DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 22     <-- 22 -->        PDF

slijedeća (uzeta.je u obzir i ogledna ploha Travnik koja je obrađena posebno
/Pintarić 1989 ):


Ogledna ploha
Travnik Zavidovići Kreševo Visoko


Bos. Gradiška xxx xxx xxx xxx
Travnik — — — xxx
Zavidovići — — — xxx
Kreševo — — — xxx


Ovaj pregled pokazuje da se ogledna ploha B. Gradiška s najvećim prsnim
promjerima signifikantno razlikuje od svih ostalih ploha pri pragu signifikantnosti
od p = 0,01, i da se ploha Visoko sa najmanjim prsnim promjerom
signifikantno razlikuje od svih ploha pri pragu signifikantnosti od
p = 0,01.


Prema tome, može se sa sigurnošću očekivati da će u datim ekološkim
uvjetima, duglazija biti najproduktivnija, dok će na plohi Visoko proizvodnja
biti najmanja.


Detaljnija istraživanja i drugih parametara na svakoj plohi, trebala bi
odgovoriti na pitanje, koji parametar ima odlučujuću ulogu u visini proizvodnje
(nadmorska visina plohe, fizička i kemijska svojstva tla, geografski
položaj provenijencije itd.).


ZAKLJUČAK


Na temelju rezultata provedenih istraživanja, mogu se izvesti slijedeći
zaključci:


1. Do 22. godine, prosječan postotak preživljavanja (Tablica 1) varira
od 42% (Zavidovići) do 82*/o (Bosanska Gradiška). Na istim plohama između
provenijencija nisu utvrđene značajne razlike, što znači da postotak preživljavanja
ovisi prije svega od uvjeta staništa. Mortalitet je najveći na plitkom
pseudogleju i u plitkoj mraznoj jami.
2. Prosječna visina (Tablica 2) varira od 4,4 in (Visoko) do 13,9 m (Zavidovići).
Po visinskom bonitetu (Schober) , plohe B. Gradiška, Zavidovići
i Kreševo odgovaraju I a Visoko III bonitetu.
3. Prosječni prsni promjer (Tablica 4) varira od 4,8 cm (Visoko) do
16,0 cm (B. Gradiška).
4. Temeljnica (Tablica 4) varira od 1,6 m- ha (Visoko) do 26,6 m2 ha
(B. Gradiška). Između ploha postoje značajne razlike i u znatnoj mjeri su
uvjetovane brojem stabala i staništem a manje provenijencijom.
5. Volumen vretena stabala (Tablica 6) varira od 6,6 m3/ha (Visoko) do
166 m3/ha (B. Gradiška). Razlike u volumenu su uvjetovane prije svega staništem
i brojem stabala, a u neznatnoj mjeri provenijencijom (kao i kod
temeljnice).
20