DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 69 <-- 69 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630* 42 + 653 (497.13) 003 Sum. list CXIV (1990) 503´ KOMPARATIVNA ISTRAŽIVANJA EKONOMSKIH POSLJEDICA SUŠENJA JELE U GORSKOM KOTARU COMPARATIVE INVESTIGATIONS OF ECONOMIC CONSEQUENCES OF THE DYING BACK OF FIR TREES IN GORSKI KOTAR (I dio) Uroš GOLUBOVIĆ* SAŽETAK: Ovaj rad predstavlja popularno napisan kratak izvadak iz autorove opsežne znanstvene studije, što ju je priredio za jedan od znanstvenih zbornika. Zato u radu autor, u pravilu, iznosi samo krajnje rezultate istraživanja i to opet samo za jedantip jelovo-bukovih šuma (I — C — 40) ili biljnu zajednicu jele sa rebračom (Blechno-Abietetum Hl). Istraživanja za preostale tipove jelovo-bukovih šuma u Gorskom Kotaru su — kako autor navodi — u toku. Valja istaći da su ova istraživanja vrlo kompleksna, jer obuhvaćaju proces od sječe i izrade jelovih stabala u šumi do zaključno sa pilanskom preradom jelovine. Ključne riječi: jela, sušenje jele, ekonomske posljedice, drvna masa, prosječna drvna masa, pilanski trupci, piljena grada, vrijednost. UVOD Introduction Činjenica je da se jela, manje ili više, posvuda suši. Uzroci sušenja jele su još uvijek nepoznati, ali se oni intenzivno istražuju. Doduše, već postoje određeni rezultati tih istraživanja, ali su oni, smatramo, još nesigurni i nekompletni da bi se na temelju njih moglo meritorno zaključivati. Čim postoji dvojba, da ne kažemo nagađanje, da li se jela suši od prevelikog napada moljca jelinih iglica (Argyresthia fundella), ili od kiselih kiša, ili pak od zaređalih sušnih godina, čak i godina bez snijega itd. — sve to zajedno treba minuciozno istražiti i postaviti dijagnozu, a onda odrediti terapiju. Istini za volju, nama je u svemu tome lakše, jer istražujemo samo ekonomske posljedice sušenja jele i ta su istraživanja i egzaktna i brza i, što je najvažnije, brzo donose rezultate. Ali to ne znači da nijcsu skupa, komplicirana i kompleksna i da se ne obavljaju uz velike napore i samoodricanja, kako istraživača, tako i stručnjaka na terenu. Na tome im se i ovom prilikom najtoplije zahvaljujemo, uz napomenu da bez njih ovih istraživanja ne bi ni bilo. * Dr Uroš Golubović, Šumarski fakultet, Zagreb. 503 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Ovdje nam valja istaći da se šumarsko-ekonomskim istraživanjima na jeli bavimo više od 30 godina i da smo, na temelju tih istraživanja napisali i objavili brojne znanstvene radove, koje će čitalac (neke od njih) naći u popisu korištene literature. Zahvaljujući upravo tome i ubuduće ćemo ih nastaviti, ali sa još preciznijim ciljevima istraživanja. CILJ ISTRAŽIVANJA Object of investigation Za ova istraživanja smo odabrali tip jelovo-bukove šume I — C — 40 ili biljnu zajednicu jele sa rebračom (Blechno-Abietetum Ht). Tu biljnu zajednicu na silikatnom matičnom supstratu smo slučajno odabrali, jer su te jelove sastojine upravo 1989. godine došle na red za sječu bez ikakvog našeg upliva. Prema tome naš cilj istraživanja u ovom tipu šume ostaje isti kao i u onim drugim tipovima ili biljnim zajednicama što su na vapnenastoj podlozi, a on se sastoji u slijedećem: 1) Da utvrdimo točne površine jelovo-bukovih šuma prirodnog nastanka na području SO Delnice, Čabar i Vrbovsko i da iz njih izdvojimo, također točne površine, jelovo-bukovih šuma tipa I — C — 40 koje su predmet naših istraživanja. Na tim, dakako, izdvojenim površinama podrazumijeva se i utvrđivanje svih, ukupnih i po jedinici površine, taksativnih elemenata od kojih počinjemo sa istraživanjima. 2) Da na temlju podataka odnosnih šumarija i osobnog obilaska šumskih sastojina utvrdimo stupanj oštećenja jelovih stabala ili osipanja jelinih iglica, kako bismo na temelju toga stupnja oštećenja mogli obrazovati komparabilni tandem šumskih sastojina i proglasiti ih za zdrav e i sušen e u kojima će se obaviti redovita sječa. Dakle, te sastojine su morale biti istog matičnog supstrata što podrazumijeva i istu biljnu zajednicu, nadalje istog bonitetnog razreda staništa i istog načina gospodarenja, zatim istog broja šumsko-uređajnih debljinskih stupnjeva i u njima iste ili slične distribucije stabala, a posebno onih što su doznačena za sječu itd. Jedina vidljiva razlika između tih dviju sastojina jeste njihov stupanj oštećenja stabala ili osipanja jelinih iglica. 3) Da u odabranim odjelima, odnosno sječinama (tandemima sječina) pratimo sječu jelovih stabala i izradu sortimenata i da na panjevima i svim prerezima sortimenata mjerimo (brojimo): a) broj godova u posljednjih 10 cm drva do kore te time utvrdimo koliko je zdravoj, a koliko sušenoj jelovoj sastojini bilo potrebno godina da priraste tih 10 cm ili odeblja 20 cm; b) da izbrojimo posljednjih 30 godova i izmjerimo njihovu širinu radi utvrđivanja prirasta drvne mase i razlike u tome prirastu između zdrav e i sušen e sastojine. 504 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 71 <-- 71 --> PDF |
4) Da utvrdimo sortimentnu strukturu posječene drvne mase u obje komparativne sastojine, te da izrazimo ukupnu vrijednost i vrijednost po jedinici proizvoda tih drvnih masa i ustanovimo eventualne kvalitetne i vrijednosne razlike između njih. 5) Da te drvne mase preradimo ili oplemnimo pilanskom preradomda na taj način utvrdimo: a) postotak iskorištenja na pilani i eventualne razlike između drvne mase zdrave i sušene sastojine; b) kvalitetnu strukturu i vrijednost piljene građe u tandemu porijekla iz zdrave i sušene sastojine; c) signifikantne razlike, izražene u postotnim odnosima, između tih posječenih drvnih masa sastojina što su nam bile ciljem istraživanja. METODA RADA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA Methods of work and results of investigations Zbog ograničenog prostora za tiskanje — prinuđeni smo u ovom poglavlju, takoreći, telegramski prikazati gdje smo, kako smo i koliko smo istraživali, te donijeti sumarne rezultate istraživanja. Da bi nam to pošlo za rukom — smatramo najracionalnijim da se vratimo naprijed postavljenim točkama u cilju istraživanja i da na njih taksativno odgovorimo, analiziramo rezultate istraživanja i donesemo odgovarajuće zaključke. Zahvaljujući Sektoru za uređivanje šuma GPŠG Delnice, sa sjedištem u Ogulinu, mogli smo sastaviti tabelu 1. sa sumarnim podacima o površi- Tab. 1. Površina i drvna masa jelcvo-bukovih suma TIP-a I-C-40 (Blechno-Abietetum Ht.) na području SO Delnice, čabar. Vrbovsko* Od toga Ukupna površina TIP - I-C-40 (Biechno-Abietetura Ht.) Skupatina jelovoopćine bukovih Površina Drvna ma3a Odnos drvne mase Godišnji prirast drvne mase šuma Ukupno po ha Četinjače LiataCe Ukupno po ha ha ha % * m* % ra3 Delnice, Čabar, 67.978 5.192 8 2.198,491 423 83 17 37.226 7,17 1,69 Vrbovsko Podaci se odnose na visoke preborne sume prirodnog nastanka. nama jelovo-bukovih šuma i njihovim taksacijskim elementima. Nadalje, na temelju podataka šumarija Crni Lug i Fužine, te na temelju osobnog obilaska i uvida na terenu, decidirano smo mogli stupnjevati sušenje jelovih sastojina koje su te 1989. god. došle na red za sječu. Onu u odjelu 69c, u gospodarskoj jedinici »Crni Lug« na području Šumarije Crni Lug, označili smo kao zdrav u sastojinu, jer joj je stupanj oštećenja bio »0« i »1«, što definira malo i nikakvo oštećenje jelovih stabala, odnosno osipanja jelinih iglica. U pravilu ta je sastojina predstavljala normalnu, zdravu, jedru, punodrvnu i intaktnu jelovu prebornu sastojinu grupimične strukture na |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 72 <-- 72 --> PDF |
prijelazu prema visokoj regularnoj šumi. Ona pak u odjelu 61, u gospodarskoj jedinici »Brloško« na području Šumarije Fužine, isto je jelova preborna sastojina grupimične strukture i isto na prijelazu prema visokoj regularnoj šumi, ali sa stupnjem oštećenja jelovih stabala ili osipanja iglica »3« i »4«, što definira njezino jako oštećenje i potpuno sušenje stabala. Kada navodimo jako , onda mislimo na ona stabla što izgledaju očupana, preguljena, izobličena, malodrvna i sa malim asimilacijskim aparatom, dok ppotpun o sušenj e predstavljaju stabla koja su potpunoma požutjela, odnosno odumrla. Upravo u tim jelovim sastojinama je 1989. godine izvršena redovita sječa i izrada jelovih stabala na kojima smo mjerili sve relevantne podatke vezane za postavljeni cilj istraživanja. Dakako da smo za ta mjerenja prethodno izradili posebnu metodu rada i primijenili je podjednako na obje istraživane sastojine, odnosno u objema sječinama. Kod svakog posječenog jelovog stabla izbrojali smo na panju i na svakom prerezu trupaca do 24 m od panja broj godova (pod kutem od 90°) u posljednjih 10 cm drva od kore i utvrdili aritmetičke sredine. Taj nam je podatak bio potreban zbog toga što smo željeli utvrditi koliko je bilo potrebno godina zdravoj , a koliko sušeno j jelovoj sastojini, odnosno njihovim stablima da prirastu tih 10 cm ili povećaju promjer (odebljaju) za 20 cm. Nakon toga smo na istim mjestima, znači na panju i na prerezima trupaca udaljenosti do 24 m od panja, odbrojali posljednjih 30 godova (opet pod kutem od 90°) i izmjerili im širinu u milimetrima. Time smo željeli utvrditi da li i koliko sušen a sastojina zaostaje u prirastu drvne mase za onom zdravom . Za posljednjih 30 godova smo se odlučili zato što je ozbiljnije sušenje jele na području Šumarije Fužine primijećeno upravo prije 30 godina kada je i bio ozbiljniji napad, da ne kažemo kalamitet, moljca jelinih iglica (Argyresthia fundella) u nekim odjelima te šumarije. Po našoj unaprijed izrađenoj metodi rada — mjerenja su se trebala obaviti na panju i na svakom 4-tom metru od panja uvjetujući da se jelovi pilanski trupci izrađuju u 4-metarskim dužinama. Međutim, organizatori sječe i izrade jelovine su nas uvjerili da im krojenje pilanskih trupaca u tim dužinama povisuje troškove sječe i izrade, te izvoza i prijevoza trupaca za cea 30%, s obzirom na postojeću mehaniziranost tih radova, pa smo zato pilansku oblovinu bili prinuđeni krojiti u 8- metričkim dužinama i na tim mjestima (prerezima) obaviti navedena mjerenja. U pravilu do 24 m od panja krojena su po tri pilanska trupca dužine 8 m, a iznad 24 metra izrađivana je intermetrička roba koju smo zanemarili, ali samo u ovome našem obračunu, dok smo je u daljnjem postupku itekako pratili. Sve obrađene podatke navedenih mjerenja, ali samo u njihovim sumarnim iznosima i prosjecima, donosimo u tabeli 2, odnosno tabelama 2a i 2b. Strukturu pak korisne drvne mase izrađene u zdravoj i sušeno j jelovoj sastojini donosimo u tabeli 3, a samo kvalitetnu strukturu jelove pilanske oblovine iz obje sastojine donosimo u tabeli 4. U tabeli 5. donosimo sumarne vrijednosti pilanske oblovine iz zdrav e i sušen e jelove sastojine, te prosječne vrijednosti ili srednje kvalitetne brojeve po jedinici proizvoda (1 m3), koji su nastali na temelju kvalitetne strukture iz tabele 4. i jediničnih cijena sortimenata što su bile na snazi u momentu istraživanja (1989.). U tabeli 6. pak donosimo postotno učešće pilanske oblovine po kvalitetnim klasama u drvnoj masi i vrijednosti te drvne mase. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 73 <-- 73 --> PDF |
U tabeli 7. opet donosimo sumarne podatke o količini i vrijednosti piljene građe proizvedene iz drvne mase pilanskih trupaca zdrav e i sušen e jelove sastojine. U toj tabeli donosimo i prosječne vrijednosti ili srednje kvalitetne brojeve po jedinici proizvoda (1 m3) za piljenu građu. I oni su nastali na temelju sortimentne strukture piljene građe i jediničnih cijena sortimenata što su bile na snazi u momentu istraživanja (1989/90.). I napokon u tabeli 8. donosimo skraćene podatke o postotnom učešću piljene građe u drvnoj masi i vrijednosti te piljene građe što je proizvedena iz pilanskih trupaca zdrave i sušene jelove sastojine. Ovom prilikom ističemo da je sječa i izrada te pilanska prerada jelove oblovine obavljena po uobičajenim tehnološkim procesima na koje mi nijesmo utjecali, pa ih zbog toga nemamo potrebe opisivati. Tab. 2l. Broj ..... . Broj godova u 10 cm drva od kore po ajecenih izrađenih posjećenih izrađenih u Debijinski stabala trupaca stabala zdravoj suženoj stupanj u sastojini cm na zdravoj sušenoj 8m 16ra 2411. Bra 16m 2 4 ni panju panju od panja od panja sastojini SP BG SP BG SP BG SP I!G SP BG SP BG SP BG SP BG 27,5-117,5 <26-120) 171 574 215 579 71 50 49 62 43 53 36 53 73 4.1 45 7 0 41 68 35 64 (na panju) promjer, cm do 24 m 50 48 Srednji broj godova B U ala 56 62 SP - srednji promjer, cm BG - broj godova Tab. 2b. Prosječni prirast drvne ma&e u posljednjih 30 godina Prosjek u đebljinskim stupnjevima mro u zdravoj sušenoj zdravoj suftenoj sastojini panju fi m 16 mod panja na 24 m panju 8 m 16 raj 24 m od panja broj godova u 10 cm drva od kore prirast drvne mase u posljednjih 30 god. (mm) broj godova u 10 cm drva od kcre prirast drvne mase u posljednjih 3 0 god. (mm) 63 46 49 50 64 35 i 39 i 38 56 52 62 44 Prosječna širina goda (mm) do 1,8 1,6 Prosječni godišnji prirast (mm) 3,6 3,2 Prosječni prirast drvne mase u posljednjih 30. godina (mm) 24 m 52 44 Prosječno odebljanje stabla u posljednjih 30. godina (mm) visine 104 88 Vis e H a i. j e % stabla 18,2 " 15,4 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Tab. 3. Struktura korisne drvne mase Korisna drvna masa Pilanski trupci Rudnicko i celulozno drvo Ukupno u zdravoj sušenoj sastojin.i m3 % m3 % 631,00 93,6 608,67 72,9 43,01 6,4 226,65 27,1 674,01 100,0 835,32 100,0 Tab. 4. Kvalitetna struktura jelovih trupaca za piljenje Kvalitetne klase trupaca (po JUS-u) F I II III 3 m Ukupno u zdravoj sušenoj sastojini m 3 % m 3 % 108,37 17,2 32,42 5,3 151,58 24,0 168,48 27,7 128,37 20,3 135,55 22,3 242,68 38,5 272,22 44,7 631,00 100,0 608,67 100,0 trupaca 574 579 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Tab. 5. Vrijednost jelovih trupaca za piljenje u Dkupna zdravoj sušenoj vrijednost i vrijednost saatojini po lm3 količina vrijednost koli°ina vrijednost m3 m3 din. din. Ukupn o 631,00 626.854,88 608,67 511.471,79 Po 1 m3/din. 993,43 840,31 vise 18,2 % manje -15,4 Tab. 6. Postotno ucesće jelovih trupaca u drvnoj masi i vrijednosti drvne maae U Kvalitetne zdravoj sušenoj klase trupaca saatojini (po JDS-u) drvna masa vrijednost drvna masa vrijednost drvne mase drvne maae % F 17,2 35,5 5,3 13,0 1 24,0 26,5 27,7 36,1 II 20,3 16,8 22,3 21,8 III 38,5 21,2 44,7 29,1 Ukupn o 100,0 100,0 100,0 100,0 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Tab. 7. Drvna masa i vrijednost piljene građe po kvalitetnim klasama piljenica Kvalitetne klase piljenica (po JUS-u) OPC I II III IV V <- Kratka Ukupno Po lm3/din. vise H manje količina 3 m 67,347 58,404 20,600 60,012 172,127 55,670 25,657 459,817 iz zdrave sastojine vrijednost din. 128.601,10 99.444,80 26.535,30 70.218,80 173.547,30 38.603,70 23.019,60 559.970,60 1.217,80 9,7 - količina 3 m 41,324 37,722 25,322 74,332 154,456 95,564 18,932 447,652 sušene vrijednost din. 78.472,40 63.215,00 32.313,30 85.769,40 154.081,60 65.446,40 17.791,00 497.089,10 1.110,40 - 8,8 Tab. 8. Postotno uCesće u drvnoj masi i vrijednosti drvne mase piljenica Kvalitetne klase piljenica (po JUS-u) epe I II III IV V Kratka Ukupno iz zdrave sušene saatojine drvna masa vrijednostdrvne mase 1 drvna masa vrijednost drvne mase % 14,6 23,0 9,2 15,8 12,7 17,8 8,4 12,7 4,5 4,7 5,7 6,5 13,1 12,5 16,6 17,3 37,4 31,0 34,5 31,0 12,1 6,9 21,4 13,2 5,6 4,1 4,2 3,5 100,0 100,0 100,0 100,0 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 77 <-- 77 --> PDF |
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA I ZAKLJUČCI Analysis of the results of investigations and conclusions Budući da se radi o velikom broju podataka koje ćemo analizirati, to smo se odlučili — radi čitaoca i autora — da nakon svake analize pojedinih tabela donesemo i odgovarajuće zaključke. Čini nam se da bi takav pristup bio najpraktičniji, jer postoji bojazan da se u obilju podataka čitalac neće moći najbolje snaći. Dakle, kako se iz tabele 1. vidi, ukupna površina visokih jelovo-bukovih prebornih šuma prirodnog nastanka na području triju općina (Delnice, Čabar, Vrbovsko) iznosi 67.978 ha. Od te površine sam o su 5.192 h a il i 8% jelovo-bukove šume na silikatnom matičnom supstratu, što definira biljnu zajednicu jele sa rebračom {Blechno-Abietetum Ht) ili tip šume I — C — 40. Upotrijebili smo izraz »samo« zato što nam je žao da tih najvrednijih jelovo-bukovih šuma nema na većim površinama, s obzirom na njihovu drvnu zalihu, zatim prosječnu drvnu zalihu po 1 ha, nadalje, postotni odnos jele i bukve u toj drvnoj zalihi, kao i ukupni godišnji tečajni prirast, te prirast po jedinici površine, što je sve navedeno u tabeli 1. Kako smo naprijed istakli, u tabeli 2. odnosno tabelama 2a i 2b prikazali smo skraćene (sumarne) podatke naših mjerenja. Iz tabela se vidi da se za ova istraživanja posjeklo 171 jelovo stablo u zdravoj , a 215 stabala u sušeno j sastojini. Ta posječena stabla u obje sastojine su bila podjednako distribuirana u 19 šumsko-uređajnih debljinskih stupnjeva (od 27,5 do 117,5 cm). Iako se radi o prebornim jelovo-bukovim sastojinama grupimične strukture — one su se obje, u pravilu, više približile visokim regularnim šumama što je posljedica načina gospodarenja u prošlosti. Osim toga, obje su istraživane sastojine u momentu sječe već bile prezrele za sječu. Nižih debljinskih stupnjeva od 27,5 cm, bar za pilansku oblovinu, u njima nije bilo, a viših od 117,5 cm je bilo, ali su bili diskontinuirani, pa smo ih zanemarili, dok smo na onima što su bili in continuo obavili sva potrebna mjerenja. No ovdje još valja istaći da smo prije 30 godina prilikom istraživanja najovoljnije sječne zrelosti u jelovim sastojinama i istraživanja najrentabilnijeg šumsko- uređajnog debljinskog stupnja jele za pilansku prerad u utvrdili da je to debljinski stepen od 67,5 cm, odnosno jelova stabla od 65 do 70 cm u prsnoj visini (1, 4). Zašto je iznad tih promjera ostalo neposječenih u šumi još ravno 10 šumsko-uređajnih debljinskih stupnjeva, ili 50 cm jačih jelovih stabala, ostat će nam nepoznato. U svakom slučaju su, a to će se i iz daljnje analize vidjeti, ta jelova stabla prezrel a i iz njih izrađeni pilanski trupci deklasirani. Iz tabele 2, odnosno 2a i 2b, se vidi da je u zdravo j sastojini izrađeno 574, a u sušeno j 579 jelovih pilanskih trupaca. Srednji promjer na panju posječenih jelovih stabala u zdravo j sastojini je iznosio 71 cm, a u sušenoj 73 cm, ili praktično podjednako, s obzirom na nepravilna žilišta i perca. Međutim srednji promjer izrađenih pilanskih trupaca do 24 m od panja u zdravoj sastojini je 50 cm, a u sušenoj 48 cm, ili za 2 cm manje. To upućuje na zaključak da su jelova stabla u zdravoj sastojini punodrvnija, odnosno manjeg pada promjera od onih u sušenoj , 511 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 78 <-- 78 --> PDF |
koja su malodrvnija. Srednji pak broj godova u 10 cm drva od kore do 24 m udaljenosti od panja u zdravoj sastojini iznosi 56, a u sušenoj 62 ili 6 godova više. To znači da je sušenoj sastojini bilo potrebno 62 godine da priraste tih 10 cm ili odeblja, odnosno poveća srednji promjer za 20 cm, dok je u zdravo j sastojini to odebljanje postignuto za 56 godina. I to je jedan, iako ne najvažniji, podatak o veličini pada promjera, odnosno obličnom broju jedne i druge istraživane sastojine. Pa i sam prosječni debljinski prirast drvne mase u posljednjih 30 godina od 52 mm s jedne strane, odnosno prosječnog odebljanja stabla od 104 m m u zdra vo j sastojini govori tome u prilog, za razliku od one sušen e sastojine u kojoj je prosječni prirast drvne mase za isto vrijeme iznosio 44 mm, odnosno 88 mm prosječnog odebljanja stabala ili za 15,4%> manje . I prosječna širina goda od 1,8 mm s jedne ili 3,6 mm prosječnog godišnjeg odebljanja jelovih stabala u zdravo j u odnosu na 1,6 mm, odnosno 3,2 mm odebljanja u sušeno j ili za 11,1% manje , potvrđuje našu naprijed navedenu tvrdnju. I prva tri trupca od panja, odnosno do 24 m od panja u zdravoj sastojini iznose 2,28 m;i, a u sušenoj 2,12 m:;, ili za 7% manje. No, da rezimiramo analizirane podatke iz tabele 2, odnosno tabela 2a i 2b. a) manji je srednji promjer prva tri trupca od panja u sušeno j sastojini u odnosu na onaj u zdravoj za 2 cm, pa im je otuda manja i drvna masa za 7%; b) dok je stablima u zdravo j sastojini potrebno 56 godina da prirastu ili odebljaju 20 cm, dotle su stablima sušen e sastojine za isto to odebljanje potrebne 62 godine ili 6 godina više; c) otuda je prosječna širina goda u zdravo j sastojini u posljednjih 56 godina 1,8 mm, odnosno prosječno godišnje odebljanje 3,6 mm, a u sušeno j u posljednjih 62 godine 1,6 mm, odnosno prosječno odebljanje 3,2 mm ili za 11,1% manje; d) i prosječni prirast drvne mase u posljednjih 30 godina je u s u š en o j sastojini manji u odnosu na onu zdrav u za 15,4%. Budući da smo u tabeli 3. donijeli strukturu korisne drvne mase, a ne ukupnu količinu izrađene drvne mase u šumi — to će nam utoliko biti lakše da analiziramo te podatke koji će ujedno biti i zaključci po ovoj tabeli. Naime, iz tabele se vidi da je u zdravo j sastojini izrađeno 631 m3 ili 93,6% jelove pilanske oblovine, a samo 43,01 m3 ili 6,4% rudničkog i celuloznog drva. U isto vrijeme u sušeno j sastojini je izrađeno 608,67 m^ ili 72,9% pilanske oblovine, a 226,65 m3 ili čak 27,1% rudničkog i celuloznog drva. Iz ovih podataka se, naime, zapaža da su u zdravo j sastojini, u pravilu, sva posjećena stabla iskrojena u vrednije sortimente (pilansku oblovinu) sve do njihovog promjera na tanjem kraju od 20 cm, a samo 6,4% u rudničko i celulozno drvo, što je i prirodno. Za razliku od zdrave, u sušenoj sastojini posječena jelova stabla su za oko 20% manje iskrojena u pilansku oblovinu, a za oko 20% više u manje vrijedno rudničko i celulozno drvo. Razlog tome je taj što su, nerijetko, prvi trupci od panja u sušenoj sastojini, koji su nekada bili furnirska oblovina, izrezani u drvo za celulozu ili drvenjaču i na taj su način značajno 512 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 79 <-- 79 --> PDF |
deklasirani i obezvrijeđeni. Ta se najbolje vidi iz tabele 4, gdje je najvrednija furnirska oblovina u zdravo j sastojini zastupljena u ukupnoj masi jelove pilanske oblovine sa 17,2%, a u sušeno j samo sa 5,3% ili za ok o 12% manje . Pilanska pak oblovina III kvalitetne klase je u zdravo j sastojini zastupljena sa 38,5% u ukupnoj drvnoj masi pilanske oblovine, a u sušenoj sa 44,7% ili za oko 6% više. Otuda je, prema tabeli 5. i srednji kvalitetni broj ili prosječna vrijednost 1 m3 drvne mase pilanske oblovine u zdravo j sastojini 993,43 dinara, a u sušeno j 840,31 dinar il i za 15,4% manji . Da je to tako dokazuju i podaci što ih donosimo u tabeli 6. iz kojih se vidi da je najkvalitetnija pilanska oblovina (»F«) u vrijednost i pilanske oblovine zdrav e sastojine zastupljena sa 35,5%, a sušene sa 13,0% ili za oko 22% manje. Istovremeno najnekvalitetnija III klasa pilanske oblovine u njezinoj ukupnoj vrijednosti je zastupljena u zdravo j sastojini sa 21,2%, a u sušenoj sa 29,1% ili za ok o 8% više. Tabelu 7. smo izradili zbog u njoj donesene posljednje kolone o srednjim kvalitetnim brojevima ili prosječnim vrijednostima 1 m3 piljene građe proizvedene iz pilanskih trupaca zdrav e i sušen e jelove sastojine. No prije analiza te posljednje kolone u tabeli 7. moramo naglasiti da je pilanska oblovina iz jedne i iz druge sastojine pilanskom preradom podjednako iskorištena, odnosno postotak iskorištenja na pilani im se kreće oko 68%. To stoga što je pilanska oblovina u sušeno j sastojini već u šumi priređena za njezino maksimalno iskorištenje na pilani, jer su joj, a to smo naprijed istakli, odstranjeni svi dijelovi koji nijesu bili za pilansku, nego su namijenjeni kemijskoj preradi, čime su ti sortimenti deklasirani. Dakle, srednji kvalitetni broj ili prosječna vrijednost piljene građe iz zdra ve sastojine, kako se iz tabele 7. vidi, iznosi 1.217,80 din/m3, a iz sušen e 1.110,40 din/m3 ili za 8,8% manje. To, prema tabeli 8. dolazi otuda što su dvije najvrednije kvalitetne klase piljenica (ČPČ i I klasa) zastupljene u ukupnoj drvnoj masi piljenica zdrav e sastojine sa 27,3%, a u vrijednosti te ukupne drvne mase čak sa 40,8%, dok su ti odnosi u sušeno j sastojini puno manji. Naime, ČPČ i I klasa u ukupnoj drvnoj masi piljenica iz sušen e sastojine zastupljena je sa 17,6%, a u ukupnoj vrijednosti te drvne mase sa 28,5% il i za ok o 12% manje. Za razliku od ovih — V klasa piljenica je iz zdrav e sastojine zastupljena u njihovoj ukupnoj drvnoj masi sa 12,1%, a u vrijednosti tih piljenica sa 6,9%, dok je ta zastupljenost u sušeno j sastojini znatn o veća. Te piljenice su, naime, u ukupnoj drvnoj masi piljenica iz sušen e sastojine zastupljene sa 21,4%, ili oko 10% više nego u zdravoj, a u vrijednosti tih piljenica sa 13,2% ili opet za o k o 6% viš e nego u zdra vo j sastojini. Dužni smo iznijeti još jednu napomenu. Naime, u tabeli 1. donijeli smo podatke o ukupnom tečajnom godišnjem prirastu drvne zalihe, te prirastu po jedinici površine (1 ha). Taj ukupni tečajni godišnji prirast drvne zalihe, prema tabeli 1, od 37.226 m3 na 5.192 ha površine manji je prema tabeli 2, odnosno 2a i 2b, u sušeno j sastojini za 15,4% u odnosu na isti prirast u onoj zdravo j sastojini. U slučaju sušenja jelovo-bukovih sastojina na cijeloj površini od 5.192 ha, onda bi ukupni godišnji gubita k n a pri |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 80 <-- 80 --> PDF |
rastu iznosio 5.733 m:! ili 1,10 m-Vha. U tome prirastu je kako smo naprijed istakli, 83% zastupljen prirast jele. Prema našim prijašnjim istraživanjima prosječni postotak iskorištenja drvne mase jele u šumi iznosi 85%, a prema tabeli 3. u toj iskorištenoj drvnoj masi je sa 93,6% zastupljena jelova pilanska oblovina. Prema tabeli 5. srednji kvalitetni broj ili prosječna vrijednost 1 m3 jelove pilanske oblovinc iznosi 993,43 din/m:i. Naprijed smo naveli da smo jelovu pilansku oblovinu iskoristili pilanskom preradom u piljenu građu sa 68%, a prosječna vrijednost te piljene građe, prema tabeli 7, iznosi 1.217,80 din/m3. Iz navedenog nije nam teško izvesti računicu koliki bi bili manji vrijednosni ili novčani prihodi na tečajnom godišnjem prirastu drvne zalihe ukoliko bi zbilja cijela navedena površina jelovo-bukovih šuma bila zahvaćena sušenjem. Ti manji prihodi bili bi samo na pilanskoj oblovini 715 din/ha, a na piljenoj građi 597 din/ha ili zajedno u proizvodnji iskorištavanja šuma i pilanskoj preradi oko 1.312 din/ha, što je znatan iznos. Ako upravo navedeni podatak primijenimo samo na naš istraživani odjel 61 u gospodarskoj jedinici »Brloško«, koju smo jelovu sastojinu, s obzirom na stupanj oštećenja ili osipanja jelinih iglica nazvali sušenom , onda bi taj (zajedno) manji godišnji prihod, s obzirom na površinu odjela (30,50 ha), iznosio 40.016 dinara , što nije zanemarivo. Ostale računice o smanjenom godišnjem prihodu zbog sušenj a sastojine u ovome radu nijesmo izvodili, iako ta smanjenja prihoda evidentno postoje, kao npr. ono o deklasiranju jelove i´urnirske oblovine u celulozno drvo itd. No, više o tome u kompletnoj studiji koju upravo radimo. H. S eh u Iz (5), kako sam navodi, »bez provjeravanja«, ističe svoja optimistička razmišljanja o razmjerno velikoj otpornosti drva na kemikalije, trovanja i si. On ipak navodi »redukciju širine godova, ili u najgorem slučaju izostanak godova« te »pad prirasta, ali ne i smanjenj e drvn e kvalitete« . Potonje, ovdje istaknuto, očito je tom autoru promaklo — sudeći sa čisto tehnološkog aspekta. Iz našeg istraživanja jasno proizlazi upravo suprotno: sa biljno-fiziološkog stanovišta sušenje stabala uzrokuje razmjerno golemo smanjenje kvalitete drva, tj. deklasiranje drvnih sortimenata iskorištavanja šuma i pilanske prerade te ukupnog primarnog procesa oplemenjivanja drvne sirovine do oblika valoriziranih na tržištu. Stoga »odštete posjednicima šuma koje su plaćali industrijski pogoni«, prema našim istraživanjima, trebale su obuhvatiti i ta deklasiranja. Možemo još navesti da bi trebalo još dodati odštete za štete koje uzrokuju stabla u stadiju sušenja kao prenosioci, pa i rasadišta, štetnih insekata i biljnih bolesti (3). LITERATURA Bibliography 1. Golubović , U.: Istraživanje najrentabilnijeg šumsko-uređajnog debljinskog stepena jele (Abies alba Mill.) za pilansku preradu. Zagreb, 1964. 2. Golubović , U.: Istraživanje praga i granica rentabilnosti pri preradi jelovih trupaca na jarmačama. »Drvna industrija« br. 9—12/1965. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 81 <-- 81 --> PDF |
3. Kraljić , B.: Što da se radi pri masovnom sušenju naših šuma u ZO Rijeka »Goranski list« br. 206/90. 4. Plavšić , M. Golubović , U.: Istraživanje sadašnje najpovoljnije sječne zrelosti u jelovim prebornim šumama. Zagreb, 1967. 5. S eh u Iz, H.: Oštećenje šume — kvalitet drveta. »Šumarski list« br. 6—8/1989. Comparative Investigations of Economic Consequences of the Dying Back of Fir Trees in Gorski kotar Summary Serious dying back of fir and beech forests in Gorski Kotar was noted as early as 30 years ago. It is caused by a moth attacking fir needles (Argyresthiafundella). Although this dying back was of a local character affecting only some areas in the Fužine forest district, in fact only some part of it, it was quickly and fairly successfully arrested by airplane apraying with appropriate preparations. However, the disease later on spread to larger areas in the district to such an extent that it began to cause concern not only among experts but also the public at large. The causes of the dying back of fir trees are being carefully examined and the first results indicate that they lie in acid rains or frequent rainless years, and even years without any snow, or perhaps in the present mode of management of these forests, but in the first place in thir overripeness for felling. Through the investigation now under way it will be possible to determine the causes of the dying back of fir stands. It is quite probable that the causes are complex and act synergically, so that they are investigated in this light. Without concerning ourselves with the causes, we investigated the economic consequences of the dying back of firs in Gorski Kotar and are presenting in this paper some of the results obtained. We carried out our investigations in fir-beech stands in the communes of Delnice, Čabar and Vrbovsko, which together have about 68,000 hectares (one hectare = 2.47 acres) of uneven-aged fir-beech forests of natural origin. Out of this total, about 5,200 hectares, or 8 per cent, is accounted for by a plant community of fir and a variety of fern (Blechno-Abietetum Ht), or I — C — 40 forest type. This type of forest on a predominantly silicate substrate ranks among the best kinds of fir-beech stands in Gorski Kotar. This growing stock averages about 450 cu.m./ha and its current-annual increment exceeds 7 cu.m./ha; about 83 per cent of the stand is accounted for by classes I and II, and the quality of firewood is first class. |