, pragove, stupove, pilote itd., a u
visokogradnjama za nosače, oblaganje podova, stepeništa, unutarnje uređenje
i dr. Hrastovina je najbolje drvo za izradu najkvalitetnijih bačava.
Veliku primjenu ima i danas u gradnji drvenih brodova. Drvo se lako lijepi
raznim ljepilima, te je pogodno za izradu raznih lijepljenih konstrukcija.
Najveću primjenu ima danas u proizvodnji pokućstva i elemenata unutarnje
opreme objekata zbog svoje visoke tehničke kvalitete.


Domaća potrošnja hrastovine kao i ona izvozna finalizira se u skupocjen
masivni i furnirani pseudorustikalni i pseudostilski namještaj: ormari,
vitrine, komode, stolovi, stolice, sitni komadni namještaj i dr. prema stranim
uzorcima i licencama. Od drvnih proizvoda za građevinarstvo najviše
se izrađuju ulazna kućna i unutarnja vrata, prozorske stijene, garažna vrata
individualnih objekata, obloge zidova i dr.


Zog zaostajanja u obrazovanju stručnih kadrova, prije svega dizajnera
i stolarskih majstora, danas se izrađuju iz skupocjene hrastovine proizvodi
niže kvalitete, uz njeno neadekvatno i neracionalno korištenje.


4.
OPTIMIZACIJA TEHNOLOGIJE ZAPOČINJE U FAZI DEFINIRANJA
STRUKTURE PROIZVODA ODNOSNO KONSTRUIRANJA
Oblikovanje proizvoda, asortimana i proizvodnih programa specifična
je aktivnost u procesu razvoja proizvoda čiji je osnovni cilj određivanje
frnkcionalnih i estetskih svojstava raznih vrsta materijala.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Istraživanja su pokazala da su oblikovanje i konstruiranje pretežno usporedne
aktivnosti u kojima timski surađuju stručnjaci raznih profila. Utvrđeno
je također da su konstrukcijska rješenja dizajnera-projektanta u
odnosu na rješenja konstruktora veće konstrukcijske složenosti i nižeg
stupnja tehnologičnosti.


Istraživanja konstruktorskih tehnika i metoda konstruiranja dovela su
do niza poboljšanja postojećih metoda i do razvijanja novih metoda na bazi
kombinacija rezultata istraživanja. Ovdje se ubraja metodičko konstruiranje
kao jedno od područja znanosti o konstruiranju kojim se nastoji provoditi
proces konstruiranja primjenom sistematiziranih postupaka.


Prednost ove metode pred ranijim konvencionalnim je ta, što omogućava
algoritmičku razradu i rješavanje vrlo složenih problema uz primjenu
elektroničkog računala.


Osnovne pretpostavke za optimizaciju konstrukcijskih rješenja izdvajaju
se pretežno iz područja funkcionalnosti, tehnologičnosti i eksploatibilnosti
proizvoda.


Najveći utjecaj na tehničku kvalitetu drvnog proizvoda imaju ugrađeni
drvni i nedrvni materijali i uspješno prilagođavanje adekvatnom tehnološkom
procesu.


Vrsta drvnog materijala i njegova svojstva, te odabrani konstrukcijski
oblici služe za definiranje tehnologije, dok obujam proizvodnje i razina kvalitete
ima bitan utjecaj na stupanj automatizacije, tj. na fleksibilnost i tehnologičnost
sistema, odnosno na njenu produktivnost. Stupanj podudarnosti
s tehnologijom utvrđenog razvojnog stupnja u području određenih
konstrukcijskih oblika nazivamo tehnologičnost.


Tehnologičnost je jedan od kriterija u provođenju tehnološke analize
pri izboru tehnologije. Stupanj tehnologičnosti služi kao pokazatelj razvojnog
stupnja tehnološke strukture, te kao pokazatelj uspješnosti pri komparaciji
tehnoloških sistema.


Gubici materijala u procesu izrade je također važan kriterij pri tehnološko
janalizi. Gubici materijala ili tzv. proizvodni »škart« je dio materijala,
poluproizvoda ili gotovih proizvoda koji ne odgovaraju propisanim tehničkim
zahtjevima ili standardnim uvjetima kvalitete, te se kao takvi ne mogu
upotrijebiti za osnovnu namjenu. Javljaju se kao obratci za popravak (reparaciju)
ili kao neupotrebljivi.


Pregled tehnoloških faza u kojima nastaju greške koje direktno utječu na gubitke
u daljnjoj obradi građe


Tablica 4


Greške na građi Piljenje Krojenje Sušenje Strojna


i elementima građe elemenata i parenje obrada


1. Netočnost dimenzija + + + +
2. Hrapavost površina + + — +
3. Deformacije oblika + + + +
4. Raspukline i pukotine — — + —
5. Promjene boje i konzist, — — + —


ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 56     <-- 56 -->        PDF

U doradnim pilanama i krojačnicama građe tvrdih listača proizvode se
elementi iz piljene građe. Ovisno o programu piljenja, kvaliteti i dimenzijama
građe postižu se iskorištenja u rasponu 40 ... 55°/o.
Ukoliko se istovremeno kroje i kratice (popruge) tada je iskorištenje samica
hrastovine i do 60°/», a kod bukovine s udjelom zdrave neprave srži i do 80%.
Dakako da su podaci o iskorištenju građe III klase znatno niži a u kvalitativnom
smislu utječu na sekundarne gubitke u fazama sušenja i finalizacije.


U doradnim pilanama se proizvode elementi za poznatog i nepoznatog
kupca, dok se u krojačnicama finalnih pogona proizvode elementi uglavnom
za vlastite ptorebe, a kratice kao nuz proizvod isporučuje se tvornicama
parketa, ili se finaliziraju tehnikama lijepljenja.


Struktura iskorištenja piljenih elemenata hrastovine i bukovine u tri tvornice
masivnog namještaja u Hrvatskoj


Tablica 5


Tvornice namještaja t
Faza prerade 4000 m:,/god. 2400 mVgod. 2870 m:! god.
građe-elemenata :M 87´ S 90 G 88´


i


i % G <>/„ I % G % T <> G "„


Doradna pilana 100 0 100 0
Krojačnica finale 100 0


Gruba strojna obrada 85,4 14,6 87,4 12,6 82,9 17,1
Gubici nadmjere*
(primjena kornere, deb.) 82,2 3,2 83,1 4,3 80,1 2.8


Fina strojna obrada 75,7 6,5 78,1 5,0 72,1 8,0


Ukupni gubici
— 24,3 — 21,9 — 27,9


I = Iskorištenje; G = Gubici


Pokazatelji u tablici govore o tzv. uvjetnim gubicima, tj. o onim elementima,
koji ne odgovaraju osnovnoj namjeni, već se naknadno prepravljaju
ili odbacuju.


5.
STUPANJ RACIONALNOG KORIŠTENJA SIROVINA U PROIZVODNJI
NAMJEŠTAJA
U okvirima problematike racionalnog gospodarenja osnovnim materijalima
u proizvodnja namještaja nalazimo tri područja poslovnih aktivnosti
koje direktno utječu na stupanj iskorištenja drvnih materijala, to su:


— Razvoj i oblikovanje proizvoda gdje se vrši kvalitativno definiranje
proizvoda i izbor materijala za izradu. Uštede zbog promjena planiranja u
strukturi proizvoda ovdje mogu biti najveće, stoga je i značaj ove aktivnosti
u formiranju proizvodnih prijedloga vrlo velik.
— Tehnološka priprema izrade gdje se vrši adaptacija novodizajniranog
ili eksterno uvedenog proizvoda na postojeću tehnologiju i pogonske
standarde materijala. U ovoj fazi se konkretiziraju konstrukcijska rješenja
i specificira materijal za nabavu.
490




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Qg = lov/*


r-:—:—fožV Ulaz građe
Iskorištenje građe gubici (%) °
Gu = 3,6..4,5 Ulazni, skladišni i
transportni gubici građe


Qe = 100%


Gk= 45 60 Gubic i krojenja u elemente


Iskorištenje
elemenata


Go=12,6..17,1 Gubici finalne grube obrade
elemenata


Gn= 2,8..4,3 Gubici nadmjere primjenom


komercijalnih debljina građe


Gf- ^.... 8 Gubici finalne mehaničke i
površinske obrade


Primarno iskorištenje= građa-elenenti
li Gi li - 35,5...51,4%; Gi = 48,6...64,5%


Sekundarno iskorištenje « elementi-nsiajoštaj
12 G2 12 = 72,1...78,1%; G2 = 21,9...27,9%


SI. 1. Shema strukture gubitka piljene građe u procesu krojenja i finalizacije
(Snimljeno u tri tvornice namještaja u Hrvatskoj u razdoblju 1987 90)


— Operativna priprema i njeno izvođenje od planiranja rokova, načina
lansiranja naloga, redoslijed izvođenja na pr. krojenja materijala za više
različitih proizvoda itd. može imati indirektan utjecaj na iskorištenje. Tehnologija
i postupci krojenja, kao i ostale faze obrade utječu na daljnje gubitke,
međutim ti su gubici na iskorištenju osnovne sirovine manjeg opsega.
Proizvodnju namještaja možemo promatrati s aspekta finalizacije masivnog
drva, odnosno finalizacije ploča. Razvoj finalizacije masiva zaostajao
je do 1975. godine za razvojem pločastog namještaja, kada su intenzivirane
aktivnosti na povećanju finalizacije masiva u smislu proizvodnje
masivnog namještaja i stolica. Karakteristika tog razdoblja je preorijentacija
mnogih pilana u proizvodnju piljenih tzv. namjenskih elemenata.


Nastali gubici uglavnom su posljedice netočnosti obrade u primarnoj
preradi te deformacijama oblika, raspucanosti, skorjelosti i pukotinama
nastalim u procesu sušenja. Prilagođavanje standardnim debljinama građe,
naročito pri izradi tanjih elemenata uzrok je tzv. gubicima nepotrebne
nadmjere za obradu.


Sekundarni gubici (»totalni škart«) iznose svega 5 ... 8%.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Opravdane primjedbe upućuju se na praktične pokazatelje iskorištenja
prilikom krojenja građe u namjenske elemente. Razlog tome je taj, što
proizvođač namještaja snosi troškove prerade građe u elemente nezavisno
od stupnja njenog iskorištenja.


Koliko se gubi kvalitetne građe pri krojenju u namjenske elemente
mogu ilustrirati rezultati jednog istraživanja autora, koji je eksperimentom
krojenja samica provjerio rad pedesetorice najboljih pilanskih radnika
krojača.


Pregled rezultata eksperimentalnog krojenja samica za program elemenata
različitih dimenzija


Tablica 6


1987 19 88.
Realno Realno Optimalno Optimalno


1. Broj piljenica
— krojača 24 26
2, Površina piljenice m2 1,08352 1.09515
3.
Površina elementa m2 0,64800 0,76800 0,63692 0,76800
4.
Površina otpadaka m2 0,43552 0,31552 0,45823 0,32715
5.
Količinsko iskorišt. */o 59,80 70,88 58,16 70,13
´/(.
6.
Količinski otpad 40,20 29,12 41,84 29,87
7.
Vrijndn. iskorišt. Din 5.114 6.343 5.231 6.343
8.
Vrijednos. iskor. KVo 80,62 100 82,47 100
Pri krojenju bilo je moguće primjeniti bilo koji redoslijed operacija
pri raspiljivanju tj. za paralelnost i pravokutnost propiljaka.


Rezultati istraživanja pokazuju da je s najstručnijom radnom snagom
moguće 58,26... 59,80%> piljenu građu I/II klase namjenski iskoristiti za
elemente, a 40,20... 41,84% predstavlja manju količinu kratica, sitni otpad
i piljevinu.


Primjenom suvremene tehnologije krojenja putem elektroničkog računala
količinsko iskorištenje građe može se povećati za 11,08 ... 11,97% u
korist namjenskih elemenata, što bi se inače preradilo u kratice čija vrijednost
je znatno niža.


Suvremena tehnologija može poboljšati vrijednosno iskorištenje od
17,53 ... 19,38%>, što pokazuju rezultati provedenog eksperimentalnog krojenja.


6.
KVALITETA OSNOVNIH MATERIJALA ZA NAMJEŠTAJ VIŠE
KVALITETE
Visokovrijednim oblikovnim i konstrukcijskim rješenjima treba pridružiti
i visokovrijedne drvne i nedrvne materijale namijenjene izradi namještaja.


Standardizacija u vezi kvalitete materijala za namještaj obuhvaćena je
u nas sada važećim stndardima.


Materijali koji se ugrađuju u namještaj trebaju zadovoljavati uvjete
kvalitete gotovog proizvoda. Prethodno ispitivanje bitnih svojstava za njegovu
primjenu olakšavaju rad konstrutoru pri izboru i određivanju konstrukcijskih
rješenja i drugih tehničkih instrukcija za njegovu obradu i


492




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 59     <-- 59 -->        PDF

sastavljanje. Međutim, standardizirana klasifikacija i dopuštene greške
u materijalu za izradu služi za ocjenjivanje več gotovog proizvoda, te ne
mogu direktno poslužiti za provođenje ulazne kontrole, njenu lokaciju,
kontrolne radove, i metode ispitivanja njihovih svojstava. Razlog tome su
rezličiti kriteriji za pojedine karakteristike finalnog proizvoda, a posebno
onog za koji estraži viša kvaliteta.


Ovisno o funkciji i zahtjevima kvalitete proizvoda, potrebno je odrediti
karakteristike kvalitete materijala, te ih prije upotrebe provjeriti.


qui


r.-<


O


B


P´.


FAKTORI
VB1JEDE0STI


SI. 2. Prikaz utjecaja strukture proizvoda kao faktora kvalitete na njegovu vrijednost


4 InovBcije


1


*

UAČELA
KONSTRUIRANJA


4^


j^j Racicn&HzBcije
RAZINA KVALITETE


SI. 3. Pozitivna dinamika u kvaliteti proizvoda postiže se inoviranjem ili racionalizacijama,
t). djelovanjem na sniženje troškova i podizanje razine kvalitete




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 60     <-- 60 -->        PDF

7. SPECIJALIZACIJA, PODJELA RADA I KOOPERACIJA
Velikim nefleksibilnim sistemima nije moguće jednostavno provoditi
politiku diverzifikacije tj. proširenja programa gotovih proizvoda prema zahtjevima
tržišta. Otuda se javlja napuštanje proizvodnje određenog asortimana
tj. neiskorištenost strojeva i faza obrade tehnički i tehnološki nezastarjele
opreme. Međutim, ista oprema može uspješno poslužiti za tržišno
zanimljive poluproizvode i usluge, odnosno za kooperaciju s drugim proizvođačima
finalnih proizvoda. Pojednostavnjenje proizvodnje poluproizvoda
ili gotovih proizvoda sužavanjem asortimana jedna je od metoda speci,
jalizacije. Tehnološka specijalizacija predstavlja usmjeravanje proizvodno-
orgamzacijskih aktivnosti na uži asortiman proizvoda u cilju niza prednosti:
vezanje manje osnovnih i obrtnih sredstava, veće iskorištenje kapaciteta,
postizanje ušteda u troškovima proizvodnje, jednostavnije planiranje
i realizacija proizvodnje i dr. Najveći nedostatak specijalizacije je suženje
ponude tj. smanjenje fleksibilnosti u variranju asortimana, s time i
adaptacije tehnologije na asortiman drugačijih konstrukcijskih oblika ili
usluga.


S aspekta podjele rada na specijalizaciju dijelova i sklopova složenih
proizvoda, odnosno gotovih proizvoda javlja se vrlo složena problematika
u uspostavljanju novih odnosa interne i eksterne podjele rada.


Prestrukturiranjem klasičnog tehnološkog modela dolazi do dislokacije
specijalizirane proizvodnje istovrsnih ili srodnih poluproizvoda s vlastitim
ulazom i izlazom. Proizvodne jedinice svode se na razinu tehnoloških podsistema
ili faza obrade. Razvijanjem neposredne kooperacije specijalizira-


St. 4. Najvrednija sirovina primjenjuje se za visokovrijedne finalne proizvode kao


što je namještaj i unutarnja oprema zgrada




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 61     <-- 61 -->        PDF

SI. 5. Muzejski primjerak rustikalne blagovaoničke garniture i pokušaj preoblikovanja
uz isticanje tehničkih osobina hrastovine
(Design i izvedba prototipa S. Tkalec)




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 62     <-- 62 -->        PDF

nih relativno malih ali fleksibilnih pogona s također specijaliziranim sastavi
jaonicama, odonsno pogonima za finiširanje i kompletiranje gotovih
proizvoda, nameće se tendencija fizičkog smanjivanja tvornica finalnih proizvoda,
a otvara se mogućnost diverzifikacije programa gotovih proizvoda
do zadovoljenja individualnih zahtjeva potrošača. Takvu preorijentaciju moguće
je ostvariti poticanjem nove podjele rada u okviru tržišnih međuveza
između dobavljača i dijelova, sklopova i usluga, te ispručioca gotovog namještaja.
Ponuda specijaliziranih pogona postaje predmet internacionalizirane
tržišne razmjene, te se napuštaju interni kriteriji za različito vrednovanje
domaćeg i inozemnog tržišta.


Izbor ili podjela, te prihvaćanje programa obrade indirektno predstavlja
jedan vid podjele rada, jer struktura programa i mogućnost njegova
plasmana direktno utječe na sve proizvodne i tržišne ativnosti. Međutim
podjela programa ne znači i podjela tržišta, jer se unutar specijaliziranih
poduzeća javlja neminovna konkurencija sa sličnim programima, te oni postaju
predmet nadmetanja u kvaliteti i cijenama. Na to utječe i stupanj
razvijenosti proizvodnih sistema i njihova nezavisnost.


Oblikovanju tehnoloških sistema ili podsistema prethodi strukturno i
operativno planiranje programa. Strukturno planiranje pristupa se na osnovu
strateških elemenata za kvalitativno novi asortiman, odnosno na osnovu
taktičkih pristupa traženju novih varijanti postojećih proizvoda.


Operativnim planiranjem se određuju optimalne količine s gledišta apsorpcije
tržišta, količinski odnosi unutar asortimana, stupanj vlastite specijalizacije,
zastupljenost kooperacije, dinamika isporuka, dopuna, izmjena i dr.


Izbor i podjela programa vrši se na osnovu analize uvjeta proizvodnje
i provedene tehnološo-ekonomske analize koja daje sigurne procjene da
je program proizvodno i tržišno prihvatljiv. Jedna od ključnih aktivnosti
u provođenju tehnološke analize je izbor tehnologije o kojoj direktno ovisi
uspješnost realizacije programa.


Naša poduzeća, naročito ona u sirovinskim područjima imaju otvorene
mogućnosti da razvijaju specijalizirane pogone s poluproizvodima niže faze
prerade kao npr. ncfiniširani poluproizvodi namijenjeni industriji namještaja,
dok proizvođači finiširanih gotovih proizvoda afirmirani u svijetu, trebaju
dalje razvijati ovu proizvodnju u sui´adnji sa specijaliziranim polufinalcima
iz zemlje i svijeta i to na razini svjetske produktivnosti kvalitete
i cijena.


Prozvođači finalnih proizvoda iz hrastovine su u znatno povoljnijem
položaju u pogledu mogućnosti plasmana svojih proizvoda iz osnovnog razloga,
što je hrastovina posebno vrijedan i cijenjen materijal. U današnjim
nekonjukturnim razdobljima u svijetu finalni proizvodi iz hrastovine imali
su konstantno svoje mjesto na svjetskom tržištu.


Primjedbe o niskim cijenama i neakumulativnosti izvoznih programa
treba usmjeriti na našu unutarnju dezorganizaciju, slabu opremljenost i nisko
stručno obrazovanje kadrova.


Uvođenjem tržišnih principa poslovanja istovremeno će se javljati potreba
za kooperacijom od primarne do finalne proizvodnje, u tom smislu
će specijalizirana poduzeća biti ona koja će moći odgovarati zahtjevima
tržišta uz postizanje pozitivnih ekonomskih efekata.


496




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 63     <-- 63 -->        PDF

"»JKSJ*:
´


X


e3


*&*>-,


S/. 6. Izrada složenijih modela rustikalnog i stilskog namještaja iz hrastovim
zahtijeva visoko specijaliziran stručni kadar




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 64     <-- 64 -->        PDF

8. ULOGA TEHNOLOŠKOG INŽENJERINGA MATERIJALA
Značaj primjene drva i drvnih materijala u izradi namještaja navodi
nas na razmišljanje o intenzivnijem bavljenju inženjeringom materijala
koji treba započeti kod rasta drva i nastaviti se u toku procesa prerade.


Neka svojstva masivnog drva možemo modificirati u cilju poboljšanja
njegovih tehničkih svojstava, na pr. djelovanjem kemijskim sredstvima u
cilju njegove stabilizacije, povećanja trajnosti, savitljivosti, zapaljivosti, zaštite
od propadanja i dr.


Tehnološki inženjering mterijala došao je do izražaja pri modifikaciji
ploča od usitnjenog drva, gdje se prema zahtjevima konstrukcije stvaraju
brojne kombinacije ploča za razne namjene.


Osnovni zadaci tehnološkog inženjeringa materijala obuhvaćaju:


— Istraživanje i razvoj novih materijala, poluproizvoda i supstituta s
aspekta primjene u proizvodnji namještaja.
— Poboljšanje svojstava materijala raznim tehnikama u cilju podizanja
upotrebnih vrijednosti.
— Provođenje analiza utrošaka materijala u cilju provjera ušteda i gubitaka.
— Usklađivanje racionalne primjene materijala sa zahtjevima kvalitete.
— Praćenje trendova u oblikovanju namještaja u cilju prognoziranja
budućeg razvoja i potrošnje drvnih i nedrvnih materijala.
SI. 7. Hrastovina iz naše zemlje izvozi se diljem svijeta i cijeni se kao visokokvalitetno
drvo za izradu najvrednijeg namještaja
(Blagovaonička garnitura »Palace« — Euroom, Belgija)




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Na uspješnost tehnološkog inženjeringa materijala može utjecati organizacija
upravljanja nabavom i zalihama materijala tj. operativno planiranje
rokova i količina isporučenog materijala.


Povećanje stupnja automatizacije prerade usporedo povećava zahtjeve
organizacije u upravljanju materijalima i održavanju postrojenja, tj. dobiva
više upravljačko-operativni značaj, te organizacija postaje podređena zahtjevima
potrebnnih tehnoloških procesa u okviru suvremene fleksibilne
tehnologije. Upravljanje i posluživanje tehnoloških linija i automata postaje
aktivnost visoko obrazovnih i specijaliziranih tehnologa. Idealizirani organizacijski
modeli koji nisu primjereni i usklađeni s realnim tehnološkim
sistemima ostaju teorija bez mogućnosti primjene u praksi. Razne simulacije
taktičko-operativnog planiranja nabave i upravljanja zalihama daju
vrlo dobre fiktivne rezultate, međutim poremećaji nastaju po uvođenju
realnih svakodnevnih smetnji u sistem planiranja nabave ili upravljanja
zalihama.


9. ZAKLJUČAK
Osnovni preduvjet za perspektivnu primjenu masiva u proizvodnji namještaja
jest kvalitetna razina proizvodnog programa koji svojem akumulativnošću
može pokrivati cijenu kvalitetnog repromaterijala, kao i suvremena
fleksibilna tehnologija koja garantira visok stupanj tehnologičnosti
i osigurava ekonomičnu proizvodnju.


Pilanska prerada drva bazira pretežno na domaćoj tehnologiji niskog
razvojnog stupnja, koja nema izgleda da se vlastitim snagama unaprijedi.
Trenutno nismo u stanju financirati niti projekt razvoja strojogradnje za
drvnu industriju, što znači da ćemo do daljnjega ovisiti o transferu tehnologije,
što će nas indiretno ograničavati u razvoju vlastitih tehnoloških
inovacija.


Primjena građe niže kvalitete tj. ona koja se ne izvozi zahtjeva dodatne
tehnološke zahvate da se oplemeni raznim tehnikama lijepljenja, što utječe
na dodatne investicije u opremu i pad produktivnosti rada. Da li ti dodatni
troškovi kompenziraju razliku u cijeni prema prvoklasnoj građi, potrebno
je analizirati, jer to ovisi indvdualno o složenosti konstrukcijskih oblika
i troškovima izrade.


Ako je trupac kao sirovina 100%, od njega u finalnom proizvodu ostane
samo 12,5°/i> (Merzelj, LES 11—12/89) zar to nije problem za razmišljanje?


Od proizvođača ploča se traže iverice visoke kvalitete, koje se neće
nakon furniranja raslojavati, koje će imati vrlo finu strukturu vanjskog
površinskog sloja u cilju oplemenjivanja tankim furnirima, folijama i papirima.
Uz drvne materijale potrebno je istaknuti istovremenu potrebu za
razvojem i unapređenjem prateće proizvodnje nedrvnih materijala, to su
prije svega ljepila, okovi i materijal za površinsku obradu.


Za intenziviranje vlastitog inženjeringa materijala treba naglasili, da
sadašnje pretežno formalne i pasivne aktivnosti referenata materijala u okviru
tehnološke pripreme proizvodnje treba transformirati u smislu inženjeringa
materijala, time će se također ukazati i potreba da se njihovo


49S




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 66     <-- 66 -->        PDF

radno mjesto premjesti iz kancelarije u tehnološki laboratorij i pogon proizvodnje.
Na taj će se način inovativni pristupi u projektiranju i konstru
iranju realizirati u praksi kao nova tehnološka otkrića.


LITERATURA


1.
Alić, O.: Uvjecaj izbora materijala i konstruktivnih rješenja na kvalitet
namještaja, Zbornik »Kvalitet savremenom namještaja«, Savez za unapređe
nje kvalitete proizvoda i usluga Srbije, Beograd 1979.
2.
Gehrts , E.: Mitteldichte Faserplatten (MDF) in der anwendung, Holz-Zentralblatt
58/1987.
3.
Kisseloff , P.: Entwicklungstendenzen in der Technik des Mobelhaus in
Westeuropa in den nachsten 10 Jahren, Holz als Roh und Werkstoff Springer-
Verlag 27 (9) 1979.
4.
Kovače v id, M.: Bitni parametri svojstava ploča iverica za potrebe industrije
namještaja, Zbornik radova sa savjetovanja, Velika Gorica, 1987.
5.
L u 1 j k a, B., T u r k u I i n, H.: Tradicionalna primjena hrastovine, Glasnik
za šumske pokuse 3/1987.
6.
L u 1 j k a, B.: Trendovi razvoja tehnologija i primjene materijala u drvnoj
industriji, Šumarski fakultet, Bilten ZIDI 17 (1) 1989.
7.
P r k a, T.: Iskustva u proizvodnji elemenata iz hrastovine, Drvna industrija
25 (7—8) 1974.
8.
T k a 1 e c, S.: Mogućnost perspektivnog razvoja primjene masiva u proizvodnji
namještaja, Drvna industrija, 25 (9—10) 1974.
9.
Zupčević , R.: Proizvodnja grubih obradaka iz bukovine, Drvna industriia
25 (7—8) 1974.
10.
***: Program razvoja proizvodnje pokućstva iz masivnog drva 1986. do 1990.
godine, PZ »Exportdrvo«, Zagreb, 1986.
11.
***: Materials and components. Magnum publications, Furniture Manufacturer
54 (4) 1989.
12.
***: Deutsche Spanplattcn Industrie Wachst Wieder, Material + Technik, Vcrlag,
Ritthammer, Nurnberg 12/89.
13.
***: Erliches Design contra furnierte Gemiitlichkeit, Mobel Kultur, Holzmann
Verlag, Hamburg 3/1989.
14.
***: Informacija o kretanju proizvodnje, realizacije i zaliha proizvoda šumarstva
i drvne industrije u 1989. godini, PKT Beograd, 1990.
The Use of Oak-wood in the Manufacture of High Quality Products


S u m m a r y


Production of finished goods from hard broadleaved species in Yugoslavia
lags considerably behind West-European countries. In order to improve v/ood-
conversion industries, with the introduction of market concepts in all phases of
busness, it is also necessary to carry out technological re-structuring.


New production programmes, product structure and quality requirements
determine the complexity of the technological process, namely they define the
manufacturing technology. The qualitative value of the finished products depends
directly on the incorporated basic an ancillary materials. However, the price of
the product is directly influenced by the rational use of basic materials, achieved
by optimization of expenditure.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Yugoslavia is well known in the world as a manufacturer of solid wood furniture
and chairs, and in Europe as the greatest exporter of broadleaved sawn-
wood. We are also known for high prices which is mainly the result of low
utilization of logs and timber, obsolete manufacturing technology an inadequate
organization of production. Investigation has confirmed that with the application
of modern technology, i.e. computer, quantitative utilization of timber can be
increased by 128/o in favour of specific-purpose component parts. Rationalization
of manufacture and usage is particularly important in the case of pedunculate
oak-wood which is listed as first-class timber for the manufacture of the final
product. The basic pre-condition for the perspective use of valuable broadleaved
species is the high-quality level of production programmes which will, with their
rate of capital formation, be able to cover the costs of material and conversion.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 68     <-- 68 -->        PDF

DESETI SVJETSKI ŠUMARSKI KONGRES


Deseti svjetski šumarski kongres održava se u Parizu od 17. do 26.
rujna 1991. godine u Kongresnoj Palači, Park Maillot, pod motom


»ŠUME NASLIJEĐE ZA BUDUĆNOST«


Obavještavamo sve zainteresirane organizacije, znanstvenike, stručnjake
i dr. da smo u ŠUMARSKOM LISTU broj 9—10/1990. dali PROGRAM
KONGRESA u kojem je naznačeno: 25 tema i 95 pitanja grupiranih
u 6 područja, te druge važnije naznake.


Uredništvo