DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 98 <-- 98 --> PDF |
menli: bodljikavo grmlje, razne sukulente i kaktusi, osobito oni iz redova Opuntia, Cerens i Melocactus. Botanički je svakako najzanimljivija jedna veoma primitivna i endemska vrsta — Dendrocereus nudiflorus. Njezina se starost procjenjuje na nekih 10 milijuna godina. Nekada je bila obilno zastupljena na čitavom otoku, a danas se može naći samo na najsušim priobalnim staništima i na jednom lokalitetu na sjeveru otoka. Upravo na tome lokalitetu, na poluotoku Hicacos, nalazi se skupina najbolje očuvanih primjeraka toga kaktusa (si. 3). Svaki od njih ima najmanje 200, a najstariji čak preko 500 godina, što znači da je postojao još prije nego se Kolumbo iskrcao na Kubi. Nalazi se u jednoj manjoj ali prilično gustoj šumi, pa ga je dosta teško uočiti, pogotovo zato što ne postoji nikakav putokaz ni oznaka koja bi upućivala na tu izvanrednu prirodnu rijetkost. Kaktus je ograđen, a ima i svoje ime. Zove se El Patriarca, tj. patrijarh ili, u prenesenom smislu, ugledan starac, časni starina. Dendrocereus je više nalik na drvo nego na kaktus. Otuda i znanstveni naziv za rod (dendron, gr. drvo). Cvate u proljeće, i to samo noću. Njegovi lijepi cvjetovi žive vrlo kratko vrijeme. Otvaraju se u sumrak, da bi nestali prije nego svane zora. Kubanska savana Dominantan tip prirodne vegetacije na Kubi je savana. Ona je nastajala tijekom dugog vremena neograničene sječe tropskih šuma. Na tlima bogatim kalcijem razvila se biljna zajednica raznih kserofilnih trava s rijetkim, bjelogoričnim drvećem, uglavnom niska rasta i nepravilna habitusa, a na siromašnim tlima s borom i kanom. Kana je naziv za palme iz roda Sabal. Te neobične, desetak metara visoke palme, odlikuju se listovima koji su intermedijarni između perastih i lepezastih oblika. S. yapa raste samo na područjima Pinar del Rio i La Habana. S. parviflora, također endemska vrsta, raširena je na čitavom otoku, gdje daje posebno obilježje kubanskom krajoliku. Ona je simbol kubanske savane. Kuba je dugačka i uska, pa je zbog takve konfiguracije stalno izložena orkanima, koji mehaničkom snagom i raznošenjem posolice nepovoljno djeluju na vegetaciju. Zato je drveće dosta nisko, u pravilu! ne više od 30 metara. Iznimno se, u dolinama i drugim zaštićenim položajima, mogu naći i puno viša stabla. Tako npr. Ceiba pentandra (fam. Bombaceae), sveto drvo izumrlih prastanovnika Kube, može postići dimenzije od 60 metara visine i 3 metra promjera. U istu porodicu spada i brzorastuća vrsta Ochroma lagopus, koja daje čuveno balza-drvo, lako kao pluto ili još lakše od njega. Naraste do 25 metara visine. Plodovi su mu pokriveni finom smeđom vunicom, koju Kubanci skupljaju i njome pune jastuke. Jedna od gospodarski najvrijednijih vrsta drveta je Cedrela mexicana, koju Kubanci, pa i Španjolci, nazivaju cedrom (el cedro), a Englezi španjolskim cedrom (spanish cedar). To često dovodi do zabuna i nesporazuma, jer ta vrsta nema nikakve veze s cedrom iz roda Cedrus, pa čak nije ni crnogorično drvo. Spada u porodicu Meliaceae, pa je tako bliski srodnik npr. očenašice (Melia azedarach), dosta čestog drveta ili grma u našim primorskim parkovima i drvoredima. Cedrela se može naći posvuda na Kubi, pomiješana s mnogobrojnim drugim vrstama drveća. Raste brzo, pa tako u petoj godini već ima promjer od 18 cm. Cvate u travnju, a za vrijeme sušnog perioda (od studenog do svibnja) ostaje bez lišća. |