DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 7     <-- 7 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER
UDK 630* 232. (Coniferae sp.) Sum. list CX1V (1990) 441


PRIRAST NEKIH VRSTA ČETINJAČA NA SUBMEDITERANSKOM
KRŠKOM PODRUČJU DALMACIJE


Vlado TOPIĆ*


SAŽETAK: Ovaj rad razmatra problematiku izbora vrsta prilikom
pošumljavanja sub mediteranskog krškog područja Dalmacije.
Istraživanja su provedena na pokusnom objektu Klačine,
a ovdje se analizira rast i razvoj nekih četinjača i to jedne domaće
i tri strane vrste. Od domaćih su crni bor (P inu s nigraAm.), a od stranih primorski bor (P in us pinaster Ait.), atlaski
cedar (C e dr us atlantic a Man.) i obični čempres (C u.
pr e s s u s sempervirens L.)


Izmjere su obavljene 1958, 1969, 1916. i 1982. godine, odnosno
u 1,11, 18. i 24. godini starosti kulture.


Dobiveni podaci o uspijevanju ovih vrsta četinjača pokazujuda je primorski bor, s obzirom na visinu, promjer i drvnu masu
vodeća vrsta na ovom objektu.


1. UVOD
Pitanje pošumljavanja krškog područja vrlo je značajno i aktualno i
to ne samo radi općekorisnih funkcija koje šume imaju i koje u tom području
zauzimaju centralno mjesto, već i radi podizanja ekonomske vrijednosti
tih površina, koje po svome prostranstvu što ga zauzimaju mogu
postati značajan nacionalni resurs za proizvodnju drveta.


Jedan od osnovnih problema koji treba riješiti pri pošumljavanju krškog
područja svakako je pravilan izbor šumskih vrsta, što je oduvijek
bilo i ostalo fundamentalno pitanje šumarske struke na kome se do danas
vrlo malo radilo. Na potrebu i značaj tih istraživanja ukazivao je i bivši
Institut za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije znanosti
i umjetnosti koje je, u tom cilju, osnovao više pokusnih ploha na kršu
među kojima 1956. godine i pokusnu plohu Klačine s koje su, nakon dugogodišnjih
istraživanja, dobiveni ovi rezultati. Ovo su, istina, prvi podaci
te vrste na krškom području uopće i što je još značajnije, rezultat su dugoročnog
istraživanja koji je i preduvjet pravilnom izboru vrsta za pošumljavanje.


Uz istraživane četinjače na plohi se eksperimentira i sa autohtonim
listačama čiji su podaci u obradi, a objavit će se u jednom od slijedećih
radova.


* Dr. Vlado Topić, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split
441




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 8     <-- 8 -->        PDF

2. PODRUČJE I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
Pokusna ploha Klačine nalazi se na području Šumarije Sinj. Osnovana
je 1956. godine i čini sastavni dio mclioracionog kompleksa Klačine
ukupne površine 40 ha. Pošumljavanja na ovoj šumsko pokusnoj plohi,
uz prethodnu obradu tla za sadnju, izvršeno je u proljeće 1958. godine.


Ploha je smještena na padanima desne obale rijeke Cetine, a najviša
točka joj je 395,5 m. Okružena je visokim i strmim lancima Dinare i Svilaje,
te nizom manjih ili većih brežuljaka Cetinske udoline. Ploha je tipična
za submediteransko krško područje Dalmacije i nalazi se gotovo u
njegovom središnjem dijelu.


Geološki ploha je dosta homogena, a izgrađena je od krednih vapnenaca
s lećama dolomita na kojima se danas nalaze smeđa tla.


Prema Koppenu ovo područje spada u toplu i umjereno toplu klimatsku
zonu, a prema kišnom faktoru u humidnu klimu. U toku vegetacijskog
razdoblja padne 500 mm ili 40,5% od ukupne godišnje količine oborina.
Najviše oborina ima mjesec prosinac — 163 mm, a najmanje srpanj —
63 mm. Nije rijedak slučaj da pojedini ljetni mjeseci ili uopće nemaju
oborina, ili se one javljaju u beznačajnim količinama.


Područje u kojem leži dana ploha pripada mediteransko-montanskom
pojasu listopadne vegetacije sveze bijelog i crnog graba (Ostryo — Car pinion
orientališ).


3. METODE RADA
Ploha je iskolčena u obliku romboida, čije su duže stranice (280 m)
položene u pravcu sjever-jug, a kraće (200 m) u pravcu istok-zapad. Unutar
te površine napravljene su pruge za sadnju, odnosno sjetvu pojedinih vrsta,
veličine 20 x 200 m. Svaka pruga razdijeljenja je dalje na dvije polovine
(20 X 100 m), gdje je na zapadnoj strani izvršeno pošumljavanje sadnicama,
a na istočnoj pošumljavanje sjetvom. Prema tome, ploha je razdijeljena
na 16 pruga, i to 12 pokusnih i 4 kontrolne.


Kontrolne pruge su velične 10 X 200 m, a zasađene su crnim borom
da bi se pomoću njih, odnosno uspjeha sadnica crnog bora na njima, dobio
uvid u razlike u bonitetu zemljišta na pojedinim djelovma plohe i to
uzelo u obzir prilikom razmatranja uspješnosti pojedinih vrsta kojima se
na plohi eksperimentira.


Na dijelu plohe namijenjene za sadnju iskopane su 16.252 rupe, veličine
40 X 40 X 40 cm. Istina jedan dio tih rupa nije mogao imati dane dimenzije,
jer terenske prilike to nisu uvijek dozvoljavale, a rupe koje su
bile vrlo plitke nisu uzete u obzir prilikom sadnje. Ovdje su naravno uračunate
i iskopane rupe u prugama pošumljenim autohtonim listačama. Dakle,
pošumljavalo se »klasičnom« metodom, sadnjom sadnica golog korijena
i s velikim brojem biljaka po hektaru (6.000—8.000). Pošumljavanje sadnjom
izvršeno je između 13. 2. i 19. 3. 1958. godine.


Prve izmjere na šumskim vrstama posađenih na toj plohi izvršene su
u mjesecu studenom 1958. godine, dakle koncem prvog vegetacijskog razdoblja.
Prva su mjerenja imala za cilj utvrditi postotak preživljavanja bi




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 9     <-- 9 -->        PDF

ljaka. Slijedeća mjerenja obavljena su na svim vrstama u listopadu 1969.
godine i studenom 1976. godine, dok su zadnje izmjere obavljene u studenom
1982. godine samo na istraživanim četinjačama, vrstama koje su
postigle i najbolje rezultate na ovoj plohi.


Ovim dendrometrijskm mjerenjima obavljenim u navedenim godinama
obuhvaćeni su slijedeći radovi:


— izmjerena je visina svakog stabla, manja s mjerećom letvom, viša
Blume-Leisovim visinomjerom;
— izmjeren je promjerkom promjer svakog stabla na 5 cm iznad tla;
— na osnovi zadnjih izmjera 1982. godine izračunat je, po uobičajenom
postupku, promjer srednjeg stabla za crni bor, cedar, čempres i primorski
bor. Nakon toga su posječena po tri (3) stabla srednjih promjera
za navedene 4 vrste. S posječenih stabala uzeti su uzorci — kolutovi, na
visinama: 0,30; 1,3; 3,3; 5,3; 7,3 — koji su osnova za analizu debljinskoga,
visinskog i volumnog rasta svake vrste.
Na bazi terenskih podataka izvršene su analize rasta i prirasta istraživanih
vrsta na plohi Klačine.


4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA
4.1. Preživljenje
Podaci o preživljenju istraživanih četinjača prikazani su u tabeli 1.


Posađene i preživjele četinjače na plohi Klačine


Tablica 1.
V r :i t a
Podatak u godini CB PB AC OC
Posađeno (kom.)
Preživljenje (´%:)
Preživljenje C%)
Preživljenje (%)
1958.
1958.
1969.
1976.
1.142
62,5
31,96
30,91
1.123
22,08
18,88
18,88
942
23,14
19,00
16,88
917
36,97
16,36
16,36


CB — crni bor (Pinus nigra Arn.)
PB — primorski bor (Pinus pinaster Ait.)
AC — atlaski cedar (Cedrus atlantica Man.)
OČ — obični čempres (Cupressus sempervirens L.)


Iz podataka predočenih u tablici 1 vidljivo je da se radi o vrlo malom
postotku preživljenja. Na koncu prvog vegetacijskog perioda preživljenje
se kretalo u rasponu od 62,5% do 22,1%. Najbolji rezultati registrirani su
kod crnog bora (62,5´%), zatim običnog čempresa (37,0%) i atlaskog cedra
(23,1%), a najslabiji kod primorskog bora (22,1%).


U listopadu 1969, godine, odnosno jedanaest godina nakon sadnje, podaci
o preživljenju se razlikuju od onih iz prve godine i kreću se od 16,4%
kod čempresa do 32,0% kod crnog bora. Dakle, i dalje najveći broj pre




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 10     <-- 10 -->        PDF

živjelih biljaka nalazimo u prugi crnog bora i pored velikih sušenja. Najveće
sušenje nalazi se kod običnog čempresa, od 37°/o preživjelih biljaka
u prvoj godini nakon sadnje ostalo je u 1969. godini samo 16,4"/». U prugama
primorskog bora i atlaskog cedra gotovo da i nema promjena.


Nadalje, iz tablice je također vidljivo da su razliku u preživljenju biljaka
u jedanaestoj i osamnaestoj godini minimalne ili ih uopće nema.


Preživjele biljke navedenih vrsta imaju vrlo lijepe visine i promjere
i odlično se razvijaju. Mali postoci preživljenja rezultat su »klasičnog« načina
pošumljavanja, sadnjom biljaka golog korijena i uz to mladim slabo
razvijenim biljkama, a nikako rezultat njihove neupotrebljivosti u ovom
području.


Naprotiv, te su alohtone četinjače uz crni bor vrlo upotrebljive vrste
za pošumljavanje krša, ali samo pod uvjetom da se upotrijebi kvalitetan
sadni materijal, i to u tuljcima, te da se sadnja obavi na vrijeme i stručno
uz njegu koja mora biti obavezna u prvim godinama nakon sadnje. Usavršavanjem
tehnologije pošumljavanja postotak preživljenja, kao kriterij,
više i nije toliko limitirajući u izboru vrsta kao što su rast i razvoj.


4.2. Visinski rast i prirast
Radi utvrđivanja toka i veličine rasta istraživanih šumskih vrsta drveća
na plohi Klačine, analizirana su njihova prosječna stabla sa zadnjim
izmjerama iz 1982. godine.


Na osnovi analize stabala, koji su prikazani na grafikonu 1, primorski
bor je na plohi Klačine u 24. godini imao srednju visinu 9,0 m, crni bor
7,6 m, atlaski cedar 7,8 m i obični čempres 6,3 m.


Primorski bor na plohi Klačine odlično se razvija, pojedini primjerci
imaju i preko 12 m visine.


U razdoblju od 1958. do 1969. godine prosječni godišnji visinski prirast
iznosio je 30,2 cm, u razdoblju 1969—1976. godine 39,1 cm i u razdoblju
1976—1982. godine 47,3 cm. Međutim, u zadnje dvije godine, došlo je
do povijanja linije prema X-osi, što ukazuje na opadanje intenziteta rasta
u visinu.


Crni bor također se vrlo uspješno razvija na plohi. Njegov prosječni
godišnji visinski prirast iznosio je do 11. godine 24 cm, od 11. do


18. godine 30,6 cm, a od 18. do 24. godine, dakle u posljednjih šest godina,
kada je bio i najintenzivnij — 42,5 cm.
Cedar se na ovoj plohi odlično razvija, a pojedini primjerci imali su
u 24. godini i preko 11 m visine. Visinski rast mu je uglavnom ravnomjeran.
Prosječni godišnji visinski prirast od šeste do desete godine
iznosio je 32 cm, od desete do dvadesete 40 cm i on dvadesete do kraja istraživačkog
razdoblja 37 cm.


Maksimalna visina čempresa u ovom razdoblju zabilježena je 9,25 m.
Iz grafikona je vidljivo da krivulja visinskog rasta ima oblik izduženog
slova »S«, što zapravo znači da je i visinski rast u početku mali,
zatim intenzivniji da bi se od 18. godine do kraja istraživačkog razdoblja
počeo smanjivati.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 11     <-- 11 -->        PDF

VISINSKI RAST
PINUS PINASTER Ait.
PINUS NIGRA Am.
CEDRUS ATLANTICA Hun.
CUPRESSUS SEMPERYIRENS L.
GRAF. I
10.05.010
20 30 god.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 12     <-- 12 -->        PDF

DEBLJINSKI RAST


GRAF. 2


PINUS PINASTER Ait.
PINUS NIGRA Am.
CEDRUS ATLANTICA Man.
CUPRESSUS SEMPERVIRENS L.


"I


10 20


30 god.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 13     <-- 13 -->        PDF

VOLUMNI RAST


PINUS PINASTER Ail.
P1NVS NIGRA Am.
CEDRUS ATLANTICA Man.
CUPRC55US SEMPERVIRCS3


VOLUMEN DEBLA m3 1 tu kor* )


GODINA
PINUS PINUS CEDRUS CUPRESSUS
PINASTER NIGRA ATLANTIC A SEMPERVIREN5
24 0. 0834 0.0693 0.0406 0. 02385
22 0.0731 Q.056C 0.032 0.0175
20. 0. 0525 0.0415 0.023 0.01347
18. 0. OS 2 0.030 o.ou 0 0 097
m. 0.040 0. 020 0.0034 0. 00535
u. 0-026 0.012 0.0044 0. 00243
12. 0.0)6 0.0065 0.0019 0- 00097
10. 0 009 0-0033 ~ ~


25 3«/.


4.3. Debljinski rast i prirast
Podaci o debljinskom rastu istraživanih četinjača prikazani su na grafikonu
2.


Primorski bor je u 24. godini imao srednji promjer 15,6 cm, crni bor
13,5 cm, atlaski cedar 11,1 cm i obični čempres 8,8 cm.


Iz krivulje rasta u debljinu vidljivo je da su stabla primorskog bora
imala intenzivniji debljinski rast od šeste do osamnaeste godine, s prosječnim
godišnjim prirastom od 9,7 mm. Do kraja istraživanog razdoblja debljinski
rast je bio znatno usporeniji, s prosječnim godišnjim prirastom
od 5,0 mm.


Debljinski rast kod crnog bora je oscilrao u tom istraživačkom razdoblju.
Prosječni godišnji debljinski prirast od 11. do 18. godine iznosio
je, 3,6 mm, a od 18. do 24. godine nešto je intenzivniji i iznosio je 5,5 mm.


Debljinski rast kod cedra je dosta ravnomjeran. Od dvanaeste do dvadesetčetvrte
godine prosječni godišnji debljinski prirast iznosio je 6,5 mm.


Kod čempresa i krivulja debljinsog rasta ima oblik izduženog slova
»S«, što zapravo znači da je i debljinski rast u početku mali, zatim intenzivniji
da bi se od 18. godine do kraja istraživačkog razdoblja počeo smanjivati.
Prosječni godišnji debljinski prirast do 12. godine iznosio je 3,0
mm, od 12. do 18. godine, kada je i zabilježen najintenzivniji debljinski
rast, iznosio je 4,8 mm i od 18. godine do kraja istraživačkog razdoblja
3,7 mm.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 14     <-- 14 -->        PDF

4.4. Vol umni rast
Na grafikonu 3 su prikazani podaci o volumnom rastu, koji je funkcija
debljinskog i visinskog rasta. Registrirana drvna masa po vrstama u
ovim mladim kulturama vrlo je interesantna i od praktičnog je značaja.


U 12. godini daleko najveću drvnu masu imalo je srednje stablo primorskog
bora (0,016 m:!), a najmanju srednje stablo običnog čempresa
(0,00097 m"´). Volumni rast kod istraživanih četinjača od dvanaeste do dvadesetčetvrte
godine bio je dosta intenzivan, pogotovo kod primorskog bora.


U 24. godini, kada su i izvršene zadnje izmjere na kulturama, drvna
masa srednjeg stabla primorskog bora iznosila je 0,0834 m3, što je za oko
4 puta više od običnog čempresa (0,02385 m:1), za 2 puta više od atlaskog
cedra (0,0406 m3), i za 0,0141 m3 više od crnog bora.


Iznijeti podaci pokazuju da se primorski bor, atlaski cedar i obični
čempres, iako alohtone šumske vrste, vrlo dobro adaptiraju ekološkim uvjetima
koji vladaju na ovom krškom području, a uz to su, ne samo s melioracionog
već i ekonomskog stanovišta vrlo interesantne vrste.


Primorski bor je dao najbolje rezultate na plohi Klačine. Osim na plohi
Klačine vrlo dobro se razvija i na nekim drugim lokalitetima u submediteranskom
krškom području Dalmacije. To je vrsta koja se odlikuje
velikom sposobnošću prirodnog širenja i sjemenom i brzim rastom u prvim
godinama, što mu daje velike prednosti u odnosu na druge vrste. Tom
boru u submediteranskom području Dalmacije treba posvetiti mnogo veću
pažnju nego do sada i to ne samo kod pošumljavanja goleti već i za
popunjavanje prorijeđenih panjača i šikara, jer bi se na taj način relativno
brzo i jeftino te površine očetinile, kasnije i prirodnim putem.


Uz primorski bor najbolje rezultate na plohi Klačine, naročito u debljinskom
i volumnom rastu, dao je crni bor. To je autohtona šumska vrsta
kojom se duže vremena pošumljavalo i postizalo dobre rezultate u hladnijem
submediteranskom krškom području Dalmacije. Eksperiment na plohi
Klačine to je samo potvrdio.


Za pošumljavanje submediteranskog krškog područja Dalmacije u obzir
dolazi i atlaski cedar. Na plohi Klačine pokazao je svoju vrijednost,
pa i neke prednosti pred ostalim istraživanim četinjačama. Nešto zaostaje
u rastu za primorskim borom, ali zato nadmašuje čempres i po visini od
22 godine crin bor. Sve ovo, naravno, govori da je atlaski cedar vrsta na
koju treba najozbiljnije računati prilikom budućih pošumljavanja submediteranskog
krškog područja Dalmacije, a s kojom se do sada nije uopće
iadilo.


Obični je čempres u odnosu na prethodne tri vrste dao nešto slabije
rezultate, koji su međutim još uvijek zadovoljavajuće. Osim toga, pokazalo
se da je čempres vrsta koja može uspijevati ne samo u eumeditranskom
već i u submediteranskom dijelu, području bijelog graba i hrasta medunca,
odnosno u krajevima u kojima minimalna temperatura silazi i do —24° C.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 15     <-- 15 -->        PDF

5. ZAKLJUČCI
Na
temelju obavljenih istraživanja mogu se donijeti slijedeći zaključci:


1. Primorski bor, atlaski cedar i obični čempres su imali mali postotak
preživljenja na objektu Klačine. Samo nešto bolji rezultat zabilježen
je kod crnog bora i to nakon prvog vegetacijskog perioda. Visok postotak
sušenja biljaka rezultat je »klasičnog« načina pošumljavanja sadnjom biljaka
golog korijena i uz to mladim slabo razvijenim biljkama.
2. Najveću visinu u ovom istraživačkom razdoblju imao je primorski
bor, kao izrazito brzorastuća vrsta u mladosti, a za njim nešto zaostaje
crni bor, atlaski cedar i čempres. Atlaski cedar zaostajao je čak i za čempresom
do 18. godine kada ga je nadrastao kao i crni bor od 22. godine
(graf. 1).
3. U pogledu debljinskog rasta odnosi među istraživanim vrstama su
znatno izraženiji. Najveći prsni promjere postigao je primorski bor, zatim
crni bor, atlaski cedar i najmanji obični čempres.
4. U pogledu volumnog rasta odnosi među vrstama su identični kao
i za dcbljinski rast. Vodeća je vrsta primorski bor sa zapreminom prosječnog
stabli u 24. godini od 0,0834 m\
5. Pozitivni rezultati koje su postigle istraživane četinjače na plohi Klačine
imaju i sasvim praktično šumsko značenje, jer se pokazalo da se uz
crni bor, kao autohtonom šumskom vrstom, mogu koristiti pri pošumljavanju
submediteranskog krškog područja, kao pionirske vrste, i primorski
bor, atlaski cedar i obični čempres.
6. Kako se radi o trajnom eksperimentalnom objektu, značajnom za
submediteransko krško područje Dalmacije, praćenje rasta i razvoja navedenih
šumskih vrsta je nastavljeno.
LITERATURA


1.
Balen , J. (1926): Pošumljavanje krša i goleti. »Pola stoljeća šumarstva«,
Zagreb.
2.
Bel tram, V. (1935): Krš i njegovo pošumljavanje, Šumarski list, Zagreb.
3.
Bertović , S. (1975): Prilog poznavanja odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj,
Acta Biologica VII/2, Zagreb.
4.
Giperborejski , B. (1952): Vrste drveta za pošumljavanje krša Dalmacije,
Šumarski list, Zagreb.
5.
Gračanin , Z. (1957): Pedološke prilike demonstracionog objekta kod Peruče,
Zagreb.
6.
H or vat, A. (1961): Osvrt na tehniku pošumljavanja degradiranih površina
sadnjom biljaka i perspektive njezinog razvoja, Šumarski list, 5—6, Zagreb.
7.
Jedlowski , D.; Topić, V. (1973): Istraživanje mogućnosti podizanja kultura
introdukcijom vrste Pinus eldarica, posebno u submediteranu, Institut
za jadranske kulture i melioraciju krša, Split.
8.
Klepac , D. (1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb.
9.
Marčić , M. (1924): Čempres, Šumarski list, 1, Zagreb.
10.
Meštrović , Š. (1972): Uspijevanje primorskog bora (Pinus pinaster Ait.)
u kulturama Hrvatske, Šumarski list, 5—6, Zagreb.
449




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 16     <-- 16 -->        PDF

11.
Orlić , S. (1989): Rezultati o visinskom i debljinskom rastu obične smreke
P. abics Karts u pokusima različitih razmaka sadnje na području Slavonije
12.
Tom a še vic, A. (1981): Rezultati pokusne sadnje biljaka alepskog i primorskog
bora golog korijena i u polietilenskim tuljcima, Šumarski list,
10—12, Zagreb.
13.
Vid ako vic, M. (1972): Novi pogledi na pošumljavanje degradiranog krša,
Šumarski list, Zagreb.
14.
Vi da ko vic, M. (1982): Četinjače, morfologija i varijabilnost, Zagreb.
15.
Vrdol´jak , Ž. (1952): Krš i njegovo pošumljavanje, Split.
16.
Vr dol jak, Ž. (1959): O cedrovima i njihovoj važnosti za podizanje vrijednosti
degradiranih šuma i pošumljavanje u području submediterana,
»Obavijest Instituta za šumarska i lovna istraživanja«, 7, Zagreb.
The Increment of the Growth of some Sorts of Conifer Species on the
Submediterranean Karst Area of Dalmatia


Summary


The investigations were carried out on the experimental plot Klačine situated
on the area of Sinj forest administration, on the typical submediterranean karst
area of Dalmatia.


On this experimental locality, in the spring of 1958, the afforestration by
seedlings of some forest sorts was carried out in stripes which were 100 m long
and 20 m wide by »classical« method, by planting the seedlings with bare roots
in the 40 x 40 x 40 holes. Four conifer species were introduced here, three foreign
species and a native one. The native species is black pine (Pinus nigra Arn.)
and the foreign species are maritime pine (Pinus pinaster Ait.), Atlas cedar
(Cedrus atlantica Man.) and cypress (Cupressus sempervireus L.).


These species were measured in 1958, 1969, 1976 and 1982, that is in the
1, 11, 18 and 24. year. The results show that in this period the maritime pine had
the greatest height, diameter and volume.. Its average height in the 24th year
was 9,0 m, of the ceder 7,8 m, of black pine 7,6 and of cypress 6,3 m. The volume
of wood of the medium tall pine tree in its 24th year was 0,0834 m:!, of black
pine 0,0693 m:1, of Atlas cedar 0,0406 m> and of cypress 0,02385 m3.