DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Na plozi Zavidovići, prosječni prsni promjer je 14,4 cm ± 0,6 cm s variranjem od 12,3 cm (prov. 1060) do 15,5 cm (prov. 1036). Od 15 uspoređenja dva prosjeka, u 8 slučajeva (53%) razlike su signifikantne pri pragu signifikantnosti od p = 0,01: 1036 1100 1029 1099 1090 xxx xxx xxx xxx 1060 xxx xxx xxx xxx Na plohi Kreševo prosječni prsni promjer iznosi 15,4 cm ± 0,7 cm, s variranjem od 13,2 cm (prov. 1029) do 17,3 cm (prov. 1100), a između provenijencija nisu utvrđene signifikantne razlike. Na plohi Visoko prosječni prsni promjer iznosi 6,5 cm ± 0,1 cm s variranjem između provenijencije od 6,2 cm (prov. 1100) do 6,7 cm (prov. 1099), a između provenijencija nisu utvrđene signifikantne razlike. 3.5. Temeljnica Temeljnica po plohama i provenijencijama prikazana je u Tablici 4. Prosječna temeljnica po plohama varira od 1,60 m2 ha (Visoko) do 26,57 m2/ha (B. Gradiška). Na plohi B. Gradiška prosječna temeljnica je 26,57 m2/ha ± 0,81 m2 ha, s variranjem od 22,20 m2/ha (prov. 1029) do 30,71 m2/ha (prov. 1069), pri čemu su razlike između provenijencija slučajne. Na plohi Zavidovići prosječna temeljnica iznosi 8,41 m2/ha ± 0,80 m2 ha s variranjem od 5,64 m2/ha (prov. 1100) do 11,05 m2/ha (prov. 1036). Analiza varijanse je pokazala da od ukupno 15 uspoređenja dva prosjeka, u dva slučaja (13%) su razlike signifikantne pri pragu signifikantnosti od p = 0,10: 1090 1060 1036 x x Na plohi Kreševo, prosječna temeljnica iznosi 11,75 m2/ha ± 1,76 m2/ha, s variranjem od 7,16 m2/ha (prov. 1029) do 15,71 m2 ha (prov. 1100). I pored značajnih razlika, one nisu signifikantne. Na plohi Visoko prosječna temeljnica iznosi 1,60 m2ha ± 0,07 m2/ha, s variranjem od 1,45 m2/ha (prov. 1100) do 1,73 m2 ha (prov. 1099), pri čemu su razlike između provenijencija slučajne. Ove veoma velike razlike u temeljnici po plohama i provenijencijama, uvjetovane su razlikama u mikrostaništu, što se odrazilo na prirašćivanje u visinu i debljinu, a prije svega i o broju stabala po hektaru, koji jako varira po plohama i provenijencijama, o čemu je bilo više govora u poglavlju 3.2. 3.6. Volumen vretena stabla Volumen vretena stabla (Tablica 6) po plohama varira od 6,3 m3/ha (Visoko) do 166 ma/ha (B. Gradiška). Obzirom na velike razlike između ploha, potrebno je konstatirati, da pored uvjeta staništa, značajnu ulogu igra i broj stabala, koji je na plohama veoma različit, kako je rečeno u poglavlju 3.2. |