DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 28 <-- 28 --> PDF |
su praćene morfološke karakteristike kultura i stopa umnažanja svake pojedine vrste i svakog genotipa unutar vrste. Morfološke karakteristike Supkultiviranjem segmenata izdanaka obične breze, na svakom od njih neovisno o starosti roditeljskih biljaka i genotipa, inducirana je proliferacija izdanaka (si. 1). Tako se kroz 5 tjedana u bazi svakog supkultiviranog segmenta razvilo 2—5 novih izdanaka visokih 2—5 cm. Nasuprot tome, kroz isto vrijeme iz svakog supkultiviranog segmenta papiraste i žute breze razvijao se uvijek samo jedan 3—8 cm visoki izdanak (si. 2). Slike 1. i 2. Aksil´arni izdanci vrsta Betula pendula (1) i B. lutea (2) umnoženi na indukcijskoj podlozi (mod. ACM s 2,2 uJVI BA). — Axillary shoots of Betula pendula (1) and B. lutea (2) multiplicated on induction medium (mod. ACM with 2.2uM BA) Stopa umnažanja Nije postojala značajna razlika u stopi umnažanja između vrsta breza i genotipa unutar njih (Grafikon 1). Ipak, najvećom stopom umnažana je obična breza (4,7—6,0), dok je u kulturi žute breze stopa umnažanja bila najmanja (4,1—5,0). Utjecaj genotipa na stopu umnažanja uočen je kod sve tri vrste breza, ali je on kod obične i žute breze bio izraženiji. U kulturi obične breze stopa umnažanja je bila uvjetovana i starošću roditeljske biljke, te je u kulturi genotipova JV1 i JV3 porijeklom od dvogodišnjih biljaka iznosila 6,0 nodijskih segmenata po eksplantatu, a u kulturi genotipova Ml, M3 i M4 porijeklom od četverogodišnjih biljaka 5,0. |