DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 83 <-- 83 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANAK — REVIEW UDK 630* 49.001/2.00 šum. list CXIV (1990) 517 DEFINIRANJE STUPNJA OŠTEĆENOSTI ŠUMSKOG DRVEĆA I SASTOJINA SCHADSTUFENDEFINITION FUR EINZEILBAUME UND FORSTBESTANDE Zvonimir KALAFADŽIĆ* i Vladimir KUŠAN** SAŽETAK. Propadanje šuma u mnogim dijelovima Hrvatske poprima alarmantne razmjere. Kod inventarizacije tih oštećenjatreba, radi dobivanja konzistenlnih, međusobno usporedivih rezultata, definirati način rangiranja stabala i sastojina u stupnjeve oštećenja. Autori na osnovi svog iskustva na inventarizacijioštećenosti šuma bukve i jele na području Zajednice općina Rijeka i NP »Plitvička jezera« fotointerpretacijom ICK aerosnimki iznose svoje poglede na tu problematiku-Za ocjenjivanje stupnjaoštećenosti stabala na terenu predlažu utvrđivanje jedinstvenogstupnja oštećenja (JSO) na osnovi osipanja iglica i lišća (OS), odumiranja krošnje (OD) i poiutjelosti asimilacionog aparata (Ž). Kod određivanja oštećenosti sastojina autori smatraju da oštećenost (O), računata kao postotno učešće svih oštećenih stabala od JSO 1 — JSO 4 u uzorku, nije dobar pokazatelj, nego za ocjenjivanje stupnja oštećenosti sastojina predlažu računanje srednjeoštećenosti (SO), kao složene aritmetičke sredine s brojem stabala u stupnjevima oštećenja kao težinama. Oštećenost sastojinemože se pobliže okarakterizirati na osnovi indeksa, oštećenja (IO) i srednje oštećenosti (S02), kao pokazatelja koji uzimaju u obzir učešće stabala JSO 2 i većeg, za koja se smatra da su u većini slučajeva za tu sastojinu izgubljeni. Ključne riječi: propadanje šuma, oštećenost stabla, kom inventarizacije oštećenja šuma bukve i jele interpretacijom infracrve oštećenost sastojine, tacijski ključ. jedinstveni stupanj oštećenja, fotointerpre1. UVOD — EINLEITUNG Kao osnova za određivanje stupnja oštećenosti pojedinih stabala prili nih kolornih (ICK) aerosnimki na području Zajednice općina Rijeka i Nacionalnog parka »Plitvička jezera« (K a 1 a f a d ž i ć et al. 1989, K a 1 a f adži ć & Kuša n 1990) uzeta su pravila iz »Uputstava« (1987). Prilikom terenskih radova za izradu fotointerpretacijskog ključa došlo se do odre Šumarski fakultet, Zagreb, Šimunska c. 25 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 84 <-- 84 --> PDF |
đenih iskustava o potrebi modifikacije tili pravila (Kalafadži ć & Kuša n 1989). Kako su jedinstveni kriteriji za ocjenu stupnja oštećenosti bitan preduvjet za konzistentno izvođenje inventarizacije oštećenja i međusobno uspoređivanje rezultata ovdje iznosimo saznanja do kojih snio došii prilikom određivanja stupnja oštećenosti pojedinačnih stabala. Kod provođenja navedene inventarizacije trebalo je ustanoviti i prostorni raspored oštećenja. Zato je osim stupnja oštećenja pojedinačnih stabala određivan i stupanj oštećenosti sastojina. U radu se prikazuje način računanja pokazatelja oštećenosti šumskih sastojina, koji je primijenjen pri navedenoj inventarizaciji, te način rangiranja šumskih sastojina prema stupnju oštećenosti. Predlaže se da se kod budućih inventura oštećene sastojine rangiraju na taj način. 2. STUPANJ OŠTEĆENOSTI POJEDINIH STABALA — SCHADSTUFEN FOR EINZELBAUME U pomanjkanju nekih određenih mjerljivih unutarnjih pokazatelja oštećenosti, danas se stupanj oštećenosti pojedinih stabala na terenu određuje na osnovi vidljivih vanjskih značajki, za koje se smatra da su simptomi fiziološke kondicije pojedinog stabla. To je u prvom redu postotak osutosti asimilacionog aparata (iglica i lišća), prema kojem se stabla razvrstavaju u pojedine stupnjeve oštećenja, kako to navode i spomenuta »Uputstva«. Stupnjevi oštećenja se definiraju prema postotku osutosti asimilacijskog aparata u odnosu na stablo s potpunom krošnjom, prema praksi u inventarizacijama oštećenja šuma u Srednjoj Evropi (tablica 1). Osim osutosti registrira se i postotak i tip požutjelosti iglica i lišća (kloroza), postotak i tip odumiranja grana i grančica, broj suhih grana u gornjem dijelu krošnje, te još neke druge vidljive značajke, kao što je pojava mehaničkih oštećenja, lameta sindrom kod smreke, smoljenje debla, pojava sekundarnih mladica (živica), te pridolazak štetnika i biljnih bolesti- Definiranje stupnja oštećenja pojedinačnih stabala na osnovi »/» osutosti i požutjelosti iglica/lišća (AFL 1988). Tablica 1: Schađstufendefinition fiir Einzelbaume auf Grund Nadel/Blattverlust und des Anteils der vergilbten Nadel/BIattmasse Tabelle 1: Stupnjevi oštećenja Požutjelost — Vergilbung % Schadstufen :10 11—25 26—60 >60 Osutost iglica/lišća Nadel/Blattverlust Stupnjevi oštećenja — Endschadstufen 0 > io% 0 0 1 2 1 11-25% 1 1 2 2 2 26 — 60% 2 2 3 3 3 60% < 3 3 3 3 4 Odumrlo 4 Abgestorben |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Osnova inventarizacije oštećenja šuma pomoću aerosnimki je pažljivo izrađen fotointernpretacijski ključ (W o 1 i: 1970, Mas u my 1984, H i 1debrand t et al. 1986, AFL 1988.), u kojem se definira način preslikavanja stupnjeva oštećenja pojedinih vrsta drveća na aerosnimkama. Kod toga nije moguće u potpunosti točno raščlanjivanje pojedinih simptoma oštećenja kao na terenu, nego se ustanovljava jedinstveni stupanj oštećenja (JSO), koji se definira odstupanjem od izgleda stabla klasificiranog kao neoštećeno. Kod terenskih radova za izradu fotointerpretacijskog ključa JSO primjernih stabala se određuje na osnovi svih vidljivih značajki oštećenja. Uspoređivanjem stanja na terenu i izgleda na aerosnimci formira se fotointerpretacijski ključ. Prilikom provođenja svih vrsti inventarizacija oštećenja šuma, terestričkih i fotointerpretacijskih, trebalo bi za svako uzeto stablo odrediti JSO, na osnovi točno definiranih kriterija, što se npr. za dosadašnje terestičke inventarizacije u Hrvatskoj nije radilo. Stupanj oštećenja je u prvom redu određen postotkom osutosti iglica i lišća, no kod njegove procjene treba voditi računa i o ostalim vidljivim simptomima, koji svi kumulativno povećavaju stupanj oštećenja. Stupnjevi oštećenja definirani na osnovi osutosti i požutjelosti asimilacijskog aparata dani su u tablici 1, koja se primjenjuje u Srednjoj Evropi (AFL 1988). Prilikom terenskih radova za izradu fotointerpretacijskog ključa za potrebe prije navedene inventarizacije, u ljeto 1988. godine, konstatirano je da su stupnjevi oštećenja prema »Uputstvima« preširoki, te su stupnjevi 1 i 2 razdijeljeni na podstupnjeve 1.1 i 1.2, odnosno 2.1 i 2.2. Osim vizuelne ocjene stupnja oštećenja za pojedina ocijenjivanja stabla uzeti su i uzorci Presslerovim svrdlom. Prvi rezultati anlize prirasta (K a 1 a f a d ž i ć & Kuša n 1989) pokazuju opravdanost dijeljenja stupnja 2 na bolji podstupanj 21 i lošiji 2.2. Naše rezultate potvrđuju i navodi u AFL (1988), gdje se za smreku predlaže ista skala oštećenja, a u skladu su i sa iskustvima Hočevar a (1988). Prilikom terenskih radova na izradi fotointerpretacijskog ključa došlo se do saznanja da JSO treba definirati osim na osnovi procjene osutosti iglica/ lišća kao dominantnog faktora, te procjene požutjelosti asimilacijskog aparata i na osnovi procjene postotka odumiranja krošnje. U smislu navedenih konstatacija trebalo je nadopuniti tablicu 1. Uzimajući u obzir povećanje broja stupnjeva oštećenja dijeljenjem 2 na podstupnjeve 2.1 i 2.2, te sve moguće kombinacije postotaka osutosti, požutjelosti i odumiranja, ta tablica bi bila vrlo komplicirana. Zato se nastojalo definiranje JSO na osnovi navedena tri simptoma, primjenom metode rangiranja pojednostaviti- Najvažniji parametar za procjenu JSO je osutost iglica i lišća (OS). Dodatni parametri požutjelost (Ž) i odumiranje (OD) nemaju toliki utjecaj, ali smatramo da odumiranje kazuje više o stanju stabla nego požutjelost, osobito ako žućenje nije zahvatilo pretežni dio krošnje ili promijenilo boju iglica/lišća u pravcu crvene boje. Za svako, na terenu procijenjeno stablo može se izračunati koeficijent oštećenja (KO), po formuli 1, kao zbroj Tangiranih brojeva iz tablice 2, u kojoj je kao rangirni broj za OS uzet kraj intervala pojedinog stupnja oštećenja, za Ž početak, a za OD sredina intervala. Iz tablice 3 se na osnovi KO očita JSO. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 86 <-- 86 --> PDF |
KOj = ROS, + RŽ, + RODj (1) Pi´edlažemo da se kod budućih inventura oštećenosti šuma JSO pojedinih stabala određuje prema formuli 1 i tablieama 2 i 3. Izabrana klasifikacija ne odstupa, nego samo nadopunjuje klasifikaciju prema »Uputstvima«, te omogućuje jednostavniju kompjutorsku obradu. Rangirni brojevi (R) za stupnjeve i vrste oštećenja, Tablica 2: Rangnummern (R) fur Schadstufen und Schadart Tabelle 2: Na terenu ustanovljeni postotak oštećenja Vrsta oštećenja Im Feld festgegelegte Schadprozent Schadart 0—10% 11—25% 26-^0% 41—60% >60"/o Rangirni brojevi (R) — Rangnummer (R) Osipanje (OS) 10 25 40 60 100 Nadel/Blattverlust (OS) Požutjelost (Ž) 1 11 26 41 61 Vergibung (Ž) Odumiranje (OD) 5 18 33 50 80 Kronenabsterben (OD) Iako je ocjenjivanje stupnja oštećenosti na osnovi vidljivih značajki manje više subjektivan postupak, prema našem iskustvu kod terenskih radova na izradi fotointerpretacijskog ključa, JSO treba ocjenjivati po skali finijoj nego što je ona navedena u »Uputstvima« za pojedine faktore, tj. JSO treba ocjenjivati po 5%> ili 10%> na osnovi usporedbe sa »zdravim« stablom (slika stabla u glavi ili u atlasu oštećenja) ili JSO određivati iz tablice 4Prema prvom načinu određivanja JSO na terenu prilikom izrade fotointerpretacijskog ključa, razlika ocjenjivanja između više (četiri) opažača, nakon određenog razdoblja usaglašavanja, nikad nije bila veća od +5%. To je u skladu s praksom u SR Njemačkoj (Hildebrand t 1989) i s iskustvima Hočevar a (1988) u Sloveniji. Na osnovi tako ocijenjenog JSO mogu se formirati razredi oštećenosti prema potrebi. Određivanje jedinstvenog stupnja oštećenja (JSO) pojedinačnih stabala računanjem koeficijenta oštećenja (KO) Tablica 3: Festlegung der Endscha(dstufe (JSO) aufgrund des Schadenskoefizientes (KO) Tabelle 3: Jedinstveni stupanj oštećenja (JSO) Koeficijent oštećenja (KO) Endschaidstufe (JSO) Schadkoefizient (KO) 0 1 (11-25)% 31— 45 2.1 (26-40)% 46— 65 2.2 (41-60)% 66 —105 3 >60% 106 — 220 4 odumrlo preko 220 iiber |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Određivanje jedinstvenog stupnja oštećenja (JSO) u skali od 5%/10% računanjem koeficijenta oštećenja (KO) Tablica 4: Festlegung der Endschadstufe (JSO) auf Grund des Schaidkoefizientes (KO) in Stufenskala 5%/10% Tabelle 4: JSO po 5% JSO po 10% JSO % KO JSO % KO 0— 5 10— 20 0 <20 6— 10 21— 30 1— 10 20— 30 11— 15 31— 35 16— 20 36— 40 11— 20 31— 40 21— 25 41— 45 26— 30 46— 50 21— 30 41— 50 31— 35 51— 55 36— 40 56— 65 31— 40 51— 65 41— 45 66— 75 46— 50 76— 85 41— 50 66— 85 51— 55 86— 95 56— 60 96—105 51— 60 86—105 61— 65 106—115 66— 70 116—125 61— 70 106—125 71— 75 126—135 76— 80 136—145 71— 80 126—145 81— 85 146—160 86— 90 160—180 81— 90 146—180 91— 95 181—200 96—100 201—220 91—100 181—220 Odumrlo 221 < Odumrlo 22K Abgestorben Abgestorben Postizavanje jedinstvenog kriterija za ocjenjivanje oštećenja je presudan uvjet za dobivanje konzistentnih podataka inventarizacije i tom problemu treba posvetiti dužnu pažnju. Jedinsveni kriterij stupnjavanja oštećenja može se osigurati izobrazbom i treningom izvršilaca inventarizacije na pokaznim primjernim stablima, te publiciranjem atlasa oštećenja za pojedine vrste drveća, kako je to učinjeno u inozemstvu, u Švicarskoj (Bosshar d 1986) i SR Njemačkoj (Bauer 1986, Hartmann et al. 1988). Trening i izobrazbu izvršilaca treba vršiti prije svake inventarizacije, bez obzira na razdoblje koje je prošlo od prethodne inventarizacije (jedna ili više godina). 3. STUPANJ OŠTEĆENOSTI SASTOJ1NA SCHADSTUFEN FOR FORSBESTANDE Prilikom provođenja inventarizacije oštećenosti šuma, osim ustanovljavanja stanja pojedinih stabala ustanovljava se oštećenost određenih površinskih jedinica, koje u najširem smislu možemo nazvati sastojinama. To su |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 88 <-- 88 --> PDF |
jedinice koje su izdvojene obzirom na određene prirodne karakteristike ili obzirom na umjetnu podjelu uspostavljenu po čovjeku. Tako se ustanovljava oštećenost šuma cijele zemlje, federalnih republika, regija, šumskih gospodarstava, gospodarskih jedinica, predjela, odjela i odsjeka ili posebno po vrstama drveća, tipovima šuma, fitocenozama, matičnom supstratu, tipu tla i slično. Kada su sastojine znatno oštećene, kao što su sastojine bukve i jele na području ZO Rijeka, stupanj oštećenosti sastojina postaje jedan od najvažnijih faktora pri određivanju etata i stabala za sječu. Zbog toga bi ocjenjivanje oštećenosti sastojina trebalo vršiti prilikom svake izrade ili revizije osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama. Pokazatelji oštećenosti mogu biti izračunati na razne načine. Jedan od najčešće primjenjivanih (P r p ić et al. 1988) je postotak oštećenosti ili oštećenost (O), koja se računa po formuli (2). Ona pokazuje postotno učešće svih oštećenih stabala u uzorku. Taj podatak međutim ne vodi računa o učešću pojedinih JSO, a sigurno nije svejedno da li se oštećena stabla nalaze uglavnom u JSO 1 ili pretežu veći JSO. If,-, 0% = 100 Sf(H (2) Realniju procjenu stanja ošteećenosti dobivamo računanjem srednje oštećenosti (SO) po formuli (3). Pomoću složene aritmetičke sredine, s brojem stabala u pojedinom stupnju oštećenja kao težinama, ona nam daje srednji stupanj oštećenosti stabala u uzorku za određenu površinsku jedinicu. 2fjXi SO% = Sf, (3) fi — broj stabala u i-tom stupnju oštećenja X, — sredina intervala i-tog stupnja oštećenja u postotnoj skali stupnjeva oštećenja 0 = 5%, 1 = 17.5%, 2.1=32.5%, 2.2 = 50% 3 = 80%, 4 = 100»/o Dvije sastojine A i B mogu imati sličnu oštećenost, na pr. 0 \ = 75.8" n, a 0B = 73.4%, što znači da se u stupnjevima oštećenja 1—4 nalazi toliki postotak od svih stabala u uzorku. Srednja oštećenost za sastojinu A (S0,\ = = 21.7%), u odnosu na sastojinu B (SOB = 41.3%) ukazuje na mnogo bolje zdravstveno stanje prve sastojine, jer se srednje oštećeno stablo sastojine B nalazi u JSO 2.2, sastojina je jako oštećena, a sastojine A u JSO 1, te je ona malo oštećena (vidi tablicu 5). Predlaže se oštećenost po površini definirati srednjom oštećenosti (SO) prema skali u tablici 5, koja je slična skali za oštećenost pojedinih stabala. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Stupnjevi oštećenosti sastojina Tablica 5: Bestandschadstufen Tabelle 5: Srednja oštećenost (SO) Mittelschadhaftigkeit Stupanj oštećenosti sastojine Bestandschadstufe Sastojina je: Bestand ist: 0—10 0 neoštećena 11—25 1 nicht beschadigt malo oštećena 26—40 41—60 >60 2.1 2.2 3 wenig beschadigt srednje oštećena mittei beschadigt jako oštećena stark beschadigt vrlo jako oštećena sehr stark beschadigt Ako pogledamo stare fotografije ili se prisjetimo izgleda naših šumskih sastojina prije 20—30 godina, morat ćemo priznati da je u njima uvijek manje, više bilo stabala, koja se ne bi mogla uvrstiti u neoštećena stabla. Ona su sigurno i rezultat prirodnog izlučivanja. Stabla JSO 1 mogli bi stoga ubrojiti u dio sastojine, koji bi se u povoljnijim uvjetima mogao popraviti, za veće stupnjeve oštećenja to će biti izuzetak i to tek u vrlo povoljnim prilikama. Ako stabla stupnja JSO 1 smatramo da nisu toliko ugrožena, tada stupanj oštećenosti sastojine naročito karakterizira učešće oštećenih stabala JSO 2 i više. Postotak tih stabala u cijelom uzorku nazvan je indeks oštećenja (IO), a računa se po formuli 4. Srednju oštećenost za stabla stupnja 2 i više (S02) računamo po formuli 5. 2 f (2—4) IOo/„ = 100 2 f (0—4) (4) SfiXi S02% = Sfi (5) (u formuli 5 i = 2—4) Svi pokazatelji zajedno najbolje opisuju stanje šuma u nekoj sastojini. Za oštećenost jele i smreke na nekom području (npr. gospodarskoj jedinici) dobili smo pokazatelje u %: O SO IO S02 jela 88.4 33.0 71.3 42.0 smreka 90.8 23.4 37.7 37.1 523 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Iako je u primjeru oštećenost (O) podjednaka, prema SO se zaključuje da je stanje jele lošije od stanja smreke, odnosno jela je srednje, a smreka malo oštećena. To još bolje pokazuje pokazatelj IO, po kojem je u JSO 2 i višem 71.3% stabala jele sa srednjim oštećenjem 2.2, a svega 37.7% stabala smreke, sa srednjim oštećenjem 2.1. 4. UMJESTO ZAKLJUČKA — ANSTATT DER SCHLUSSFOLGERUNGEN Kod terenskih radova na izradi fotointerpretacijskog ključa za potrebe inventarizacije oštećenja bukve i jele pomoću infracrvenih kolornih aerosnimki na području Zajednice općina Rijeka i Nacionalnog parka »Plitvička jezera« u ljeto 1988. godine došli smo do određenih saznanja na osnovi kojih predlažemo: 1. Oštećenost pojedinih stabala treba definirati jedinstvenim stupnjem oštećenja (JSO) na osnovi procjene postotka osutosti lišća i iglica (OS), požutjelosti (ž) i odumiranja krošnje (OD). Procjenu na terenu vršiti u razredima u rasponu od 5% ili 100/0. 2. Predlaže se modifikacija skale stupnja oštećenja dijeljenjem stupnja 2, na podstupnjeve 2.1 i 2.2 (Tablica 3). 3. JSO računati na osnovi procjene postotka osutosti (OS), požutjelosti i odumiranja krošnje (OD) pomoću formule 1, te tablica 2 i 3 ili 4. 4. Stupanj oštećenosti sastojina se definira po tablici 5, računanjem srednje oštećenosti (SO), po formuli 3. 5. Oštećenost sastojine može se pobliže opisati pokazateljima: indeks oštećenja (IO), po formuli 4 i srednja oštećenost za stabla JSO 2 i više (S02), po formuli 5. 6. Za osiguranje jedinstvenog kriterija određivanja JSO, što je bitno za uspjeh inventure oštećenja šuma, provesti školovanje i trening izvršilaca na primjernim objektima. Smanjenju razlika u procjeni oštećenja doprinijelo bi, kako to pokazuju inozemna iskustva, publiciranje atlasa oštećenja za naše najvažnije vrste drveća. LITERATURA — LITERATURZEICHNIS AFL — Arbeitsgruppe Forstlicher Luftbild inlerpreten (1988): Auswertung von Color — Infrarot — Luftbildern. Freiburg. Bauer, F. (izd.) 1986: Diagnois and classification of new types of demage affecting forest. Special edition EEC. AFZ, Miinchen. Bosshard , W. (izd.) 1986: Sanasilva — Kronenbilder/Couronnes d´arbres/Le chiome degli allbcri. Birmensdorf. Hartmann, G., F. Nienhaus & H. Butin 1988: Farbatlas Waldschaden, Diagnose vom Baumkrankheiten. Ulmer Verlag, Stuttgart. Ilildebrandt, O. Grundmann, H. Schmidtke & P. Tepasse 1986: Entwiecklung und Durchfuhrung einer Pilotinventur fiir eine permanente europaische Waldschadlusinventur, KFK — PEF Berichte, 4, Karlsruhe. Ilildebrandt, G. & K. P. Gross 1989: Inventarizacija i opažanje sadašnjih oštećenja šuma u SR Njemačkoj. Šum. list 113 (6—8): 279—298. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 91 <-- 91 --> PDF |
H oče var, M. 1988: Ugotavljanje in spremljanje propadanja gozdov z aerosnemanji. Gozd. vestnik 4 (2): 53—66. Kalafadžić, Z. & V. Kušan 1989: Opadanje prirasta jele (Abies alba L.) kao posljedica novonastalih oštećenja šuma u Gorskom kotaru. Šum. list 113 (9—10): 415—422. Zagreb. Kalafadžić, Z. & V. Kušan 1990: Ustanovljavanje stanja šuma na velikim površinama primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka. Glas. šum. pokuse 26: 447—459, Zagreb. Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić, R. Fintić & B. II r a sove c 1989: Određivanje stupnja oštećenja šuma bukve i jele Zajednice općina Rijeka na osnovi interpretacije infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimki. Neobjavljena studija. 87 str. Zagreb. Masumy , S. A. 1984: Interpreta.tionsschliissel zur Auswertung von Infrarot — Farbluftbildern fiir die Waldschadens Inventur. AFZ (27): 687—689. Prpić, B., N. Komlenović & Z. Seletković 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj. Sum. list 112 (5—6): 195—215. Uputstv a za provođenje ankete — Umiranje šuma. Šumarski fakultet, Zagreb, 1987. Wolf, G. 1970: Die Interpretation falschlarbirger Luftbilder im Dienste der Rauchschadensdiagnose von Nadelholzbestochungen. Beitr. f. d. Forstwirtschaft 4 (3): 18—26. Schadstufendefinition fiir Einzelbaume und Forstbestande Zussamenfassung In vielen Teilen Kroatiens (Jugoslawien) haben neuartige VValdschaden in den letzen Jahren ein bedrohliches Ausmass angenommen. Besonders die Talinen-, Fichten- und Buchenwalder in der Region »Gorski kotar« sind betrofien, vvo im .Tahr 1988 eine Inventur der VValdschaden miitels CIR-Luftbildern durchgefiihrt wurde (Kalafadžić et al. 1989, Kalafadžić & Kušan 1990). Die Autoren schildern die Erfahrungen, welche sie wahrend der Feldarbeiten zur Ausarbeitung eines Interpretationsschliissels gesammelt haben, und sehlagen Schadstufendefinitionen fiir Einzelbaume und Forstbestande vor. 1. Die Beschadigung der einzelnen Baume solite man mittels ciner Endschadstufe (JSO) auf Grund des geschatzten Nadel/Blattverlust- (OS), Nadel/Blattvergilbung- (Ž) und Kronen absterbenprozents (OD) festlegen. Vom Boden aus solite man die Schadschiitzung in Stufen von 5%/10% durchfiihren. 2. Die Schadstufenskala (Tabelle !) soil mit der Teilung der Stufe 2 auf Unterstufen 2.1 und 2.2 erweitert vverden (Tabelle 3). Die Notvvendigkeit eines solchen Forhabens haben Voruntersuchungen des Tannenzuwacbses bestatigt (Kalafadžić & Kušan 1989). 3. Nach der Formel 1, vvo ROS, RŽ und ROD die Rangnummern aus der Tabelle 2 fiir den geschatztes Nadel/31attverlust-(0S), Nadel/Blattvergilbung- (Ž) und Kronenabsterbenprozent (OD) sind, kann man fiir einzelne Baume einen Schadkoefizienten (KO) ausrechnen, mit welchem man die Endschadstufe (JSO) der einzelnen Baume in Abhangigheit von der ausgewahlten Schadstufenskala (6 Stufen, 5% oder 10%) aus den Tabellen 3 und 4 festlegen kann. 4. Die Schadstufen fur Forstbestande solite man auf Grund der Mittelschadhaftigkeit (SO), ausgerechnet nach der Formel 3, aus der Tabelle 5 entnehmen. Die Schadhaftigkeit (O), nach der Formel 2, spiegelt nicht das richtige Bild der Schadsituation ab, weil sie keine Rechnung iiber die Baumzahl in den einzelnen Schadstufen tragt. Die Formel 3 ist ein gewogenes arithmetisches Mitte!, fiir welches gilt: fi = Baumzahl in der Schadstufe i X, = Intervalmitte der Schadstufe i 0 = 5%, 1 = 17.5%, 2.1 = 32.5%, 2.2 = 50%, 3 = 80%, 4 = lOOVo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 92 <-- 92 --> PDF |
5. Die Bestandsschadsituation kann man naher bcschrciben raittels der Schadhaftigkeitsweisser: Schadindex (10) nach der Formel 4 und Mittelschadhaftigkeit (S02), nach der Formel 5, die die Rcchnung uber den Baumzahlen in der Schadstufen 2 und grosser tragen. 6. Es wird betont dass der einheitliche Kriterium der Endschadstufenfestlegung eine wesentliche Bedingung fur den Schadinventurenerfolg ist. Dieses Ziel ist durch sorgfaltige Schulung und Training der Inventurmannschaften auf Musterobjekten durchfiihrbar. Eine Verminderung der Differenzen der Schadansprache konnte, wie die Auslandserfahrungen zeigen, mit der Ausgabe eines Schadbildatlasses fur einheimische Haiuptbaumarten erreicht wcrden. Schlliisselworter : Waldsterben, Baumschadhaftigheit, Bestandesschadhaftigheit, Endschadstufe, Photointerpretationsschliissel. |