DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 79 <-- 79 --> PDF |
deklasirani i obezvrijeđeni. Ta se najbolje vidi iz tabele 4, gdje je najvrednija furnirska oblovina u zdravo j sastojini zastupljena u ukupnoj masi jelove pilanske oblovine sa 17,2%, a u sušeno j samo sa 5,3% ili za ok o 12% manje . Pilanska pak oblovina III kvalitetne klase je u zdravo j sastojini zastupljena sa 38,5% u ukupnoj drvnoj masi pilanske oblovine, a u sušenoj sa 44,7% ili za oko 6% više. Otuda je, prema tabeli 5. i srednji kvalitetni broj ili prosječna vrijednost 1 m3 drvne mase pilanske oblovine u zdravo j sastojini 993,43 dinara, a u sušeno j 840,31 dinar il i za 15,4% manji . Da je to tako dokazuju i podaci što ih donosimo u tabeli 6. iz kojih se vidi da je najkvalitetnija pilanska oblovina (»F«) u vrijednost i pilanske oblovine zdrav e sastojine zastupljena sa 35,5%, a sušene sa 13,0% ili za oko 22% manje. Istovremeno najnekvalitetnija III klasa pilanske oblovine u njezinoj ukupnoj vrijednosti je zastupljena u zdravo j sastojini sa 21,2%, a u sušenoj sa 29,1% ili za ok o 8% više. Tabelu 7. smo izradili zbog u njoj donesene posljednje kolone o srednjim kvalitetnim brojevima ili prosječnim vrijednostima 1 m3 piljene građe proizvedene iz pilanskih trupaca zdrav e i sušen e jelove sastojine. No prije analiza te posljednje kolone u tabeli 7. moramo naglasiti da je pilanska oblovina iz jedne i iz druge sastojine pilanskom preradom podjednako iskorištena, odnosno postotak iskorištenja na pilani im se kreće oko 68%. To stoga što je pilanska oblovina u sušeno j sastojini već u šumi priređena za njezino maksimalno iskorištenje na pilani, jer su joj, a to smo naprijed istakli, odstranjeni svi dijelovi koji nijesu bili za pilansku, nego su namijenjeni kemijskoj preradi, čime su ti sortimenti deklasirani. Dakle, srednji kvalitetni broj ili prosječna vrijednost piljene građe iz zdra ve sastojine, kako se iz tabele 7. vidi, iznosi 1.217,80 din/m3, a iz sušen e 1.110,40 din/m3 ili za 8,8% manje. To, prema tabeli 8. dolazi otuda što su dvije najvrednije kvalitetne klase piljenica (ČPČ i I klasa) zastupljene u ukupnoj drvnoj masi piljenica zdrav e sastojine sa 27,3%, a u vrijednosti te ukupne drvne mase čak sa 40,8%, dok su ti odnosi u sušeno j sastojini puno manji. Naime, ČPČ i I klasa u ukupnoj drvnoj masi piljenica iz sušen e sastojine zastupljena je sa 17,6%, a u ukupnoj vrijednosti te drvne mase sa 28,5% il i za ok o 12% manje. Za razliku od ovih — V klasa piljenica je iz zdrav e sastojine zastupljena u njihovoj ukupnoj drvnoj masi sa 12,1%, a u vrijednosti tih piljenica sa 6,9%, dok je ta zastupljenost u sušeno j sastojini znatn o veća. Te piljenice su, naime, u ukupnoj drvnoj masi piljenica iz sušen e sastojine zastupljene sa 21,4%, ili oko 10% više nego u zdravoj, a u vrijednosti tih piljenica sa 13,2% ili opet za o k o 6% viš e nego u zdra vo j sastojini. Dužni smo iznijeti još jednu napomenu. Naime, u tabeli 1. donijeli smo podatke o ukupnom tečajnom godišnjem prirastu drvne zalihe, te prirastu po jedinici površine (1 ha). Taj ukupni tečajni godišnji prirast drvne zalihe, prema tabeli 1, od 37.226 m3 na 5.192 ha površine manji je prema tabeli 2, odnosno 2a i 2b, u sušeno j sastojini za 15,4% u odnosu na isti prirast u onoj zdravo j sastojini. U slučaju sušenja jelovo-bukovih sastojina na cijeloj površini od 5.192 ha, onda bi ukupni godišnji gubita k n a pri |