DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Prov. 1100 ima za oko 13«/o veći volumen u odnosu na prosjek za plohu, i za oko 24 Na plohi Visoko, prosječni volumen je 7,3 dm3 ± 0,2 dm3 s variranjem od 6,9 dm3 (prov. 1036) do 7,6 dm3 (prov. 1100). Prov. 1100 ima za oko 4«/o veći volumen od prosjeka za plohu, i za oko 10%> veći u odnosu na najneproduktivniju provenijenciju 1036. Razlike između dva prosjeka nisu signifikantne. Analizirajući redoslijed provenijencija po plohama, utvrđeno je da je na svim plohama na kojima je zastupljena, najproduktivnija prov. 1100 koja potiče iz države Oregon (USA, 45°06´ N, 123°36, W, 170 do 230 m.n.m.). Najveće odstupanje je kod prov. 1029 (koja je zastupljena na tri plohe), jer je u B. Gradiški najneproduktivnija dok na plohi Zavidovići spada među najproduktivnije. Ova provenijencija potiče iz Britanske Kolumbije (Kanada, 49047´ N, 126°38´ W, 17 m.n.m.). Na temelju toga može se zaključiti da je prov. 1100 genetski prilagodljivi ja na promijenjene ekološke uvjete, što nije slučaj s prov. 1029. Stoga bi se trebala dati prednost prov. 1100 koja je najproduktivnija a i najprilagodljivija na različite ekološke uvjete. Ako se usporede volumeni vretena stabala samo onih provenijencija koje su zastupljene na sve četiri plohe, dobit će se slijedeća slika (Tablica 7). Tablica 7. Volumeni vretena stabala Provenijencij a dm3 1036 % rang dm3 1099 V» rang dm3 1100 D/o rang Prosjek dm3 f/o rang B. Gradiška Zavidovići Kreševo Visoko 129 100 91 6,9 100 78 71 6 2 2 2 3 120 91 79 7,3 100 76 66 6 3 3 3 1 142 110 98 7,1 100 77 69 5 1 1 1 2 130 ± 5 100 ± 4 89 + 5 7,1 ± 0,1 100 77 68 5 1 2 3 4 Vidi se da je prve tri plohe redoslijed provenijencija potpuno isti, dok je na plohi Visoko, koja je inače po proizvodnji znatno ispod proizvodnje na sve tri plohe, redoslijed drugačiji. Dok je na prve tri plohe prov. 1099 na trećem mjestu, na plohi Visoko je na prvom. Na kraju, može se reći da je razlika u proizvodnji manje ovisna od provenijencije (iako je i ona značajna) a više od uvjeta staništa, posebno od fizičkih svojstava tla. 3.7. Kvalitet stabla Kvalitet stabala je ocjenjivan na slijedeći način: Kvalitet stabala 1 — odličan deblo potpuno pravo i okomito od osnove do vrha, potpuno zdravo, 2 — osrednji ako ne pripada kategoriji 1 i 3 3 — loš višestrano i jako zakrivljeno deblo, bolesno |