DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 97 <-- 97 --> PDF |
gim, također šupljim peteljkama. Te šuplje dijelove drveta nastanjuje jedna vrsta mravi. Pri tome oni ne oštećuju biljku, jer ih ona hrani posebnom hranom, tzv. Miillerovim Ijelešcima, koji izrastaju iz zadebljale osnovice lisnih peteljki. Kada ih mravi pojedu, ubrzo se na tome mjestu stavra´ju nova. Tako im drvo osigurava stan i hranu, a oni ga štite od jedne druge vrste mravi, zvanih mravi-krojači ili listoresci (rod Atla). To su vrlo opasni defolijatori, koji odsijecaju komadiće lišća i nose ih u mravinjak da bi na njima uzgajali gljivice, potrebne za prehranu svoga potomstva. Yagruma je drvo nižeg ili srednjeg rasta, promjera debla 30—35 cm. Drvo je lagano, spužvasto, lako se obrađuje, ali ne tra´je dugo. Plod je nalik na našu malo veću dudinju, sladak je i jestiv. Sadrži mnoštvo silnih sjemenki. Rado ga jedu i ptice i tako najviše pridonose rasprostranjen ju vrste. Sok iz drveta upotrebljava pučka medicina u Meksiku kao sredstvo za odstranjivanje bradavica, a u Južnoj Americi kao lijek protiv dizenterije. Yagruma se može naći posvuda na Kubi, osobito na čistinama, na suhim i kamenitim tlima, na obroncima brežuljaka. Nakon sječe šuma ona je jedna od prvih vrsta koje takva staništva ponovo spontano naseljuju. Divovski kaktusi na poluotoku Hicacos Krajnji istočni dio Kube ima aridnu klimu, s oborinama koje mjestimice ne prelaze ni 500 mm godišnje. Glavno obilježje vegetaciji daju tipični kserofitni cle |