DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 83     <-- 83 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANAK — REVIEW


UDK 630* 49.001/2.00 šum. list CXIV (1990) 517


DEFINIRANJE STUPNJA OŠTEĆENOSTI ŠUMSKOG DRVEĆA
I SASTOJINA


SCHADSTUFENDEFINITION FUR EINZEILBAUME UND
FORSTBESTANDE


Zvonimir KALAFADŽIĆ* i Vladimir KUŠAN**


SAŽETAK. Propadanje šuma u mnogim dijelovima Hrvatske
poprima alarmantne razmjere. Kod inventarizacije tih oštećenjatreba, radi dobivanja konzistenlnih, međusobno usporedivih rezultata,
definirati način rangiranja stabala i sastojina u stupnjeve
oštećenja. Autori na osnovi svog iskustva na inventarizacijioštećenosti šuma bukve i jele na području Zajednice općina Rijeka
i NP »Plitvička jezera« fotointerpretacijom ICK aerosnimki
iznose svoje poglede na tu problematiku-Za ocjenjivanje stupnjaoštećenosti stabala na terenu predlažu utvrđivanje jedinstvenogstupnja oštećenja (JSO) na osnovi osipanja iglica i lišća (OS),
odumiranja krošnje (OD) i poiutjelosti asimilacionog aparata (Ž).
Kod određivanja oštećenosti sastojina autori smatraju da oštećenost
(O), računata kao postotno učešće svih oštećenih stabala
od JSO 1 — JSO 4 u uzorku, nije dobar pokazatelj, nego za ocjenjivanje
stupnja oštećenosti sastojina predlažu računanje srednjeoštećenosti (SO), kao složene aritmetičke sredine s brojem stabala
u stupnjevima oštećenja kao težinama. Oštećenost sastojinemože se pobliže okarakterizirati na osnovi indeksa, oštećenja (IO)
i srednje oštećenosti (S02), kao pokazatelja koji uzimaju u obzir
učešće stabala JSO 2 i većeg, za koja se smatra da su u većini
slučajeva za tu sastojinu izgubljeni.


Ključne riječi: propadanje šuma, oštećenost stabla,


kom inventarizacije oštećenja šuma bukve i jele interpretacijom infracrve


oštećenost sastojine,
tacijski ključ.
jedinstveni stupanj oštećenja, fotointerpre1.
UVOD — EINLEITUNG
Kao osnova za određivanje stupnja oštećenosti pojedinih stabala prili


nih kolornih (ICK) aerosnimki na području Zajednice općina Rijeka i Nacionalnog
parka »Plitvička jezera« (K a 1 a f a d ž i ć et al. 1989, K a 1 a f adži
ć & Kuša n 1990) uzeta su pravila iz »Uputstava« (1987). Prilikom
terenskih radova za izradu fotointerpretacijskog ključa došlo se do odre


Šumarski fakultet, Zagreb, Šimunska c. 25




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 84     <-- 84 -->        PDF

đenih iskustava o potrebi modifikacije tili pravila (Kalafadži ć & Kuša
n 1989). Kako su jedinstveni kriteriji za ocjenu stupnja oštećenosti bitan
preduvjet za konzistentno izvođenje inventarizacije oštećenja i međusobno
uspoređivanje rezultata ovdje iznosimo saznanja do kojih snio došii prilikom
određivanja stupnja oštećenosti pojedinačnih stabala.


Kod provođenja navedene inventarizacije trebalo je ustanoviti i prostorni
raspored oštećenja. Zato je osim stupnja oštećenja pojedinačnih stabala
određivan i stupanj oštećenosti sastojina. U radu se prikazuje način računanja
pokazatelja oštećenosti šumskih sastojina, koji je primijenjen pri
navedenoj inventarizaciji, te način rangiranja šumskih sastojina prema stupnju
oštećenosti. Predlaže se da se kod budućih inventura oštećene sastojine
rangiraju na taj način.


2. STUPANJ OŠTEĆENOSTI POJEDINIH STABALA —
SCHADSTUFEN FOR EINZELBAUME
U pomanjkanju nekih određenih mjerljivih unutarnjih pokazatelja oštećenosti,
danas se stupanj oštećenosti pojedinih stabala na terenu određuje
na osnovi vidljivih vanjskih značajki, za koje se smatra da su simptomi fiziološke
kondicije pojedinog stabla. To je u prvom redu postotak osutosti asimilacionog
aparata (iglica i lišća), prema kojem se stabla razvrstavaju u
pojedine stupnjeve oštećenja, kako to navode i spomenuta »Uputstva«. Stupnjevi
oštećenja se definiraju prema postotku osutosti asimilacijskog aparata
u odnosu na stablo s potpunom krošnjom, prema praksi u inventarizacijama
oštećenja šuma u Srednjoj Evropi (tablica 1). Osim osutosti registrira se i
postotak i tip požutjelosti iglica i lišća (kloroza), postotak i tip odumiranja
grana i grančica, broj suhih grana u gornjem dijelu krošnje, te još neke
druge vidljive značajke, kao što je pojava mehaničkih oštećenja, lameta sindrom
kod smreke, smoljenje debla, pojava sekundarnih mladica (živica), te
pridolazak štetnika i biljnih bolesti-


Definiranje stupnja oštećenja pojedinačnih stabala na osnovi »/» osutosti
i požutjelosti iglica/lišća (AFL 1988).


Tablica 1:


Schađstufendefinition fiir Einzelbaume auf Grund Nadel/Blattverlust und des
Anteils der vergilbten Nadel/BIattmasse


Tabelle 1:


Stupnjevi oštećenja Požutjelost — Vergilbung %
Schadstufen


:10 11—25 26—60 >60


Osutost iglica/lišća
Nadel/Blattverlust Stupnjevi oštećenja — Endschadstufen


0 >
io% 0 0 1 2
1 11-25% 1 1 2 2
2 26 — 60% 2 2 3 3
3 60% < 3 3 3 3
4 Odumrlo 4
Abgestorben




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Osnova inventarizacije oštećenja šuma pomoću aerosnimki je pažljivo
izrađen fotointernpretacijski ključ (W o 1 i: 1970, Mas u my 1984, H i 1debrand
t et al. 1986, AFL 1988.), u kojem se definira način preslikavanja
stupnjeva oštećenja pojedinih vrsta drveća na aerosnimkama. Kod toga
nije moguće u potpunosti točno raščlanjivanje pojedinih simptoma oštećenja
kao na terenu, nego se ustanovljava jedinstveni stupanj oštećenja
(JSO), koji se definira odstupanjem od izgleda stabla klasificiranog kao neoštećeno.
Kod terenskih radova za izradu fotointerpretacijskog ključa JSO
primjernih stabala se određuje na osnovi svih vidljivih značajki oštećenja.
Uspoređivanjem stanja na terenu i izgleda na aerosnimci formira se fotointerpretacijski
ključ.


Prilikom provođenja svih vrsti inventarizacija oštećenja šuma, terestričkih
i fotointerpretacijskih, trebalo bi za svako uzeto stablo odrediti JSO, na
osnovi točno definiranih kriterija, što se npr. za dosadašnje terestičke inventarizacije
u Hrvatskoj nije radilo.


Stupanj oštećenja je u prvom redu određen postotkom osutosti iglica
i lišća, no kod njegove procjene treba voditi računa i o ostalim vidljivim
simptomima, koji svi kumulativno povećavaju stupanj oštećenja. Stupnjevi
oštećenja definirani na osnovi osutosti i požutjelosti asimilacijskog aparata
dani su u tablici 1, koja se primjenjuje u Srednjoj Evropi (AFL 1988).


Prilikom terenskih radova za izradu fotointerpretacijskog ključa za potrebe
prije navedene inventarizacije, u ljeto 1988. godine, konstatirano je da
su stupnjevi oštećenja prema »Uputstvima« preširoki, te su stupnjevi 1 i 2
razdijeljeni na podstupnjeve 1.1 i 1.2, odnosno 2.1 i 2.2. Osim vizuelne ocjene
stupnja oštećenja za pojedina ocijenjivanja stabla uzeti su i uzorci Presslerovim
svrdlom. Prvi rezultati anlize prirasta (K a 1 a f a d ž i ć & Kuša n
1989) pokazuju opravdanost dijeljenja stupnja 2 na bolji podstupanj 21 i
lošiji 2.2. Naše rezultate potvrđuju i navodi u AFL (1988), gdje se za smreku
predlaže ista skala oštećenja, a u skladu su i sa iskustvima Hočevar a
(1988). Prilikom terenskih radova na izradi fotointerpretacijskog ključa došlo
se do saznanja da JSO treba definirati osim na osnovi procjene osutosti iglica/
lišća kao dominantnog faktora, te procjene požutjelosti asimilacijskog
aparata i na osnovi procjene postotka odumiranja krošnje.


U smislu navedenih konstatacija trebalo je nadopuniti tablicu 1. Uzimajući
u obzir povećanje broja stupnjeva oštećenja dijeljenjem 2 na podstupnjeve
2.1 i 2.2, te sve moguće kombinacije postotaka osutosti, požutjelosti i
odumiranja, ta tablica bi bila vrlo komplicirana. Zato se nastojalo definiranje
JSO na osnovi navedena tri simptoma, primjenom metode rangiranja pojednostaviti-


Najvažniji parametar za procjenu JSO je osutost iglica i lišća (OS). Dodatni
parametri požutjelost (Ž) i odumiranje (OD) nemaju toliki utjecaj,
ali smatramo da odumiranje kazuje više o stanju stabla nego požutjelost, osobito
ako žućenje nije zahvatilo pretežni dio krošnje ili promijenilo boju
iglica/lišća u pravcu crvene boje. Za svako, na terenu procijenjeno stablo
može se izračunati koeficijent oštećenja (KO), po formuli 1, kao zbroj Tangiranih
brojeva iz tablice 2, u kojoj je kao rangirni broj za OS uzet kraj
intervala pojedinog stupnja oštećenja, za Ž početak, a za OD sredina intervala.
Iz tablice 3 se na osnovi KO očita JSO.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 86     <-- 86 -->        PDF

KOj = ROS, + RŽ, + RODj (1)


Pi´edlažemo da se kod budućih inventura oštećenosti šuma JSO pojedinih
stabala određuje prema formuli 1 i tablieama 2 i 3. Izabrana klasifikacija
ne odstupa, nego samo nadopunjuje klasifikaciju prema »Uputstvima«,
te omogućuje jednostavniju kompjutorsku obradu.


Rangirni brojevi (R) za stupnjeve i vrste oštećenja,


Tablica 2:


Rangnummern (R) fur Schadstufen und Schadart


Tabelle 2:


Na terenu ustanovljeni postotak oštećenja
Vrsta oštećenja Im Feld festgegelegte Schadprozent
Schadart 0—10% 11—25% 26-^0% 41—60% >60"/o


Rangirni brojevi (R) — Rangnummer (R)


Osipanje (OS) 10 25 40 60 100
Nadel/Blattverlust (OS)
Požutjelost (Ž) 1 11 26 41 61
Vergibung (Ž)


Odumiranje (OD) 5 18 33 50 80
Kronenabsterben (OD)


Iako je ocjenjivanje stupnja oštećenosti na osnovi vidljivih značajki
manje više subjektivan postupak, prema našem iskustvu kod terenskih radova
na izradi fotointerpretacijskog ključa, JSO treba ocjenjivati po skali
finijoj nego što je ona navedena u »Uputstvima« za pojedine faktore, tj. JSO
treba ocjenjivati po 5%> ili 10%> na osnovi usporedbe sa »zdravim« stablom
(slika stabla u glavi ili u atlasu oštećenja) ili JSO određivati iz tablice 4Prema
prvom načinu određivanja JSO na terenu prilikom izrade fotointerpretacijskog
ključa, razlika ocjenjivanja između više (četiri) opažača, nakon
određenog razdoblja usaglašavanja, nikad nije bila veća od +5%. To je u
skladu s praksom u SR Njemačkoj (Hildebrand t 1989) i s iskustvima
Hočevar a (1988) u Sloveniji. Na osnovi tako ocijenjenog JSO mogu se
formirati razredi oštećenosti prema potrebi.


Određivanje jedinstvenog stupnja oštećenja (JSO) pojedinačnih stabala računanjem
koeficijenta oštećenja (KO)


Tablica 3:


Festlegung der Endscha(dstufe (JSO) aufgrund des Schadenskoefizientes (KO)


Tabelle 3:


Jedinstveni stupanj oštećenja (JSO) Koeficijent oštećenja (KO)
Endschaidstufe (JSO) Schadkoefizient (KO)


0

1 (11-25)% 31— 45


2.1 (26-40)% 46— 65
2.2 (41-60)% 66 —105
3 >60% 106 — 220
4 odumrlo preko 220
iiber




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Određivanje jedinstvenog stupnja oštećenja (JSO) u skali od 5%/10% računanjem
koeficijenta oštećenja (KO)


Tablica 4:


Festlegung der Endschadstufe (JSO) auf Grund des Schaidkoefizientes (KO) in
Stufenskala 5%/10%
Tabelle 4:


JSO po 5% JSO po 10%
JSO % KO JSO % KO


0— 5 10— 20 0 <20


6— 10 21— 30 1— 10 20— 30
11— 15 31— 35
16— 20 36— 40 11— 20 31— 40
21— 25 41— 45
26— 30 46— 50 21— 30 41— 50
31— 35 51— 55
36— 40 56— 65 31— 40 51— 65
41— 45 66— 75
46— 50 76— 85 41— 50 66— 85
51— 55 86— 95
56— 60 96—105 51— 60 86—105
61— 65 106—115
66— 70 116—125 61— 70 106—125
71— 75 126—135
76— 80 136—145 71— 80 126—145
81— 85 146—160
86— 90 160—180 81— 90 146—180
91— 95 181—200
96—100 201—220 91—100 181—220
Odumrlo 221 < Odumrlo 22K


Abgestorben Abgestorben


Postizavanje jedinstvenog kriterija za ocjenjivanje oštećenja je presudan
uvjet za dobivanje konzistentnih podataka inventarizacije i tom problemu
treba posvetiti dužnu pažnju. Jedinsveni kriterij stupnjavanja oštećenja može
se osigurati izobrazbom i treningom izvršilaca inventarizacije na pokaznim
primjernim stablima, te publiciranjem atlasa oštećenja za pojedine vrste
drveća, kako je to učinjeno u inozemstvu, u Švicarskoj (Bosshar d 1986)
i SR Njemačkoj (Bauer 1986, Hartmann et al. 1988). Trening i izobrazbu
izvršilaca treba vršiti prije svake inventarizacije, bez obzira na razdoblje
koje je prošlo od prethodne inventarizacije (jedna ili više godina).


3. STUPANJ OŠTEĆENOSTI SASTOJ1NA
SCHADSTUFEN FOR FORSBESTANDE


Prilikom provođenja inventarizacije oštećenosti šuma, osim ustanovljavanja
stanja pojedinih stabala ustanovljava se oštećenost određenih površinskih
jedinica, koje u najširem smislu možemo nazvati sastojinama. To su




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 92     <-- 92 -->        PDF

5.
Die Bestandsschadsituation kann man naher bcschrciben raittels der Schadhaftigkeitsweisser:
Schadindex (10) nach der Formel 4 und Mittelschadhaftigkeit
(S02), nach der Formel 5, die die Rcchnung uber den Baumzahlen in der
Schadstufen 2 und grosser tragen.
6.
Es wird betont dass der einheitliche Kriterium der Endschadstufenfestlegung
eine wesentliche Bedingung fur den Schadinventurenerfolg ist. Dieses Ziel ist
durch sorgfaltige Schulung und Training der Inventurmannschaften auf Musterobjekten
durchfiihrbar. Eine Verminderung der Differenzen der Schadansprache
konnte, wie die Auslandserfahrungen zeigen, mit der Ausgabe eines Schadbildatlasses
fur einheimische Haiuptbaumarten erreicht wcrden.
Schlliisselworter : Waldsterben, Baumschadhaftigheit, Bestandesschadhaftigheit,
Endschadstufe, Photointerpretationsschliissel.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 88     <-- 88 -->        PDF

jedinice koje su izdvojene obzirom na određene prirodne karakteristike ili
obzirom na umjetnu podjelu uspostavljenu po čovjeku. Tako se ustanovljava
oštećenost šuma cijele zemlje, federalnih republika, regija, šumskih gospodarstava,
gospodarskih jedinica, predjela, odjela i odsjeka ili posebno po vrstama
drveća, tipovima šuma, fitocenozama, matičnom supstratu, tipu tla i
slično.


Kada su sastojine znatno oštećene, kao što su sastojine bukve i jele na
području ZO Rijeka, stupanj oštećenosti sastojina postaje jedan od najvažnijih
faktora pri određivanju etata i stabala za sječu. Zbog toga bi ocjenjivanje
oštećenosti sastojina trebalo vršiti prilikom svake izrade ili revizije osnove
gospodarenja gospodarskim jedinicama.


Pokazatelji oštećenosti mogu biti izračunati na razne načine. Jedan od
najčešće primjenjivanih (P r p ić et al. 1988) je postotak oštećenosti ili oštećenost
(O), koja se računa po formuli (2). Ona pokazuje postotno učešće svih
oštećenih stabala u uzorku. Taj podatak međutim ne vodi računa o učešću
pojedinih JSO, a sigurno nije svejedno da li se oštećena stabla nalaze uglavnom
u JSO 1 ili pretežu veći JSO.


If,-,


0% = 100


Sf(H


(2)
Realniju procjenu stanja ošteećenosti dobivamo računanjem srednje
oštećenosti (SO) po formuli (3). Pomoću složene aritmetičke sredine, s brojem
stabala u pojedinom stupnju oštećenja kao težinama, ona nam daje srednji
stupanj oštećenosti stabala u uzorku za određenu površinsku jedinicu.


2fjXi
SO% =
Sf,


(3)
fi — broj stabala u i-tom stupnju oštećenja
X, — sredina intervala i-tog stupnja oštećenja u postotnoj skali stupnjeva
oštećenja


0 = 5%, 1 = 17.5%, 2.1=32.5%, 2.2 = 50% 3 = 80%, 4 = 100»/o


Dvije sastojine A i B mogu imati sličnu oštećenost, na pr. 0 \ = 75.8" n,
a 0B = 73.4%, što znači da se u stupnjevima oštećenja 1—4 nalazi toliki postotak
od svih stabala u uzorku. Srednja oštećenost za sastojinu A (S0,\ =
= 21.7%), u odnosu na sastojinu B (SOB = 41.3%) ukazuje na mnogo bolje
zdravstveno stanje prve sastojine, jer se srednje oštećeno stablo sastojine B
nalazi u JSO 2.2, sastojina je jako oštećena, a sastojine A u JSO 1, te je ona
malo oštećena (vidi tablicu 5).


Predlaže se oštećenost po površini definirati srednjom oštećenosti (SO)
prema skali u tablici 5, koja je slična skali za oštećenost pojedinih stabala.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Stupnjevi oštećenosti sastojina
Tablica 5:
Bestandschadstufen
Tabelle 5:
Srednja oštećenost
(SO)
Mittelschadhaftigkeit
Stupanj oštećenosti
sastojine
Bestandschadstufe
Sastojina je:
Bestand ist:
0—10 0 neoštećena
11—25 1
nicht beschadigt
malo oštećena
26—40
41—60
>60
2.1
2.2
3
wenig beschadigt
srednje oštećena
mittei beschadigt
jako oštećena
stark beschadigt
vrlo jako oštećena


sehr stark beschadigt


Ako pogledamo stare fotografije ili se prisjetimo izgleda naših šumskih
sastojina prije 20—30 godina, morat ćemo priznati da je u njima uvijek manje,
više bilo stabala, koja se ne bi mogla uvrstiti u neoštećena stabla. Ona su sigurno
i rezultat prirodnog izlučivanja. Stabla JSO 1 mogli bi stoga ubrojiti
u dio sastojine, koji bi se u povoljnijim uvjetima mogao popraviti, za veće
stupnjeve oštećenja to će biti izuzetak i to tek u vrlo povoljnim prilikama.


Ako stabla stupnja JSO 1 smatramo da nisu toliko ugrožena, tada stupanj
oštećenosti sastojine naročito karakterizira učešće oštećenih stabala
JSO 2 i više. Postotak tih stabala u cijelom uzorku nazvan je indeks oštećenja
(IO), a računa se po formuli 4. Srednju oštećenost za stabla stupnja 2
i više (S02) računamo po formuli 5.


2 f (2—4)
IOo/„ = 100
2 f (0—4)


(4)
SfiXi
S02% =
Sfi


(5)
(u formuli 5 i = 2—4)
Svi pokazatelji zajedno najbolje opisuju stanje šuma u nekoj sastojini.
Za oštećenost jele i smreke na nekom području (npr. gospodarskoj jedinici)
dobili smo pokazatelje u %:


O SO IO S02
jela 88.4 33.0 71.3 42.0
smreka 90.8 23.4 37.7 37.1
523




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Iako je u primjeru oštećenost (O) podjednaka, prema SO se zaključuje
da je stanje jele lošije od stanja smreke, odnosno jela je srednje, a smreka
malo oštećena. To još bolje pokazuje pokazatelj IO, po kojem je u JSO 2
i višem 71.3% stabala jele sa srednjim oštećenjem 2.2, a svega 37.7% stabala
smreke, sa srednjim oštećenjem 2.1.


4. UMJESTO ZAKLJUČKA — ANSTATT DER SCHLUSSFOLGERUNGEN
Kod terenskih radova na izradi fotointerpretacijskog ključa za potrebe
inventarizacije oštećenja bukve i jele pomoću infracrvenih kolornih aerosnimki
na području Zajednice općina Rijeka i Nacionalnog parka »Plitvička
jezera« u ljeto 1988. godine došli smo do određenih saznanja na osnovi kojih
predlažemo:


1.
Oštećenost pojedinih stabala treba definirati jedinstvenim stupnjem oštećenja
(JSO) na osnovi procjene postotka osutosti lišća i iglica (OS), požutjelosti
(ž) i odumiranja krošnje (OD). Procjenu na terenu vršiti u razredima
u rasponu od 5% ili 100/0.
2.
Predlaže se modifikacija skale stupnja oštećenja dijeljenjem stupnja 2, na
podstupnjeve 2.1 i 2.2 (Tablica 3).
3.
JSO računati na osnovi procjene postotka osutosti (OS), požutjelosti i odumiranja
krošnje (OD) pomoću formule 1, te tablica 2 i 3 ili 4.
4.
Stupanj oštećenosti sastojina se definira po tablici 5, računanjem srednje
oštećenosti (SO), po formuli 3.
5.
Oštećenost sastojine može se pobliže opisati pokazateljima: indeks oštećenja
(IO), po formuli 4 i srednja oštećenost za stabla JSO 2 i više (S02),
po formuli 5.
6.
Za osiguranje jedinstvenog kriterija određivanja JSO, što je bitno za uspjeh
inventure oštećenja šuma, provesti školovanje i trening izvršilaca
na primjernim objektima. Smanjenju razlika u procjeni oštećenja doprinijelo
bi, kako to pokazuju inozemna iskustva, publiciranje atlasa oštećenja
za naše najvažnije vrste drveća.
LITERATURA — LITERATURZEICHNIS


AFL — Arbeitsgruppe Forstlicher Luftbild inlerpreten (1988): Auswertung von
Color — Infrarot — Luftbildern. Freiburg.


Bauer, F. (izd.) 1986: Diagnois and classification of new types of demage affecting
forest. Special edition EEC. AFZ, Miinchen.


Bosshard , W. (izd.) 1986: Sanasilva — Kronenbilder/Couronnes d´arbres/Le
chiome degli allbcri. Birmensdorf.


Hartmann, G., F. Nienhaus & H. Butin 1988: Farbatlas Waldschaden,
Diagnose vom Baumkrankheiten. Ulmer Verlag, Stuttgart.


Ilildebrandt, O. Grundmann, H. Schmidtke & P. Tepasse 1986:
Entwiecklung und Durchfuhrung einer Pilotinventur fiir eine permanente europaische
Waldschadlusinventur, KFK — PEF Berichte, 4, Karlsruhe.


Ilildebrandt, G. & K. P. Gross 1989: Inventarizacija i opažanje sadašnjih
oštećenja šuma u SR Njemačkoj. Šum. list 113 (6—8): 279—298.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 91     <-- 91 -->        PDF

H oče var, M. 1988: Ugotavljanje in spremljanje propadanja gozdov z aerosnemanji.
Gozd. vestnik 4 (2): 53—66.


Kalafadžić, Z. & V. Kušan 1989: Opadanje prirasta jele (Abies alba L.)
kao posljedica novonastalih oštećenja šuma u Gorskom kotaru. Šum. list 113
(9—10): 415—422. Zagreb.


Kalafadžić, Z. & V. Kušan 1990: Ustanovljavanje stanja šuma na velikim
površinama primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka. Glas.
šum. pokuse 26: 447—459, Zagreb.


Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić, R. Fintić & B. II r a sove
c 1989: Određivanje stupnja oštećenja šuma bukve i jele Zajednice općina
Rijeka na osnovi interpretacije infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimki. Neobjavljena
studija. 87 str. Zagreb.


Masumy , S. A. 1984: Interpreta.tionsschliissel zur Auswertung von Infrarot —
Farbluftbildern fiir die Waldschadens Inventur. AFZ (27): 687—689.
Prpić, B., N. Komlenović & Z. Seletković 1988: Propadanje šuma
u Hrvatskoj. Sum. list 112 (5—6): 195—215.
Uputstv a za provođenje ankete — Umiranje šuma. Šumarski fakultet, Zagreb,
1987.


Wolf, G. 1970: Die Interpretation falschlarbirger Luftbilder im Dienste der
Rauchschadensdiagnose von Nadelholzbestochungen. Beitr. f. d. Forstwirtschaft
4 (3): 18—26.


Schadstufendefinition fiir Einzelbaume und Forstbestande


Zussamenfassung


In vielen Teilen Kroatiens (Jugoslawien) haben neuartige VValdschaden in den
letzen Jahren ein bedrohliches Ausmass angenommen. Besonders die Talinen-,
Fichten- und Buchenwalder in der Region »Gorski kotar« sind betrofien, vvo im
.Tahr 1988 eine Inventur der VValdschaden miitels CIR-Luftbildern durchgefiihrt
wurde (Kalafadžić et al. 1989, Kalafadžić & Kušan 1990). Die Autoren
schildern die Erfahrungen, welche sie wahrend der Feldarbeiten zur Ausarbeitung
eines Interpretationsschliissels gesammelt haben, und sehlagen Schadstufendefinitionen
fiir Einzelbaume und Forstbestande vor.


1.
Die Beschadigung der einzelnen Baume solite man mittels ciner Endschadstufe
(JSO) auf Grund des geschatzten Nadel/Blattverlust- (OS), Nadel/Blattvergilbung-
(Ž) und Kronen absterbenprozents (OD) festlegen. Vom Boden aus solite
man die Schadschiitzung in Stufen von 5%/10% durchfiihren.
2.
Die Schadstufenskala (Tabelle !) soil mit der Teilung der Stufe 2 auf Unterstufen
2.1 und 2.2 erweitert vverden (Tabelle 3). Die Notvvendigkeit eines solchen
Forhabens haben Voruntersuchungen des Tannenzuwacbses bestatigt (Kalafadžić
& Kušan 1989).
3.
Nach der Formel 1, vvo ROS, RŽ und ROD die Rangnummern aus der Tabelle 2
fiir den geschatztes Nadel/31attverlust-(0S), Nadel/Blattvergilbung- (Ž) und
Kronenabsterbenprozent (OD) sind, kann man fiir einzelne Baume einen Schadkoefizienten
(KO) ausrechnen, mit welchem man die Endschadstufe (JSO) der
einzelnen Baume in Abhangigheit von der ausgewahlten Schadstufenskala (6
Stufen, 5% oder 10%) aus den Tabellen 3 und 4 festlegen kann.
4.
Die Schadstufen fur Forstbestande solite man auf Grund der Mittelschadhaftigkeit
(SO), ausgerechnet nach der Formel 3, aus der Tabelle 5 entnehmen. Die
Schadhaftigkeit (O), nach der Formel 2, spiegelt nicht das richtige Bild der
Schadsituation ab, weil sie keine Rechnung iiber die Baumzahl in den einzelnen
Schadstufen tragt. Die Formel 3 ist ein gewogenes arithmetisches Mitte!,
fiir welches gilt:
fi = Baumzahl in der Schadstufe i
X, = Intervalmitte der Schadstufe i
0 = 5%, 1 = 17.5%, 2.1 = 32.5%, 2.2 = 50%, 3 = 80%, 4 = lOOVo