DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Osnova inventarizacije oštećenja šuma pomoću aerosnimki je pažljivo izrađen fotointernpretacijski ključ (W o 1 i: 1970, Mas u my 1984, H i 1debrand t et al. 1986, AFL 1988.), u kojem se definira način preslikavanja stupnjeva oštećenja pojedinih vrsta drveća na aerosnimkama. Kod toga nije moguće u potpunosti točno raščlanjivanje pojedinih simptoma oštećenja kao na terenu, nego se ustanovljava jedinstveni stupanj oštećenja (JSO), koji se definira odstupanjem od izgleda stabla klasificiranog kao neoštećeno. Kod terenskih radova za izradu fotointerpretacijskog ključa JSO primjernih stabala se određuje na osnovi svih vidljivih značajki oštećenja. Uspoređivanjem stanja na terenu i izgleda na aerosnimci formira se fotointerpretacijski ključ. Prilikom provođenja svih vrsti inventarizacija oštećenja šuma, terestričkih i fotointerpretacijskih, trebalo bi za svako uzeto stablo odrediti JSO, na osnovi točno definiranih kriterija, što se npr. za dosadašnje terestičke inventarizacije u Hrvatskoj nije radilo. Stupanj oštećenja je u prvom redu određen postotkom osutosti iglica i lišća, no kod njegove procjene treba voditi računa i o ostalim vidljivim simptomima, koji svi kumulativno povećavaju stupanj oštećenja. Stupnjevi oštećenja definirani na osnovi osutosti i požutjelosti asimilacijskog aparata dani su u tablici 1, koja se primjenjuje u Srednjoj Evropi (AFL 1988). Prilikom terenskih radova za izradu fotointerpretacijskog ključa za potrebe prije navedene inventarizacije, u ljeto 1988. godine, konstatirano je da su stupnjevi oštećenja prema »Uputstvima« preširoki, te su stupnjevi 1 i 2 razdijeljeni na podstupnjeve 1.1 i 1.2, odnosno 2.1 i 2.2. Osim vizuelne ocjene stupnja oštećenja za pojedina ocijenjivanja stabla uzeti su i uzorci Presslerovim svrdlom. Prvi rezultati anlize prirasta (K a 1 a f a d ž i ć & Kuša n 1989) pokazuju opravdanost dijeljenja stupnja 2 na bolji podstupanj 21 i lošiji 2.2. Naše rezultate potvrđuju i navodi u AFL (1988), gdje se za smreku predlaže ista skala oštećenja, a u skladu su i sa iskustvima Hočevar a (1988). Prilikom terenskih radova na izradi fotointerpretacijskog ključa došlo se do saznanja da JSO treba definirati osim na osnovi procjene osutosti iglica/ lišća kao dominantnog faktora, te procjene požutjelosti asimilacijskog aparata i na osnovi procjene postotka odumiranja krošnje. U smislu navedenih konstatacija trebalo je nadopuniti tablicu 1. Uzimajući u obzir povećanje broja stupnjeva oštećenja dijeljenjem 2 na podstupnjeve 2.1 i 2.2, te sve moguće kombinacije postotaka osutosti, požutjelosti i odumiranja, ta tablica bi bila vrlo komplicirana. Zato se nastojalo definiranje JSO na osnovi navedena tri simptoma, primjenom metode rangiranja pojednostaviti- Najvažniji parametar za procjenu JSO je osutost iglica i lišća (OS). Dodatni parametri požutjelost (Ž) i odumiranje (OD) nemaju toliki utjecaj, ali smatramo da odumiranje kazuje više o stanju stabla nego požutjelost, osobito ako žućenje nije zahvatilo pretežni dio krošnje ili promijenilo boju iglica/lišća u pravcu crvene boje. Za svako, na terenu procijenjeno stablo može se izračunati koeficijent oštećenja (KO), po formuli 1, kao zbroj Tangiranih brojeva iz tablice 2, u kojoj je kao rangirni broj za OS uzet kraj intervala pojedinog stupnja oštećenja, za Ž početak, a za OD sredina intervala. Iz tablice 3 se na osnovi KO očita JSO. |