DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 26 <-- 26 --> PDF |
neograničenim količinama, čime se postavljeni ciljeva postižu u znatno kraćem vremenu. Mikropropagacija listopadnih vrsta šumskog drveća se temelji na korištenju postojećih meristema, najčešće dormantnih aksilarnih pupova, kao materijala za početnu manipulaciju in vitro. U odnosu na druge načine dobivanja biljaka kulturom tkiva, ovoj metodi se u šumarstvu daje prednost, jer je genetički najkonzervativnija. Osim toga ona se odlikuje izuzetnom jednostavnošću i efikasnošću. S ciljem da se razradi mikropropagacijski postupak za breze, u ovom radu je istraživana mogućnost uvođenja u kulturu dormantnih aksilarnih pupova juvenilnih i adultnih roditeljskih biljaka, te umnažanje izdanaka i njihovo zakorjenjivanje in vitro. Odabrane su tri vrste breza i to: obična ili evropska breza (Betula pendula Roth.), papirasta breza (B. papyrifera Marsh.) i žuta breza (B. lutea Michx.). Vrste su odabrane zbog njihove gospodarske važnosti, a i zato što je vegetativno razmnožavanje breza klasičnim metodama otežano (Jovanović i Tucović 1969, Tucović i Jovanović 1970, Krstinić i Kajba, usmeno priopćenje). MATERIJAL I METODE Biljni materijal Dormantni aksilarni pupovi, sabirani sa roditeljskih biljaka od prosinca do ožujka 1987/88. godine, korišteni su kao početni eksplantati. Za rad je odabrano šest roditeljskih biljaka obične breze — dvije dvogodišnje (genotipovi JV1 i JV2), tri četverogodišnje (genotipovi Ml, M3 i M4) i jedna dvadesetogodišnja (genotip SB). Također su odabrane dvije dvogodišnje papiraste breze (genotipovi P2 i P4) i četiri dvogodišnje žute breze (genotipovi LI, L3, L4 i L5). Pupovi su prije izolacije meristema sterilizirani dvostruko i to: u 3%»-tnoj vodenoj otopini klornog preparata »Izosan G« (Pliva, Zagreb) 15 minuta i u 6°/o-tnom vodikovom peroksidu 5 minuta. Nakon svake sterilizacije ispirani su višekratno u sterilnoj destiliranoj vodi. Meristemi pupova s nekoliko mladih primarnih listova izolirani su pod binokularnom lupom u aseptičnim uvjetima i inokulirani na hranidbenu podlogu. U radu su korištene biljke iz rasadnika Šumarskog instituta Jastrebarsko i Šumarskog fakulteta u Zagrebu, te arboretuma Lisičine kraj Podravske Slatine. Hranidbena podloga Za poticanje razvitka izdanaka iz meristema postojećih pupova, te njihovo umnažanje korištena je modificirana podloga ACM (Ahuj a 1983) u kojoj je koncentracija lizina smanjena na polovicu (342 uM), a adenin sulfat je izostavljen iz podloge. Od regulatora rastenja dodavan je samo citokinin 6-benzilaminopurin (BA) i to 2,2 uM (indukcijska podloga). Za zakorjenjivanje izdanaka korišten je isti hranidbeni sastav, a od regulatora rastenja dodano je 1,0 y.M indolil-3-maslačne kiseline (IBA). 24 |