DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 78 <-- 78 --> PDF |
koja su malodrvnija. Srednji pak broj godova u 10 cm drva od kore do 24 m udaljenosti od panja u zdravoj sastojini iznosi 56, a u sušenoj 62 ili 6 godova više. To znači da je sušenoj sastojini bilo potrebno 62 godine da priraste tih 10 cm ili odeblja, odnosno poveća srednji promjer za 20 cm, dok je u zdravo j sastojini to odebljanje postignuto za 56 godina. I to je jedan, iako ne najvažniji, podatak o veličini pada promjera, odnosno obličnom broju jedne i druge istraživane sastojine. Pa i sam prosječni debljinski prirast drvne mase u posljednjih 30 godina od 52 mm s jedne strane, odnosno prosječnog odebljanja stabla od 104 m m u zdra vo j sastojini govori tome u prilog, za razliku od one sušen e sastojine u kojoj je prosječni prirast drvne mase za isto vrijeme iznosio 44 mm, odnosno 88 mm prosječnog odebljanja stabala ili za 15,4%> manje . I prosječna širina goda od 1,8 mm s jedne ili 3,6 mm prosječnog godišnjeg odebljanja jelovih stabala u zdravo j u odnosu na 1,6 mm, odnosno 3,2 mm odebljanja u sušeno j ili za 11,1% manje , potvrđuje našu naprijed navedenu tvrdnju. I prva tri trupca od panja, odnosno do 24 m od panja u zdravoj sastojini iznose 2,28 m;i, a u sušenoj 2,12 m:;, ili za 7% manje. No, da rezimiramo analizirane podatke iz tabele 2, odnosno tabela 2a i 2b. a) manji je srednji promjer prva tri trupca od panja u sušeno j sastojini u odnosu na onaj u zdravoj za 2 cm, pa im je otuda manja i drvna masa za 7%; b) dok je stablima u zdravo j sastojini potrebno 56 godina da prirastu ili odebljaju 20 cm, dotle su stablima sušen e sastojine za isto to odebljanje potrebne 62 godine ili 6 godina više; c) otuda je prosječna širina goda u zdravo j sastojini u posljednjih 56 godina 1,8 mm, odnosno prosječno godišnje odebljanje 3,6 mm, a u sušeno j u posljednjih 62 godine 1,6 mm, odnosno prosječno odebljanje 3,2 mm ili za 11,1% manje; d) i prosječni prirast drvne mase u posljednjih 30 godina je u s u š en o j sastojini manji u odnosu na onu zdrav u za 15,4%. Budući da smo u tabeli 3. donijeli strukturu korisne drvne mase, a ne ukupnu količinu izrađene drvne mase u šumi — to će nam utoliko biti lakše da analiziramo te podatke koji će ujedno biti i zaključci po ovoj tabeli. Naime, iz tabele se vidi da je u zdravo j sastojini izrađeno 631 m3 ili 93,6% jelove pilanske oblovine, a samo 43,01 m3 ili 6,4% rudničkog i celuloznog drva. U isto vrijeme u sušeno j sastojini je izrađeno 608,67 m^ ili 72,9% pilanske oblovine, a 226,65 m3 ili čak 27,1% rudničkog i celuloznog drva. Iz ovih podataka se, naime, zapaža da su u zdravo j sastojini, u pravilu, sva posjećena stabla iskrojena u vrednije sortimente (pilansku oblovinu) sve do njihovog promjera na tanjem kraju od 20 cm, a samo 6,4% u rudničko i celulozno drvo, što je i prirodno. Za razliku od zdrave, u sušenoj sastojini posječena jelova stabla su za oko 20% manje iskrojena u pilansku oblovinu, a za oko 20% više u manje vrijedno rudničko i celulozno drvo. Razlog tome je taj što su, nerijetko, prvi trupci od panja u sušenoj sastojini, koji su nekada bili furnirska oblovina, izrezani u drvo za celulozu ili drvenjaču i na taj su način značajno 512 |