DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 7     <-- 7 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER
UDK 630* 232. (Coniferae sp.) Sum. list CX1V (1990) 441


PRIRAST NEKIH VRSTA ČETINJAČA NA SUBMEDITERANSKOM
KRŠKOM PODRUČJU DALMACIJE


Vlado TOPIĆ*


SAŽETAK: Ovaj rad razmatra problematiku izbora vrsta prilikom
pošumljavanja sub mediteranskog krškog područja Dalmacije.
Istraživanja su provedena na pokusnom objektu Klačine,
a ovdje se analizira rast i razvoj nekih četinjača i to jedne domaće
i tri strane vrste. Od domaćih su crni bor (P inu s nigraAm.), a od stranih primorski bor (P in us pinaster Ait.), atlaski
cedar (C e dr us atlantic a Man.) i obični čempres (C u.
pr e s s u s sempervirens L.)


Izmjere su obavljene 1958, 1969, 1916. i 1982. godine, odnosno
u 1,11, 18. i 24. godini starosti kulture.


Dobiveni podaci o uspijevanju ovih vrsta četinjača pokazujuda je primorski bor, s obzirom na visinu, promjer i drvnu masu
vodeća vrsta na ovom objektu.


1. UVOD
Pitanje pošumljavanja krškog područja vrlo je značajno i aktualno i
to ne samo radi općekorisnih funkcija koje šume imaju i koje u tom području
zauzimaju centralno mjesto, već i radi podizanja ekonomske vrijednosti
tih površina, koje po svome prostranstvu što ga zauzimaju mogu
postati značajan nacionalni resurs za proizvodnju drveta.


Jedan od osnovnih problema koji treba riješiti pri pošumljavanju krškog
područja svakako je pravilan izbor šumskih vrsta, što je oduvijek
bilo i ostalo fundamentalno pitanje šumarske struke na kome se do danas
vrlo malo radilo. Na potrebu i značaj tih istraživanja ukazivao je i bivši
Institut za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije znanosti
i umjetnosti koje je, u tom cilju, osnovao više pokusnih ploha na kršu
među kojima 1956. godine i pokusnu plohu Klačine s koje su, nakon dugogodišnjih
istraživanja, dobiveni ovi rezultati. Ovo su, istina, prvi podaci
te vrste na krškom području uopće i što je još značajnije, rezultat su dugoročnog
istraživanja koji je i preduvjet pravilnom izboru vrsta za pošumljavanje.


Uz istraživane četinjače na plohi se eksperimentira i sa autohtonim
listačama čiji su podaci u obradi, a objavit će se u jednom od slijedećih
radova.


* Dr. Vlado Topić, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split
441