DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 77 <-- 77 --> PDF |
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA I ZAKLJUČCI Analysis of the results of investigations and conclusions Budući da se radi o velikom broju podataka koje ćemo analizirati, to smo se odlučili — radi čitaoca i autora — da nakon svake analize pojedinih tabela donesemo i odgovarajuće zaključke. Čini nam se da bi takav pristup bio najpraktičniji, jer postoji bojazan da se u obilju podataka čitalac neće moći najbolje snaći. Dakle, kako se iz tabele 1. vidi, ukupna površina visokih jelovo-bukovih prebornih šuma prirodnog nastanka na području triju općina (Delnice, Čabar, Vrbovsko) iznosi 67.978 ha. Od te površine sam o su 5.192 h a il i 8% jelovo-bukove šume na silikatnom matičnom supstratu, što definira biljnu zajednicu jele sa rebračom {Blechno-Abietetum Ht) ili tip šume I — C — 40. Upotrijebili smo izraz »samo« zato što nam je žao da tih najvrednijih jelovo-bukovih šuma nema na većim površinama, s obzirom na njihovu drvnu zalihu, zatim prosječnu drvnu zalihu po 1 ha, nadalje, postotni odnos jele i bukve u toj drvnoj zalihi, kao i ukupni godišnji tečajni prirast, te prirast po jedinici površine, što je sve navedeno u tabeli 1. Kako smo naprijed istakli, u tabeli 2. odnosno tabelama 2a i 2b prikazali smo skraćene (sumarne) podatke naših mjerenja. Iz tabela se vidi da se za ova istraživanja posjeklo 171 jelovo stablo u zdravoj , a 215 stabala u sušeno j sastojini. Ta posječena stabla u obje sastojine su bila podjednako distribuirana u 19 šumsko-uređajnih debljinskih stupnjeva (od 27,5 do 117,5 cm). Iako se radi o prebornim jelovo-bukovim sastojinama grupimične strukture — one su se obje, u pravilu, više približile visokim regularnim šumama što je posljedica načina gospodarenja u prošlosti. Osim toga, obje su istraživane sastojine u momentu sječe već bile prezrele za sječu. Nižih debljinskih stupnjeva od 27,5 cm, bar za pilansku oblovinu, u njima nije bilo, a viših od 117,5 cm je bilo, ali su bili diskontinuirani, pa smo ih zanemarili, dok smo na onima što su bili in continuo obavili sva potrebna mjerenja. No ovdje još valja istaći da smo prije 30 godina prilikom istraživanja najovoljnije sječne zrelosti u jelovim sastojinama i istraživanja najrentabilnijeg šumsko- uređajnog debljinskog stupnja jele za pilansku prerad u utvrdili da je to debljinski stepen od 67,5 cm, odnosno jelova stabla od 65 do 70 cm u prsnoj visini (1, 4). Zašto je iznad tih promjera ostalo neposječenih u šumi još ravno 10 šumsko-uređajnih debljinskih stupnjeva, ili 50 cm jačih jelovih stabala, ostat će nam nepoznato. U svakom slučaju su, a to će se i iz daljnje analize vidjeti, ta jelova stabla prezrel a i iz njih izrađeni pilanski trupci deklasirani. Iz tabele 2, odnosno 2a i 2b, se vidi da je u zdravo j sastojini izrađeno 574, a u sušeno j 579 jelovih pilanskih trupaca. Srednji promjer na panju posječenih jelovih stabala u zdravo j sastojini je iznosio 71 cm, a u sušenoj 73 cm, ili praktično podjednako, s obzirom na nepravilna žilišta i perca. Međutim srednji promjer izrađenih pilanskih trupaca do 24 m od panja u zdravoj sastojini je 50 cm, a u sušenoj 48 cm, ili za 2 cm manje. To upućuje na zaključak da su jelova stabla u zdravoj sastojini punodrvnija, odnosno manjeg pada promjera od onih u sušenoj , 511 |